arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

JASNA POPOVIĆ: MATEMATIKA GENOCIDA

Pre nekoliko godina zgrozila me je lekcija u sinovljevom udžbeniku za istoriju u kojoj je pisalo da je bilo ekstremno zabavno da vas kao malog dečaka otmu od roditelja i podvrgnu torturi koja će od vas kasnije stvoriti elitne ubice! Svog naroda, naravno! Samo godinu pre toga, skromno, u jednom pasusu pisalo je da su Srbi došli na teritoriju današnjeg Kosova  odatle oterali, pazite sad – starosedeoce Albance! Dakle, starosedeoce koji će se na nacionalnoj mapi Evrope pojaviti tek 11 vekova kasnije. Te iste Albance, po našem (po biserima) poznatom autoru, Miahljčiću, porazio je još Car Dušan, a na Maričkoj bici, koja je, kao što znamo, skupo koštala srpsku državu,

Nad Bečejom se svake godine, krajem januara, nadvije tamna sena prošlosti

U Bečeju, 20. januara 1942. godine, streljani su Marko Garić, Milorad Rus, Rečo Janoš, Ištvan Nađ, Milorad Živkov-Popov, Marko Ostojić, Slavko Simin, Sever Stevanović, Crveni Jovan, Svetislav Čalenić i Milan Čiplić. Na dan kada Srpska pravoslavna crkva i vernici slave Svetog Jovana Krstitelja, praznik posvećen svetitelju i proroku koji je krstio Isusa na reci Jordan, u mnogim domovima gore slavske sveće, služi se koljivo, lomi slavski kolač i pije crveno vino. Međutim, nad Bečejom se svake godine, krajem januara, nadvije sena prošlosti, kada je na Jovandan, pre 79 godina, nasilno ugašeno 11 mladih života. Drugi svetski rat je doneo velike promene u Svetu, pa tako i u srezu Stari Bečej.

Mali logoraši pred kamerama - Jastrebarsko

Preživjela djeca u logoru Jastrebarsko

Djelimični spiskovi umrle, kolonizovane i preživjele djece koja su prošla kroz ustaški logor za srpsku djecu Jastrebarsko. Ako posjedujete podatke i imena za osobe koje se ne nalaze na ovim spiskovima, molimo Vas da nas kontaktirate na našu email adresu te nam dostavite imena koja ćemo upisati u bazu podataka. Javite nam se na: [email protected] SPISAK  PREKO 1300 DECE KOJA SU PREŽIVELA JASTREBARSKO (ZA KOJU NEMA PODATAKA O SMRTI ILI KOLONIZACIJI), SAČINjEN NA OSNOVU GRAĐE IZ ZAOSTAVŠTINE DRAGOJA LUKIĆA I DOPUNjENI IZ LITERATURE KOJU POSJEDUJEMO I PODACIMA KOJE SU UDRUŽENjU JASTREBARSKO 1942 DOSTAVILE PORODICE DJECE LOGORAŠA) Aleksić Petra i Jovane Vlado, 1930. Aleksić Petra i Jovane Miloš, 1939. S. Gradiška-

Olivera Šekularac: Od Božića, radosni praznici u nizu… 

Krstovdan se Bogojavljenjem okitio, nebo otvorio, i opet su očevi stihovi blizu… „Krstitelju sveti Jovane, vrane se legu u tornju tvoje zvonare…“ Pa nek’ bude volja Božija, možda me vide oni koji su mi krst darivali. A moj krst je lički, jadovnički, iz velebitskih jama iznikao, u ravnici sve u jamama oplakao, izbeglički od rođenja… Moj krst je dedin, izgoreo sa kućom, a u mojoj duši još gori. Preklan sa njim, a svakim danom sve više zbori i boli. U svakom prazniku suzom romori i molitvi privoli. U mom krstu zavičajna kolevka tiho se njiše, zna i ona da je zbog pradedovskog krsta postala pusta. U mom krstu izgorele su

DOPIS NA KOJI NI JEDNA TV KUĆA U SRBIJI NIJE ODGOVORILA

Zašto dokumentarni film „Garavice“ nije prikazan ni na jednoj od najgledanijim TV kuća u Srbiji. Nakon više od godinu dana dopisa, direktnih razgovora sa urednicima i molbi da se dokumentarni film „Garavice“ prikaže u Srbiji – što su televizijske kuće u Srbiji kategorički odbijale — 9. januara 2026. godine upućen je još jedan zvaničan dopis sljedećim medijima: RTS, Pink, Hepi, B92, K::CN1, Prva, Vesti, N1, Nova, K1, Kurir, Tanjug, Una, Blic i Narodna TV. Nijedna od navedenih televizijskih kuća nije odgovorila na dopis. Pored toga, važno je istaći da niko od Srba na značajnim pozicijama u Srpskoj pravoslavnoj crkvi, niti u institucijama Republike Srbije, nije pokušao da pomogne kako bi

