NERASVIJETLjENA SUDBINA NESTALIH – NAJTEŽA POSLjEDICA RATA

Okrugli sto na temu nestalih održan u Beogradu

Nerasvijetljena sudbina nestalih najteža je posljedica ratnih sukoba u Hrvatskoj i da bi bila otklonjena potrebno je da obje strane procesuiraju odgovore, a da pitanje nestalih više ne bude predmet manipulacije, zaključak je okruglog stola o temi nestalih, koji je održan u Beogradu.

Predsjednik Komisije za nestala lica Srbije Veljko Odalović rekao je da pitanje nestalih ne smije biti tema koja se zaobilazi i da je baš to pitanje najteža posljedica ratova na prostoru bivše Jugoslavije.

Odalović je podsjetio da srpska i hrvatska strana traže ukupno 2.030 lica, od kojih za 424 nije poznato ni gdje im je grobno mjesto.

„U procesu traženja veoma je važno procesuirati odgovorne za zločine. Istraga o zločinu može dati značajne podatke gde je zločin počinjen i ukazati gde se nalazi grobno mesto nestalog“, ukazao je Odalović.

Naučni savjetnik na Institutu za savremenu istoriju u Beogradu Predrag Marković smatra da odnos prema žrtvama rata nedvosmisleno pokazuje kakva je država u koju su došli Srbi iz Hrvatske i kakva je država iz koje su prognani.

On je istakao da su izbjegli iz Hrvatske izgubili i domove i žrtve, te da većina srpskih žrtava „nema svoju državu“.

„Oni nemaju zemlju koja bi se zauzela da budu sahranjeni. Odnos prema nestalim i žrtvama je odnos prema dostojanstvu ljudskog života“, naglasio je Marković.

Prema njegovim riječima, pitanje nestalih Srba još je bolnije na Kosmetu i u BiH.

„Od Hrvatske, još je gora situacija na Kosmetu. Tamo protjeruju mrtve, a koliko god situacija sa Hrvatskom bila teška ipak je bolja nego sa BiH“, kaže Marković.

Predsjednik Koordinacije srpskih udruženja porodica nestalih, ubijenih i poginulih lica sa prostora bivše Jugoslavije Dragan Pjevač ukazao je na potrebu da i srpska i hrvatska strana osude zločine i učine sve na procesuiranju odgovornih.

On ne smatra da su nestali Srbi – ljudi bez domovine, već da imaju dvije domovine koje su dužne da ih pronađu, identifikuju i daju im dostojan pomen.

Predsjednik Komisije hrvatske Vlade za zatočene i nestale Ivan Grujić kaže da je ta zemlja učinila puno na saniranju posljedica rata, posebno „na poboljšanju prava stradalnika i njihovih porodica“.

On je istakao da „nema“ nikakve diskriminacije u traženju nestalih Srba, te podsjetio da je od rata u Hrvatskoj ekshumirano 4.987 nestalih i da je od tog broja 80 odsto identifikovano.

Docent na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Hrvoje Klasić ukazao je da se u procesu traženja obje strane moraju suočiti sa vlastitom prošlošću.

„Veoma je bolno suočiti se sa vlastitom prošlošću. Lako je častiti se u tuđem dvorištu. Najveći je problem to što se pitanje nestalih svakodnevno koristi u političke svrhe i veliki je pritisak na one koji iskreno žele da taj problem riješe“, rekao je Klasić.

Prema njegovim riječima, potrebno je pokušati realno sagledati uzroke koji su doveli do rata i riješiti pitanja koja su posljedice rata da bi se krenulo u budućnost.

„Ne smijemo se samo kritikovati. Postoje države sa mnogo većim paklom. Nijemci, Poljaci, Francuzi, oni su upravo jedni drugima učinili pakao od života. Sad su pomireni, čini se istinski“, zaključio je Klasić.

Organizator današnjeg okruglog stola je predsjednik Koordinacije srpskih udruženja porodica nestalih, ubijenih i poginulih lica sa prostora bivše Jugoslavije.

Izvor:

Vezane vijesti:

na usaglašenom spisku 1.606 nestalih na teritoriji hrvatske

nestali moraju biti pronađeni, identifikovani i opojani

4.2. Spisak poginulih i nestalih, rođenih ili stradalih na Kordunu u …