arrow up

Podijelite vijest:

Osamnaest godina ćutanja o stradanju orahovačkih Srba

Protok vremena učiniće svoje – albanski zločinci biće oslobođeni bilo kakve odgovornosti jer svjedoci umiru, dokumentacija nestaje, a sudije i tužioci rade prema nalogu organizatora, smatra Negovan Mavrić, predsjednik Udruženja nestalih i ubijenih Orahovčana

Uz učešće rodbine, komšija i prijatelja nestalih i ubijenih Srba, u Velikoj Hoči, kod Orahovca, služen parastos za stadale Srba ovoga kraja
Orahovac – parastos Foto: SRNA

Priredio: Neđeljko ZEJAK

Od 85 kidnapovanih i nestalih Srba u Orahovačkoj župi na Kosmetu, do danas je riješena sudbina njih 63 dok sudbina preostalih 22 Srba i dalje nije poznata.

Uz učešće rodbine, komšija i prijatelja nestalih i ubijenih Srba, u Velikoj Hoči, kod Orahovca, obilježeno je 18 godina od stradanja Srba ovoga kraja.

Negovan Mavrić, predsjednik Udruženja nestalih i ubijenih Orahovčana, ističe da je obilježavanje godišnjica jedini način da se “prozove savest odgovornih da pronađu posmrtne ostatke stradalih i da se pred lice pravde izvedu odgovorni koji se, uprkos zločinu, slobodno šetaju Kosovom i Evropom”.

“Ne znam da li imaju savesti ljudi koji se bave sudbinom nestalih i kidnapovanih, posebno oni u čijoj je nadležnosti pitanje pronalaženja odgovornih za stravičnu sudbinu nestalih”, naglašava Mavrić za Srnu.

On ističe da su Srbi nezadovoljni dinamikom rada svih pravosudnih organa, jer do danas niko nije osuđen za napad, protjerivanje, maltretiranje, kidnapovanje i ubistva civila.

“Ako im je 18 godina bilo malo da prikupe dokaze o zločinu, pitamo se koliko će još vremena biti potrebno da zločince izvedu pred lice pravde”, pita Mavrić.

Podsjećajući na zločine koje su albanski teoristi počinili nad srpskim civilima, on kaže da je u periodu od 11. do 22. jula 1998. godine na području opštine Orahovac kidnapovano i odvedeno u logore smrti više od 100 Srba i Roma.

“Tokom napada ubijeno je sedmoro ljudi, a proterano je svo srpsko stanovništvo iz sela Retimlje, Opteruša, Zočište i odvedeno u OVK logore smrti.

Uprkos hiljadama stranica pisane dokumentacije i kilometarski dugih videa, dostavljenih Kforu, UNMIK-u, Euleksu… niko nije izveden pred lice pravde”, napominje Mavrić.

On podsjeća da je Albert Spahiju, jedan od vođa zloglasne OVK iz sela Retimlje u opštini Orahovac, uhapšen u Švajcarskoj, optužen za zločin nad albanskim civilima umjesto da je optužen i uhapšen po prijavama porodica stradalih Srba.

“Svako hapšenje ili privođenje odgovornih za zločine nad Srbima je farsa jer su organizatori i počinioci zločina unapred abolirani i oslobođeni svake odgovornosti za zločine”, tvrdi Mavrić za Srnu.

Uz svijest da će protok vremena učiniti svoje, albanski zločinci biće oslobođeni bilo kakve odgovornosti, napominje on i pojašnjava da svjedoci zločina umiru, dokumentacija nestaje, a sudije i tužioci rade po nalozima organizatora.

“Plašim se da budući haški specijalni sud za zločine koje su počinili pripadnici bivše OVK neće imati na osnovu čega da sudi, jer će do tada svi tragovi i dokazi biti uništeni”, smatra Mavrić.

Veljko Odalović, predsjednik srpske državne Komisije za nestala i kidnapovana lica, navodi za Srnu da neće odustati od progona zločinaca, jer sve dok zločinci ne budu izvedeni pred lice pravde – neće biti mira na Kosmetu.

U Zočištu, Retimlju i Opteruši danas nema Srba, a do 1999. godine u ova tri sela oslonjena na Veliku Hoču i Orahovac živjelo je više od 1.500 Srba u oko 550 domaćinstava.

Zbog albanskog terora i nekažnjenih zločina, u Orahovcu, najvećoj srpskoj enklavi u Metohijskoj kotlini, danas živi oko 1.200 Srba, od oko deset hiljada koliko ih je na tom prostoru poznatom po srednjovjekovnim srpskim svetinjama živjelo do povlačenja srpske vojske i policije 1999. godine.

Izvor: SRNA

 

Vezane vijesti:

Porodice kidnapovanih i ubijenih Srba iz Orahovca: Još niko …

Italijanski general progovorio o zločinima nad Srbima na Kosmetu

Sudbina 540 Srba nestalih na Kosovu i dalje nepoznata

 

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​