Serbian
Armenian
Croatian
Dutch
English
French
German
Greek
Hebrew
Hungarian
Italian
Norwegian
Polish
Russian
Slovenian
Spanish
U Hrvatskoj ima spomenika i ulica koji su posvećeni nekim spornim osobama hrvatske istorije, poput Mila Budaka i Mira Barišića – kaže rediteljka Irena Škorić, autorka filma o srušenim antifašističkim spomenicima u Hrvatskoj
Opuzenu (Foto video isečak)
Na 22. Sarajevskom filmskom festivalu večeras će biti prikazan film „Neželjena baština” mlade autorke Irene Škorić iz Hrvatske. Njenih tridesetak dokumentarnih i eksperimentalnih filmova do sada su prikazani na 200 festivala, gde je osvojila oko 50 nagrada. Autorka je tri dugometražna dokumentarna i jednog igranog filma „7 seX 7”, a dobitnica je i književnih nagrada „Ranko Marinković” i „Marin Držić”. U „Neželjenoj baštini” bavila se spomenicima u Hrvatskoj, podignutim 1945–1990, koji su posvećeni periodu NOB-a i žrtvama antifašizma.
– U Hrvatskoj je od devedesetih srušena i devastirana polovina tih spomenika, njih oko 3.000. Svojim visokim artizmom oni su bili najbolji promotor vrednosti antifašizma, a nove političke okolnosti su ta remek-dela učinila nepoželjnima i metom vandalskih rušilačkih napada. Zapravo ovo je priča o društvu i vrednostima koji su se urušili – kaže za naš list Irena Škorić.
S obzirom na to da nije bilo sredstava da se dokumentuje rušenje svih važnih spomenika iz NOB-a, usredsredila se na pet, za nju najinteresantnijih.
– „Glavni glumci” mog filma su: spomenik ustanku naroda Banije i Korduna, na Petrovoj gori; spomenik Stjepanu Stevanu Filipoviću, u Opuzenu; spomenik narodu heroju Slavonije, kod sela Kamenska; „Ustanak”, u Brezovici, kao i spomenik palim borcima i žrtvama fašizma, u Veljunu. Petrova gora je pokradena i oštećena, Kamenska je uništena do temelja, spomenik Stjepanu Stevanu Filipoviću je srušen, ali kip trenutno čeka sredstva za restauraciju, „Ustanak” u Brezovici je pokraden, ali pronađeni su delovi i takođe čeka sredstva za restauraciju, dok su spomen-ploče u Veljunu obnovljene najviše privatnom inicijativom… Kao reditelj ne mogu da promenim svet, ali mogu da podsetim da postoje vrednosti kojih se ne bi trebali odreći – navodi Irena Škorić.
Ideja za film nastala je pre nekoliko godina kada je poznati belgijski fotograf JanKampeners objavio monografiju „Spomenik”, a njegove fotografije spomenika NOB-a širom Jugoslavije preplavile su svetske medije.
– Tada su i gotovo svi hrvatski mediji objavili vest o „predivnim, začudnim, NLO-spomenicima”. Kao da je trebalo da nam stranac ukaže da je naša baština jedinstvena po svojoj kreativnosti. Najzanimljivije mi je bilo što stranci, govoreći o našoj baštini, više ne prevode reč „spomenici” u „monjuments”, sad ih svi zovu „spomeniks” – ističe rediteljka.
U filmu je imala 30 sagovornika, među njima su istoričari umetnosti Zvonko Maković, Zlatko Uzelac i Snješka Knežević, vajar Miro Vuco, nekadašnji predsednik Hrvatske Ivo Josipović, koji je komponovao muziku za ovaj film, stogodišnji partizan Juraj Hrženjak, političar Milorad Pupovac, unuka vajara Vojina Bakića – Ana Bakić, partizan i antifašista Ivan Fumić, istoričar Tvrtko Jakovina…
– Njihovi stavovi podudaraju se u jednom, a to je da se vrhunska dela treba na neki način zaštititi i sprečiti njihovo dalje propadanje, a ona koja je moguće – obnoviti; kao i da vrednosti koje predstavljaju ti spomenici treba sačuvati. Vajar Mire Vuce, autor spomenika Stjepanu Stevanu Filipoviću u Opuzenu, rekao je: – Oni koji su ubili spomenik ubili su i mene. Rušiteljima je promakao jedan detalj; nisu srušili klupu na kojoj je stajao heroj, nisu znali da je ona instrument hrabrosti ovog partizana. Ako se nikada ne vrati spomenik, klupu bi trebalo zaštititi. Ona kao da čeka Filipovića da se popne na nju, u svoju večnost.
Na pitanje da li je imala probleme zbog pokretanja ove teme, rediteljka kaže: – Probleme sam imala jedino u tome da institucija koja voli da se busa u prsa da je jako antifašistička, liberalna i napredna, a odaziva se na ime Hrvatski audiovizuelni centar (HAVC) nije dala ni kunu za ovaj film.
Govoreći dalje o nazivima hrvatskih ulica koje imaju veze sa antifašizmom, rediteljka naglašava da su oni negde u Hrvatskoj menjani, negde nisu. – Jedan od najlepših zagrebačkih trgova i dalje se zove Trg maršala Tita. Imamo Ulicu Andrije Hebranga, takođe partizana. Rijeka, Istra i Kvarner i dalje imaju gotovo sve ulice nazvane po antifašističkim junacima – ističe Irena Škorić i pominje koji spomenici u Hrvatskoj izazivaju debate. – I danas ima spomenika i naziva ulica koji su posvećeni nekim spornim osobama hrvatske istorije, poput Mila Budaka i Mira Barišića.
Komentarišući i nedavno upozorenje Saveta Evrope o talasu nacionalizma u Hrvatskoj, koji negativno utiče na položaj manjina, naša sagovornica naglašava: – Mnogi od nas u Hrvatskoj vide to i bez Saveta Evrope. Nažalost, nije Hrvatska jedina u kojoj desničari, ne oni evropski, nego nacionalistički, dižu glavu. Bilo bi dobro da u svojim državama budemo sposobni da prepoznamo nacionalizam i desničarenje, a ne samo kod suseda.
Autor: Mirjana Sretenović
Izvor: Politika
Vezane vijesti:
Karlovac: Srušen antifašistički spomenik na Jevrejskom …
