arrow up

Podijelite vijest:

Ne daju đacima da uče ćirilicu!

http://jadovno.com/tl_files/ug_jadovno/img/preporucujemo/2014/skola-cirilica.jpg

Srpski odbornici u skupštini Livanjskog kantona podnose tužbu zbog diskriminacije srpskih učenika. Mihajlović: Deci se, kao nigde u Evropi, brani pravo na maternji jezik. Zakon o udžbenicima neustavan

BANJALUKA – Klub Srba u Skupštini Livanjskog kantona tužiće
Ministarstvo prosvete, kulture i sporta ovog kantona i resornog ministra Petra Galića zbog zabrane uvođenja ćiriličnog pisma u školama, čime se
sprovodi drska diskriminacija nad srpskim đacima!

Ovo je u utorak „Novostima“ potvrdio predsednik Kluba Srba u Skupštini Livanjskog kantona Slaviša Mihajlović.


Ministarstvo uporno odbija da uvede srpski jezik i ćirilično pismo u
školski sistem, iako je reč o drskom kršenju osnovnih ljudskih prava
srpskoj deci koja im garantuje federalni ustav – istakao je Mihajlović.

Tužba
je novi potez srpskog kluba u skupštini Livanjskog kantona. Pre toga su
pokrenuli mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa zbog Zakona o
udžbenicima u ovom kantonu u kom nema srpskog jezika i grupe nacionalnih
predmeta.

Mihajlović tvrdi da su školski sistem Livanjskog kantona i pomenuti zakon – neustavni.


Postojeća disriminatorska praksa mora biti prekinuta. Reč je o
diskriminatorskom sistemu u kojem se deci brani pravo na maternji jezik.
To nema nigde u Evropi – istakao je Mihajlović. – Tražimo da se udžbenici
štampaju na tri službena jezika kako bi srpskoj deci konačno bilo
omogućeno da uče nacionalnu grupu predmeta i da dobiju udžbenike štampane
na srpskom jeziku.

“SAPLELI“ IH HRVATI

Skupština livanjskog kantona usvojila je sporni zakon za koji su glasali hrvatski
odbornici. Bošnjački su bili neutralni, a srpski protiv. Mihajlović je
uveren da će Ustavni sud FBiH osporiti zakon, jer Ustav ovog entiteta
jasno garantuje pravo na tri službena jezika – bosanski, hrvatski i
srpski.

Ustavom Federacije BiH i
kantona definisano je da su službeni jezici u tom entitetu bosanski,
srpski i hrvatski, a da su službena pisma latinica i ćirilica. Međutim,
iz resornog ministarstva Livanjskog kantona srpskim odbornicima je
odgovoreno da ćirilica nije uvedena u školski sistem, jer je to
„politička odluka“.

Prava srpske dece donekle su
ispoštovana u Drvaru, Bosanskom Grahovu, gde je uvedena grupa
nacionalnih predmeta, a najveći stepen diskriminacije evidentan je u
Glamoču. U tamošnjoj osnovnoj školi nema mesta ni nacionalnoj grupi
predmeta ni ćirilici.

Osim u federalnim školama,
ćirilica je proterana i iz institucija Federacije BiH i zajedničkih
institucija BiH U Sarajevu, gde su uglavnom u upotrebi dokumenti
štampani na latinici. Predsednik Udruženja „Ćirilica“ iz Banjaluke Rade
Udovčić kaže za „Novosti“ da institucije RS i srpski predstavnici u
institucijama BiH ne smeju da izgube borbu za očuvanjem ćirilice.


Ovo jeste lingvistički poblem, ali pre svega je u pitanju politička
borba. Ne smemo dozvoliti ukidanje ćirilice i uvođenje bosanskog jezika na
celoj teritoriji, jer bi to bio prvi korak ka gašenju RS i srpskog
identiteta – ocenio je Udovčić.

U ovom udruženju navode da bi vlasti u RS morale da univerzalom deklaracijom zaštite srpski jezik i ćirilicu na svom prostoru.

 

ZATIRANJE SRPSKOG IDENTITETA

PAROH glamočki Slobodan Kljajić kaže da se srpski identitet sistematski zatire u Livanjskom kantonu.


Braniti deci da uče maternji jezik je velika nepravda. Ćirilica mora da
bude uvedena u školski program. Bez našeg jezika i vere nema nam
opstanka – rekao je on.

 

Izvor: Večernje Novosti

Vezane vijesti:

ĆIRILICA DIO IDENTITETA SRPSKOG NARODA I KULTURE

Ćirilicom nije napisano nijedno veliko zlo – Jadovno 1941.

Obezglavljeno dostojanstvo

ČEDOMIR ANTIĆ: Ćirilica

Etnocid u NDH – Od zabrane Ćirilice do Germogena

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​