arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Podijelite vijest:

Odricanje od državljanstva moguće za 2520 kn

U poslednjih dvadeset godina iz hrvatskog državljanstva je otpušteno 86.746 osoba, a u istom tom periodu se državljanstva odreklo njih 606. Samo tokom prošle godine iz hrvatskog državljanstva otpuštene su 153 osobe, a dvadeset i petero ljudi se odreklo hrvatskog državljanstva.

Najčešće ga se odriču radi sticanja državljanstva Srbije, Norveške i Holandije, a iako, kod podnošenja zahteva, nisu dužni da navedu zašto su se odlučili na takav korak, najčešći razlog za odricanje od hrvatskog državljanstva je, kažu iz Ministarstva unutrašnjih poslova, zapošljavanje u državnoj službi neke druge zemlje.

U slučaju prestanka državljanstva otpuštanjem, može se ponovo biti primljen u hrvatsko državljanstvo pod olakšavajućim pretpostavkama propisanim odredbom člana 15. Zakona o hrvatskom državljanstvu, ali kod prestanka državljanstva odricanjem takve beneficirane mogućnosti nema i državljanstvo se može ponovo steći samo u postupku pune naturalizacije. Da bi se neko ispisao iz državljanstva, mora da zadovoljava određene uslove, a sve to ima i svoju cenu, koja, s obzirom na hrvatske plate, nije mala.

„Otpuštanje iz hrvatskog državljanstva može se dati osobi koja je podnela zahtev i udovoljava sledećim pretpostavkama: napunila je osamnaest godina, nema smetnji u pogledu vojne obaveze, podmirila je dužne poreze, takse i druge javne dažbine i obaveze prema pravnim i fizičkim osobama u Hrvatskoj za koje postoji plenidbeni naslov, pravno je uredila imovinske obaveze iz bračnog odnosa i odnosa roditelja i dece prema hrvatskim državljanima i prema osobama koje ostaju da žive u Hrvatskoj te već ima strano državljanstvo ili je dokazala da će biti primljena u strano državljanstvo“, objašnjavaju iz MUP-a. Ističu da otpuštanje iz hrvatskog državljanstva ne možete dobiti ako se protiv vas u Hrvatskoj vodi krivični postupak zbog dela za koje vas se goni po službenoj dužnosti ili ako ste u Hrvatskoj osuđeni na kaznu zatvora sve dok tu kaznu ne izdržite.

„Zahtev za prestanak hrvatskog državljanstva mogu da podnesu oni koji uz naše poseduju i strano državljanstvo, ili im strana država garantuje primanje u njihovo državljanstvo pod uslovom prestanka hrvatskog državljanstva“, kažu iz MUP-a. Oni koji su već odselili iz Hrvatske zahtev mogu da podnesu i putem diplomatske misije ili konzularne kancelarije Hrvatske u zemlji u kojoj žive. U slučaju pozitivnog rešenja o otpuštanju ili odricanju, naplaćuje se upravna taksa u iznosu od 2520 kuna u zemlji, a u diplomatskoj misiji ili konzularnoj kancelariji Republike Hrvatske u inostranstvu, u skladu s konzularnim taksama. Za prepis rešenja o otpuštanju ili odricanju od hrvatskog državljanstva treba platiti još i upravnu taksu u iznosu od 105 kuna.

„Uz obrazac zahteva za prestanak hrvatskog državljanstva s upitnikom treba priložiti i biografiju, rodni list, domovnicu, važeću identifikacionu ispravu i dokaz stranog državljanstva ili garanciju inostranog tela o primanju u državljanstvo s overenim prevodom na hrvatski jezik od ovlašćenog sudskog tumača. Ukoliko se zahtev podnosi i za maloletnu decu, prilažu se rodni list i domovnica“, pojašnjavaju iz MUP-a. Oni koji žele da se odreknu hrvatskog državljanstva uz propisani obrazac zahteva za prestanak hrvatskog državljanstva s upitnikom, trebaju da prilože i izjavu o odricanju, dokaz stranog državljanstva i dokaz prebivališta u inostranstvu.

Izvor: Srpski narodni forum

 

NAJNOVIJE VIJESTI

Dobrila Kukolj

Banjaluka Svjedoči: Rođena sam u jednom od najljepših sela ko­je je smješteno na

Svjedoci pakla

Došao je kraj ćutanju o stradanju Srba. U kon­tek­stu pro­mijenjenih istorijskih okolnosti, a

Uvod

Tragao sam za pravim a neupadljivim naslovom za ovu knjigu, jer su za

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Žuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Žepče Kazuje: Moji roditelji

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​