Najstariji srpski časopis u Dalmaciji i Boki “Srbsko-dalmatinski magazin“ ponovo izlazi na ćirilici u Splitu

Nije li to pravo malo čudo, poput kapi vode u kamenu, da u 2016. godini možeš da listaš časopis, srBskog imena i lika, sa redakcijskim uredom u Splitu?!

Da, baš u onom Splitu u kome se na prelazu iz 20. u 21. vijek u samom centru grada nalazio logor-smrti za Srbe, zloglasna „Lora”. Poslije neprekinutog niza genocida, ima li danas išta srbsko u Splitu?! Osim mučeničkog pravoslavnog hrama Svetog Save u samom centru grada, koga je inače projektovao Aleksandar Deroko, kao i hram Sv. Save na Vračaru, evo utješnog glasa iz groba – u Splitu od 2005.g. izlazi obnovljeni „Srbsko-dalmatinski magazin”, nova klica na starom, dubokom korijenu. Recimo i to da nezvanične procjene govore da u Splitu kao kripto-Srbi (tj. Srbi skrivenog identiteta) živi njih oko 12 000, sa stalnim asimilativnim odlivom.

„Srbsko-dalmatinski magazin”, najstariji je srbski, a ujedno i prvi časopis na slovenskom narodnom jeziku u Dalmaciji i Boki. Pokrenuo ga je 1836.g., rodoljubivi, vrli Srbin iz Šibenika, Božidar Petranović. Ovaj Dalmatinac izrazito srbskih orijentira završava osnovnu školu u rodnom Šibeniku, gimnaziju u Sremskim Karlovcima, a pravo je diplomirao u Beču. Doktorat iz pravnih nauka uspješno stiče u Padovi.

Zamišljen kao godišnji časopis na srbskom jeziku, sa prvim ciljem da prosvjećuje i kulturno-narodnosno obrazuje Srbe Primorja i Dalmatinske zagore, čak Bosne i Hercegovine, štampan je prvi broj na srbskoj predvukovskoj ćirilici, na slavenoserbskom jeziku. Redakcija je mijenjala ured, od Šibenika i Zadra do Splita, s tim što se najduže zadržala u Zadru.

Veliki prosvjetni i ustanički uticaj ovaj časopis je imao prije svega na Srbe u Bosni i Hercegovini, (u zadarskoj srbskoj bogosloviji najviše je bilo đaka iz BiH) tako da je i njegov duhovni plod pokretanje srbskog književnog časopisa „Bosanska vila”, 1885. g. u Sarajevu.

Srbski dalmatinski pisac Vladan Desnica, bio je jedan u nizu istaknutih urednika „Srbsko-dalmatinskog magazina” sa uredništvom u Splitu.

Evo ga i danas, poslije 180 godina pred nama; čudesan kao zeleni hrast Svetog Save u Hercegovini, usred zime. Na prekrasnoj i drevnoj ćirilici donosi iz rimske Salone tekstove srbskog istrajavanja u Dalmaciji i njenoj zagori. Povijest o jednom narodu koga pisci istorije pokušavaju sahraniti no on se hrišćanski čudesno, snagom vode skrivalice, projavi tamo i gdje ga najmanje očekuju.

Vaskrsenje i jeste cvijet sa spržene zemlje.
„Srbsko-dalmatinski magazin” taj cvijet zasigurno da jeste.

Autor: Goran Lučić

Izvor: slobodnahercegovina