Srbija – Koalicija izbjeglica – reagovanje
BEOGRAD- Koalicija udruženja izbjeglica u Srbiji saopštila je da je netačna ocjena predsjednika Hrvatske Ive Josipovića da je „veliki broj izbjeglih i prognanih Srba iz Hrvatske riješio pitanje imovinskih prava i da je neozbiljno reći da se ne radi na tom planu“.
„Predstavnici 100 izbjegličkih udruženja i zavičajnih klubova pozdravljaju dio Josipovićeve izjave u kojoj priznaje da ima problema. Takođe, stoji činjenica da je Hrvatska učinila određeni napredak u rješavanju problema izbjeglih i prognanih Srba, ali je to, nažalost, nedovoljno“, izjavio je za Srnu predsjednik Koalicije Miodrag Linta.
On je ukazao da velikom broju izbjeglih i prognanih Srba, ali i građana koji su porijeklom iz Hrvatske ili Srbije, nije vraćena nepokretna i pokretna imovina, uključujući poslovne prostore, niti je izvršena revizija ugovora o razmjeni kuća i stanova, koji su skopljeni pod pritiskom i prijetnjama za vrijeme rata.
Linta podsjeća da prognanim Srbima nisu vraćeni stanovi na koje su imali stanarsko pravo, koji su oduzeti u sudskim postupcima na nezakonit način.
„Nisu obnovljeni privredni objekti koji su srušeni poslije hrvatskih operacija `Bljesak` i `Oluja`, a nisu obnovljene ni kuće koje su srušene u terorističkim akcijama u periodu od 1991. do 1995. godine u urbanom dijelu Hrvatske gdje nije bilo rata, niti je izvršena pravična naknada“, kaže Linta.
On navodi da nisu isplaćene dospjele i neisplaćene penzije, nije vraćena dinarska i devizna štednja, a izbjegli i prognani Srbi su isključeni iz procesa privatizacije.
„Hiljade Srba je osumnjičeno, optuženo ili osuđeno bez čvrstih dokaza. Hrvatsko pravosuđe ne tretira ratne zločine protiv Srba i Hrvata na isti način“, dodao je Linta.
On naglašava da postoji više od 600 poznatih grobnih mjesta u kojima se nalaze posmrtni ostaci Srba koji još uvijek nisu eshumirani i identifikovani.
„Zbog svih tih činjenica smatramo da treba da se otvori suštinski dijalog sa Republikom Hrvatskom i da se sva pitanja sadržana u peticiji srpskih izbjeglica, kojom se traži da Srbija konstatuje da Hrvatska krši ljudska prava Srba izbjeglih iz Hrvatske, stave na sto i riješe prije potpisivanja Ugovora o pristupanju Hrvatske EU“, ističe Linta.
Polazna osnova za pronalaženje pravičnog i trajnog rješenja, kako je rekao, treba da bude Bečki sporazum o sukcesiji iz 2001. godine kojim se u Aneksu G pod nazivom „Privatna imovina i stečena prava“ kaže da će svim građanima bivše Jugoslavije biti priznata i vraćena prava na pokretnu i nepokretnu imovinu koja su imali na dan 31. decembra 1990. godine u skladu sa utvrđenim standardima i normama međunarodnog prava.
„Izbjeglička udruženja i zavičajni klubovi, uključujući veliki broj izbjeglih i prognanih Srba, podržavaju ulazak Hrvatske u EU pod uslovom da se navedeni problemi riješe na sveobuhvatan i pravičan način. Uvjereni smo da je rješavanje tih problema u interesu, ne samo izbjeglih i prognanih Srba, nego i u interesu Srbije i Hrvatske jer će doprinijeti procesu jačanja povjerenja i pomirenju između srpskog i hrvatskog naroda“, poručio je Linta.
Hrvatski predsjednik Ivo Josipović izjavio je u srijedu, 2. marta, da je Hrvatska kao jedan od svojih prioriteta, ne samo prema Srbiji nego i prema svojim građanima, istakla povratak izbjeglica i regulisanje pitanja njihove imovine i na tome se „zaista intenzivno radi“.
Komentarišući peticiju srpskih izbjeglica iz Hrvatske sa 45 000 potpisa, kojom se traži da Srbija konstatuje da Hrvatska krši ljudska prava Srba izbjeglih iz Hrvatske, Josipović je priznao da ima problema i da ima ljudi koji su „možda s pravom nezadovoljni“, ali da je „veliki broj ljudi riješio pitanje imovinskih prava“ i da je „zaista neozbiljno reći da ne radi na tom planu“.