Ni Hag ne propisuje odštete žrtvama

Dobra suradnja nadležnih organa, povjerenje i isti standardi u
postupcima uslov su za efikasnije procesuiranje počinilaca ratnih zločina, ali bi trebalo voditi više računa i o žrtvama, rečeno je na okruglom stolu „Nužnost učinkovitijeg procesuiranja ratnih zločina jačanjem regionalne suradnje i procesuiranjem zapovjedno odgovornih osoba“ održanom u Zagrebu.

Otvarajući skup, voditeljica Documente Vesna Teršelič
naglasila je da još uvijek nije stvoren dobar odnos prema žrtvama ratnih
zločina, pozivajući sve nadležne na prekid prakse naplaćivanja sudskih troškova
od onih kojima su odbijene tužbe protiv Hrvatske, ali i na uspostavljanje fondova
iz kojih bi sve žrtve bile obeštećene.

– Jedine civilne žrtve rata u Hrvatskoj kojima nije priznat
status jesu civilne žrtve srpske nacionalnosti – rekao je saborski zastupnik
Milorad Pupovac, ističući da će u Saboru podržati donošenje mjera koje idu u
pravcu obeštećenja žrtava.

Ukazao je na to da se odšteta ne dobiva ni za uništenu
imovinu, odnosno kuće izvan područja ratnih djelovanja, i to zbog rigidnosti
postojećih zakona, koje bi također trebalo mijenjati.

Međutim, govoreći o pitanjima neisplate odšteta žrtvama,
predsjednik Ivo Josipović rekao je da „to ne propisuje ni sud u
Hagu“. Kazavši nadalje da je nužno odvojiti politiku od ratnih zločina i da
nema pravednih presuda bez jednakosti kriterija, naglasio je dobru suradnju
tužilaštava država regiona.

– Dobra praksa trebala bi se pretočiti u sklapanja
međudržavnih sporazuma koji bi je unaprijedili – rekao je Josipović.

– Rekao sam da neću davati pomilovanja za počinioce ratnih
zločina, ali uzalud, jer ih domaći sudovi, kao i onaj u Hagu, puštaju prijevremeno
na slobodu – dodao je.

– Zakon o ništetnosti ugrozio je komunikaciju tužilaštava,
ali je nije doveo u pitanje – rekao je tužilac Mladen Bajić, podsjetivši da je
nakon sporazuma o suradnji tužilaštava Hrvatske i Srbije, a onda i s drugima,
došlo vrijeme da se potpiše i međudržavni sporazum.

Bilo je riječi o programu zaštite žrtava i svjedoka kroz
koji je od maja 2008. prošlo skoro 10.000 ljudi, rekao je predsjednik Vrhovnog
suda Branko Hrvatin, dodavši da se tim programom dobivaju kvalitetnija svjedočenja
i kvalitetniji rad sudova.

Skup na kome je predstavljen i izvještaj o praćenju suđenja za
ratne zločine organizirali su Documenta, Građanski odbor za ljudska prava i
Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek.

Nenad Jovanović

Izvor: