arrow up

Podijelite vijest:

NAPOKON: Spomenik žrtvama „Oluje“ u Beogradu

Izbjeglička kolona Srba iz Krajine

Izbjeglička kolona Srba iz Krajine

Srbija će uskoro dobiti prvi spomenik posvećen žrtvama hrvatske vojne akcije „Oluja“ 1995. godine, a obeležje će biti podignuto na beogradskom Ušću ili kod Crkve Svetog Marka, saznaju nezvanično „Novosti“.

Kako prenose naši izvori, predlog za podizanje ovog belega patnje našeg naroda biće prosleđen Skupštini grada Beograda i očekuje se da bude otkriven najkasnije do avgusta, kada se navršavaju dve decenije od ubistva 1.900 i progona više od 200.000 Srba iz Tuđmanove Hrvatske.

Izvori „Novosti“ tvrde da ovu ideju podržavaju predstavnici Vlade Srbije, gradskih vlasti i čelnici udruženja Srba iz Hrvatske.

Da je Srbija više puta propustila da se na dostojan način oda počast žrtvama ratova devedesetih godina na prostoru bivše Jugoslavije slažu se sagovornici „Novosti“, koji napominju i da je vreme da se podigne ovakav memorijal.

Istoričar Čedomir Antić iz Naprednog kluba podseća na činjenicu da je „Oluja“ najveće etničko čišćenje zabeleženo u Evropi posle Drugog svetskog rata i da zaslužuje dostojno obeležje u Beogradu.

– Sasvim je logično da ovakav zločin u kom su nastradali uglavnom civili dobije i dostojno spomen- beležje – kaže Antić.

– Činjenica je i da bi država trebalo da stane iza ove ideje i da pozove i druge ustanove i organizacije da je podrže. Takav spomenik treba da postoji u Srbiji, kada je već to nemoguće u Hrvatskoj. Takođe, dobro bi bilo pokrenuti inicijativu da slično obeležje bude podignuto i u Banjaluci.

Antić smatra i da je veoma važno da budući memorijal svojim izgledom i veličinom „ne bude sramotan“, ali i da reči koje budu na njemu ispisane, odražavaju pravu sliku događaja.

– Važno je i da se na njemu nađu imena svih poznatih žrtava i da se jasno napiše da je reč o ubijenim Srbima – ističe Antić.

Da je Srbiji potreban dostojan spomenik žrtvama ratova devedesetih, smatra i Savo Štrbac, prvi čovek organizacije „Veritas“. On podseća da bi bilo idealno da buduće obeležje bude sastavni deo šireg projekta „Srpski memorijal“, čija je ideja ne samo odavanje počasti, već i istraživanje i rad na negovanju uspomene na sve srpske žrtve u 20. veku.

– Ideja je da „Srpski memorijal“ čini ne samo spomenik, već i odgovarajuću zgradu u kojoj bi bila smeštena ustanova koja bi se bavila istraživanjem svih materijala o stradanju našeg naroda – kaže Štrbac.

– Oko ove ideje okupljen je veliki broj istoričara i javnih ličnosti, a ima i podršku predsednika Republike i patrijarha Irineja.

SKROMNA OBELEЖjA

Spomenik žrtvama „Oluje“ biće prvo ovakvo obeležje u Beogradu. Skromni memorijal podignut je u sećanje na nestale osobe u periodu od 1991. do 1999. godine na Tašmajdanu, kao i spomen-ploča u čast poginulih u ratovima devedesetih na Savskom trgu. Uz to, glavni grad ima još nekoliko spomen-česama i tabli postavljenih u znak sećanja na poginule vojnike, koje su mahom podizala udruženja boraca.

Izvor: Intermagazin.rs

 

Vezane vijesti:

ŠABAS: “OLUJA” JE BILA GENOCID – Jadovno 1941.

“Oluja“ – zločin bez kazne – Jadovno 1941.

Hrvatska: Optužnica za ubistvo Srba posle Oluje – Jadovno 1941.

Srpski i hrvatski generali nakon Oluje – Jadovno 1941.

 

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

NAJNOVIJE VIJESTI

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Jovo Šarović

Prijedor, Aerodromsko naselje Svjedoči: Rođen sam 7. januara 1937. godine u okolini Foče.

Rade Gavrilović

Rođen 10. maja 1933. godine u selu Kadin Jelovac, opština Dubica Svjedoči: Moji

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​