Navršava se 33 godine od agresije hrvatskih snaga: Niko nije odgovarao za ubistvo 348 Srba

33 godina od agresije hrvatskih snaga na južne dijelove Republike Srpske Krajine u kojoj je 1993. godine ubijeno i nestalo 348 Srba, od čeka 55 civila, među kojima 34 žena i troje djece uzrasta do 12 godina. Navršava se 33 godine od agresije hrvatskih snaga na južne dijelove Republike Srpske Krajine /RSK/ u akciji kodnog naziva Maslenica u kojoj je 1993. godine ubijeno i nestalo 348 Srba, od čeka 55 civila, među kojima 34 žena i troje djece uzrasta do 12 godina, saopšteno je iz Dokumentaciono-informacionog centra Veritas. Iako je agresija izvršena na zaštićenu zonu UN i pred očima mnogobrojnih pripadnika UNPROFOR-a, niko do sada nije procesuiran za zločine nad

Đurđica Dragaš: Uoči Svetog Jovana

Daleko ste… prekrio je sneg naše pusto selo… Daleko ste, al’ bićete sutra s nama… u plamenu sveće, u našoj molitvi, u osmehu jedne Jovane i snazi jednog Vuka. Kažu da se na Bogojavljensku noć otvaraju nebesa, da se ostvaruju želje koje te noći zamislite.Bio je sinoć pun mesec, nebo čisto, prepuno zvezda, a moje želje prevelike.Da smo zdravi i da vas imamo…Eh… da imamo vas…Al’ nemamo… Uvenuše zauvek izdanci našeg stabla. Ostaše na Kruškovačama vaše dečje oči, nedoživljene ljubavi, nerođena deca.Ostaše zajedničke radosti, svadbe i krštenja.Ostade život…U vašim umirućim očima zalediše se slike ognjišta i crvenih, sitnih jabuka što mirišu na prozoru do proleća. Sutra nam je slava! Pitam

Zbornik radova „Pravni poredak Nezavisne Države Hrvatske“

Krajem januara 2018. godine izašao je iz štampe zbornik radova „Pravni poredak nezavisne Države Hrvatske“ (ur. Boris Begović, Zoran Mirković) koji su prezentovani 30. marta 2017. godine na konferenciji na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu.  Argumenti izneti u izlaganjima i veoma živoj raspravi na konferenciji u velikoj meri su potvrdili osnovnu hipotezu da je Nezavisna Država Hrvatska ipak bila država. U radu konferencije su učestvovali i predsednik SANU Vladimir Kostić, članovi SANU Danilo Basta i Ljubodrag Dimić, vodeći domaći istoričari, kao i veliki broj nastavnika i saradnika Pravnog fakulteta univerziteta u Beogradu. Izvod iz predgovora Zbornika: “Istorija Nezavisne Države Hrvatske (NDH), pa time i pravna istorija te tvorevine, sagledavala se

Milena_i_Milisav_Jovanovic.jpg

Srbi u Srebrenici i Bratuncu: Ko će za naše žrtve da piše rezoluciju, naš bol niko ne čuje…

Ljudi još pamte zulume muslimana pod Orićevom komandom (1). Milena Jovanović: Ne bole me moje rane, samo duša za stradalom ćerkom Radenkom. Suprugu Milisavu ubili majku, brata i sinovca Milena i Milisav Jovanović kraj fotografije ćerke Radenke: Foto Igor Marinković Nema noći da ne sanjam Radenku. Grlim je. Grli me. Taj san kratko traje. Onda sanjam kako, odozgo s brda, navaljuje vojska srebreničkih muslimana. Vraćaju mi se sve te slike užasa. I, tako svake noći. I, tako… da vam kažem, ne znam kako sam još živa. Bjelovac, na petom kilometru od Bratunca prema Skelanima. Ovde žive, a kao da nisu živi, Jovanovići. Milena i njen suprug Milisav. Ispred, fotografija njihove

Vučići iz Čipuljića ubijeni na Jadovnu?

Prije osam godina, Aleksandru Vučiću, tada predsjedniku Vlade R. Srbije, uputio sam pismo u kome sam naveo podatke iz dvotomne studije „Jadovno – