Na najnovijem, tek završenom popisu stanovništva u Srbiji, zabilježen je najveći pad broja stanovnika od kraja Drugog svjetskog rata, od kada je provedeno osam popisa.
Stručnjake ne zabrinjava to što je sada oko 300 000 ljudi manje, već to što se taj trend smanjenja ubrzava i što će u Srbiji do 2050. godine nestati gotovo cijeli jedan Beograd, piše beogradski dnevnik „Blic“.
Vladimir Nikitović iz Centra za demografska istraživanja rekao je da je u periodu između popisa 1991. i 2002. godine registrovan i veći pad broja stanovnika, kada je iz Srbije u inostranstvo otišlo oko 400 000 ljudi, ali je taj broj prikriven velikim brojem izbjeglica.
Prema njegovim riječima, posljednjih 20 godina se bilježi negativan prirodni priraštaj i, ukoliko se taj trend nastavi, na popisu 2051. godine u Srbiji će biti manje za milion do 1,5 miliona stanovnika.
Sociolog Zoran Stojiljković ocijenio je da se Srbija sužava na Beograd i desetak drugih gradova, dok se pojedini regioni sve više prazne.
Jedini izlaz iz ove situacije ministar rada i socijalne politike Rasim Ljajić vidi u oporavku ekonomije, jer će se, smatra on, u suprotnom nastaviti pad prirodnog priraštaja i napuštanje sela.
„Prema podacima ministarstva, u Srbiji je 42 000 samačkih domaćinstava, većina na selu. Sela se ili napuštaju ili u njima živi po desetak ljudi starijih od 65 godina“, rekao je Ljajić.