fbpx
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

Podijelite vijest:

Nemci traže da se u Šumaricama obeleže grobovi njihovih vojnika

Do kraja godine biće završena obnova Starog vojničkog groblja u Kragujevcu, ali će pitanje koje je prošle godine pokrenula nadležna komisija Bundestaga morati da bude rešeno na međudržavnom nivou, naglašavaju gradske vlasti

(Foto B. Kartalović)
(Foto B. Kartalović)

ragujevac – Članovi Nemačkog saveza za brigu o ratnim grobovima boravili su avgusta prošle godine u Kragujevcu. Tom prilikom pomenuli su mogućnost da se na Starom vojničkom groblju obeleže grobovi njenih vojnika iz oba svetska rata.

Kako su objasnili, to bi osim u Kragujevcu trebalo da bude urađeno u Kraljevu i u još nekoliko mesta u Vojvodini, što bi se regulisalo bilateralnim sporazumom između Nemačke i Srbije.

S obzirom na to da se kragujevačko Staro vojničko groblje nalazi u Šumaricama, gde su okupacione trupe Trećeg rajha 21. oktobra 1941. streljale oko 2.800 nedužnih civila, jasno je zašto je ovo pitanje izuzetno delikatno i zašto se o inicijativi gradska vlast do sada nije izjašnjavala.

Ipak, nedugo posle toga, na inicijativu Marka Terzića, kustosa Spomen-muzeja „21. oktobar”, formirana je tročlana komisija koja je nedavno, posle šest meseci rada, završila istraživanje u vezi sa Starim vojničkim grobljem. Terzić je, inače, u novembru prošle godine boravio u Bundestagu, gde su mu članovi Komisije za obeležavanje nemačkih vojnih grobalja u svetu takođe predložili da se grobovi nemačkih vojnika u Kragujevcu obeleže spomen-pločom.

– Prema jednom dokumentu, na Starom vojničkom groblju u Kragujevcu sahranjeno je 62, a prema drugom 72 austrougarska vojnika iz Prvog svetskog rata. Oni su prvobitno bili pokopani u krugu Vojnotehničkog zavoda, ali su odatle njihovi posmrtni ostaci preneti u Šumarice kada je Lepenica sredinom tridesetih godina prošlog veka poplavila fabriku oružja. Takođe, komisija je, osim istraživanja u Arhivu Jugoslavije i Vojnogeografskom institutu, uzela i izjavu Aleksandra Kuzmanovića koji je posvedočio da je 1944. prisustvovao sahrani trojice nemačkih vojnika – navodi Terzić.

Prema podacima koje je prikupila tročlana komisija, na Starom vojničkom groblju sahranjeno je 3.200 vojnika iz različitih ratova. Danas postoji svega stotinak obeleženih humki. Nova vlast je posle Drugog svetskog rata uništila najveći deo groblja. Do 1953, kada se formira šumarički memorijalni kompleks, Staro vojničko groblje je gotovo u celini pošumljeno.

– Osnovnu poruku kragujevačkog spomen-parka ne treba menjati, ali ga treba unaprediti. Ljudi moraju da znaju ko sve počiva u Šumaricama, tim pre što na Starom vojničkom groblju ima više sahranjenih nego streljanih oktobra 1941 – poručuje kustos Marko Terzić.

Staro vojničko groblje u Šumaricama počinje da se formira u vreme srpsko-turskih ratova 1876–1878, a po vojničkim i urbanističkim pravilima zaokruženo je 1915, kada je u Kragujevac smeštena Centralna vojna bolnica i Vrhovna komanda. U bolnici je, prema rečima Predraga Ilića, direktora Istorijskog arhiva Šumadije, u jednom trenutku bilo više od 5.000 ranjenika i zaraženih tifusom, među kojima su i austrougarski zarobljenici. Pomrli su, navodi on, sahranjeni na Starom vojničkom groblju.

– Istraživanja o ovom delu zaboravljene istorije treba nastaviti. Staro vojničko groblje, koje je posle Drugog svetskog rata palo u senku šumaričkih žrtava iz 1941, svakako treba obnoviti. Nije sporno da se obeleže i grobovi neprijateljskih soldata, mada Nemci, ako žele, mogu da ekshumiraju i odnesu zemne ostatke svojih vojnika – napominje Ilić.

Da će Staro vojničko groblje biti obnovljeno za „Politiku” potvrđuje Miljan Bjeletić član Gradskog veća za kulturu. Kaže da će taj posao biti završen ove godine i da su iz budžeta već opredeljena sredstva.

– Što se tiče nemačkog zahteva, on je izrečen usmeno, a ne u zvaničnoj formi. Uostalom, to pitanje podrazumeva i angažman Vlade Srbije – zaključuje Bjeletić.

Kragujevački urbanista i arhitekta Veroljub Trifunović je utvrdio da se Staro vojničko groblje prostiralo na oko dva hektara. Granice su, kaže, bile jasno ucrtane, a okupatorske vojske su ga proširivale po obodima.

Do skrnavljenja grobova i zatiranja obeležja došlo je posle Drugog svetskog rata,

o čemu je svojevremeno pisao kragujevački publicista Miloslav Samardžić. On je u časopisu „Pogledi”, čiji je urednik bio, objavio jedinu preostalu fotografiju Starog vojničkog groblja u Šumaricama pre no što je najvećim delom uništeno. Samardžić je još 1998. uputio molbu tadašnjem gradskom rukovodstvu da se ovo groblje obnovi.

Lav Karađorđevića – austrougarski zarobljenik

Po narudžbini kralja Petra Prvog Karađorđevića, uoči Prvog svetskog rata, kraj crkve na Oplencu, zadužbine ove dinastije, trebalo je da se postave dva lava u belom mermeru. Zbog ratnih dejstava ova vajarska kompozicija je razdvojena. Ne zna se gde je završila jedna od tih figura, a drugu su Austrijanci, po zauzimanju Kragujevca 1915, postavili baš na Starom vojničkom groblju u Šumaricama. Na postamentu je prvobitno stajalo „Pro Patria”. Posle Drugog svetskog rata natpis je skinut i zamenjen rečima „Zahvalna otadžbina 1914–1918”.

Autor: Brane Kartalović

Izvor: POLITIKA

Vezane vijesti:

Šumarice svedoče o velikom stradanju | Jadovno 1941.

Njemci strijeljali 2.190 Srba 1941. godine

Beseda nemačkog sveštenika: Srbi su, dakle, milovali decu …

Podijelite vijest:

Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani bez upozorenja.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pratite nas na društvenim mrežama: