Pred Županijskim sudom u Rijeci danas je održano pripremno ročište za suđenje Juri Šimiću, optuženom za ratni zločin nad zarobljenim oficirima JNA u bjelovarskoj kasarni 29. septembra 1991. godine.
Šimić, koji je u to vrijeme bio predsjedik regionalnog Kriznog štaba za Bilogorsko-podravsku regiju, strijeljanje je naredio nakon ulaska hrvatskih vojno-policijskih snaga u kasarnu „Božidar Adžija“ u kojoj se predalo oko 60 oficira i 150 redovnih vojnika JNA, saopšteno je iz Dokumentaciono – inormacionog centra „Veritas“.
Vojnici JNA bili su razoružani i postrojeni na poligonu unutar kasarne i natjerani da se skinu u potkošulje i pantalone.
Prema optužnici, Šimić je izdvojio iz grupe trojicu zarobljenika – komandanta kasarne pukovnika Rajka Kovačevića i njegove pomoćnike potpukovnika Miljka Vasića i kapetana prve klase Dragišu Jovanovića.
On je zatim naredio grupi od više naoružanih, za sada nepoznatih pripadnika hrvatskih snaga, da ih odvedu desetak metara dalje i liše života, što su oni i učinili hicima iz vatrenog oružja.
Iz „Veritasa“ podsjećaju da su pripadnici Zbora narodne garde (ZNG) 29. septembra 1991. godine u 7.20 časova počeli napad na sve vojne objekte JNA u garnizonu Bjelovar, koji su već 15 dana bili pod totalnom blokadom.
Pošto je izostala pomoć viših komandi JNA, a nastala situacija na izmaku dana nije davala nikakvu šansu za dalju uspješnu odbranu, komandant 265. mehanizovane brigade stacionirane u kasarni pukovnik Rajko Kovačević naredio je obustavu dalje odbrane, odlaganje oružja, predaju vojnika i starješina i njihovo postrojavanje u krugu kasarne.
Nakon toga su oko 19.00 časova pripadnici ZNG ušli u kasarnu iz koje se više nije pružao nikakav otpor i strijeljali komandanta kasarne i njegove pomoćnike.
Porodica pokojnog kapetana Dragiše Jovanovića u julu 1998. godine uputila je zahtjev Haškom tribunalu za pokretanje službene istrage protiv Jure Šimića i njegovih saradnika, ali Tužilaštvo nikada nije otvorilo službenu istragu.
Vojno tužilaštvo u Beogradu je 1992. godine podiglo optužnicu protiv Jure Šimića i njegovih saradnika, koja mu je, preko Vijeća za ratne zločine u Beogradu, dostavljena u avgustu 2011.
To je isprovociralo hrvatski Sabor da, u oktobru 2011. godine, donese Zakon o ništavosti određenih pravnih akata pravosudnih tijela bivše JNA, bivše SFRJ i Srbije, koji je spriječio dalje postupanje po njoj.
Županijsko tužilaštvo u Bjelovaru u maju 2006. godine, nakon što im je Haški tribunal ustupio dokumentaciju, zatražilo je provođenje istražnih radnji o ubistvima oficira JNA u bjelovarskoj kasarni protiv nepoznatih počinilaca.
Istraga je, međutim, pokrenuta tek nakon što su elektronski mediji u regionu emitovali snimke na kojima se vide zločini počinjeni nad pripadnicima JNA i nakon što su video-zapisi dospjeli u nadležne pravosudne ustanove u Srbiji i Hrvatskoj.
Predmet u fazi istrage je u međuvremenu prebačen na Županijski sud u Rijeci, a osumnjičeni Šimić je, nakon 11 dana provedenih u pritvoru, pušten da se brani sa slobode, na kojoj se i dalje nalazi.
Glavni pretres je zakazan za 8, 9. i 10. jun ove godine, navode iz „Veritasa“.
Vezane vijesti:
DVIJE DECENIJE OD ZLOČINA U BJELOVARSKOJ KASARNI …
Godišnjica stradanja pripadnika JNA u Bjelovaru (29.09.1991 …
Zločin nad vojnicima JNA u Bjelovaru još nekažnjen – Jadovno …