arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Podijelite vijest:

Opomene istorijske operacije na Zebrnjaku

U Spomen kompleksu Zebrnjak u nedelju je na komemorativnom skupu, odavanjem počasti i polaganjem venaca kod spomenika pobede Srpske vojske nad snagama Otomanske imperije u Prvom balkanskom ratu 1912. obeležena 105. godišnjica Kumanovske bitke

Komemorativni skup na Zebrnjaku / Foto M. Stančić
Komemorativni skup na Zebrnjaku / Foto M. Stančić

SKOPLjE: OD STALNOG DOPISNIKA „NOVOSTI“

U Spomen kompleksu Zebrnjak na severu Makedonije, u nedelju je na komemorativnom skupu, odavanjem počasti i polaganjem venaca kod spomenika pobede Srpske vojske nad snagama Otomanske imperije u Prvom balkanskom ratu 1912. obeležena 105. godišnjica Kumanovske bitke.

Na svečanosti počast palim srpskim vojnicima, polaganjem lovorovih venaca, buketa cveća i paljenjem sveća odale su delegacije Ambasade Srbije u Skoplju, Vlade Makedonije, opštine Vranje, srpskih stranaka i asocijacija iz Makedonije, udruženja potomaka ratnika oslobodilačkih ratova iz Vranja, Bujanovca…brojni građani.

U obraćanju na skupu ministar savetnik Ambasade Srbije u Skoplju Zoran Kovačević podsetio je na značaj slavne pobede Srpske vojske u odlučujućoj Kumanovskoj bici kojom je potvrđen trijumf u Prvom balkanskom ratu.

U sklopu programa obeležavanja 105. godišnjice boja kod Kumanova, osnovci škole „Borisav Stanković“ iz Vranja sa nastavnicima veronauke i istorije, održali su na Zebrnjaku sadržajan istorijski čas posvećen značaju presudne bitke Srpske vojske 1912. godine za pobednosnono okončanje Prvog balkanskog rata.

Istorijskom pobedom srpske vojske nad znatno nadmoćnijim turskim snagama u Prvom balkanskom ratu na poprištu frontalnog sudara na Ovčjem polju u kumanovskoj dolini, 23. i 24. oktobra 1912. označen je kraj otomanske zavojevačke vladavine na Balkanu. Pobedom je doneta sloboda posle više od pet vekova pod otomanskim ropstvom naroda u starim srednjovekovnim srpskim oblastima.

 

RANjENI SPOMENIK

Monumentalni spomenik nad kosturnicom poginulim srpskim vojnicima u velikom oslobodilačkom boju kod Kumanova, po projektu istaknutog srpskog arhitekte Momira Korunovića, sa kupolom ukupne visine 48,5 metara, na Zebrnjaku podignut je 1937. godine. No, samo pet godina kasnije početkom drugog svetskog rata, uništen je brutalnim miniranjem sledbenika bugarskih okupacionih trupa, uprkos istorijskoj činjenici da su u Kumanovskoj bici 1912. učestvovale i tada savezničke jedinice bugarske vojske.

U kripti delimično obnovljenog spomen obeležja na Zebrnjaku počivaju zemni ostaci više stotina srpskih vojnika iz Kumanovske bitke. Pomen poginulim i umrlim vojnicima u subotu su na Zebrnjaku odslužili sveštenici kanonske Pravoslavne Ohridske arhiepiskopije Srpske pravoslavne crkve, Igor Jovanović i Dejan Denković.

Autor: M. Stančić

Izvor: NOVOSTI

Vezane vijesti:

Od Mauthauzena do Kajmakčalana | Jadovno 1941.

Memorijali srpskim junacima balkanskih ratova i Velikog rata …

Antonije Đurić: Podsećanje na stogodišnjicu srpskih …

NAJNOVIJE VIJESTI

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Žuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Žepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Jovo Šarović

Prijedor, Aerodromsko naselje Svjedoči: Rođen sam 7. januara 1937. godine u okolini Foče.

Rade Gavrilović

Rođen 10. maja 1933. godine u selu Kadin Jelovac, opština Dubica Svjedoči: Moji

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​