OSLOBOĐENjE ZAGREBA I PAD NACISTA NISU OBILjEŽENI

Hrvatska nije posebno proslavljala ni 8. ni 9. maj, datume na koje je oslobođen Zagreb, odnosno kada je kapitulirala nacistička Njemačka, a razlog je izostanak jasnog odgovora na pitanje ko je tokom Drugog svjetskog rata bio na pobjedničkoj, a ko na gubitničkoj strani, smatra istoričar Hrvoje Klasić.

Ti datumi prošli su previše mirno i nedostojanstveno, navodi Klasić, napominjući da poraz nacizma, fašizma i njihovih „lokalnih izvedenica“ predstavlja događaj od univerzalnog značaja.

S obzirom na organizovanost, masovnost, vojni značaj i podnesene žrtve, pripadnici naroda koji su učestvovali u jugoslovenskom antifašističkom pokretu trebali bi biti posebno ponosni.

Hrvatima bi 8. maj 1945. godine trebao biti važan kao dan oslobođenja glavnog grada Hrvatske. Tog dana, prvi antifašistički borci ušli su u grad, koji su napustile ustaše, pripadnici Hrvatskih oružanih snaga i velike grupe civila.

S njima iz Zagreba bježe i njemačke jedinice, te pripadnici ostalih kolaboracionističkih formacija…

Iako je riječ o oko 400.000 vojnika, nikome od njih nije više bilo do otvorene borbe. Umjesto posljednje velike bitke, koja je prema očekivanjima trebala biti ujedno i najkrvavija, dogodilo se upravo suprotno.

Ustaše su Zagreb 1945. godine napustile onako kako su u njega četiri godine ranije i ušle. Skriveno i bez borbe, navodi Klasić u tekstu za „Net.portal“.

Par dana ranije Ante Pavelić, poglavnik države koja je 1941. godine objavila rat zapadnim saveznicima, ponudio je istima vojnu saradnju i nastavak borbe protiv komunista.

Britanski maršal Harold Aleksander, vrhovni komandant za Sredozemlje, s tim je odmah upoznao svog saveznika maršala Tita, davši mu nedvosmisleno do znanja da pregovori s Pavelićem ne dolaze u obzir.

Sedamdeset peta godina od oslobođenja Zagreba i pobjede nad fašizmom državnim protokolom ni na koji način nije obilježena, konstatuje Klasić.

Izvor: SRNA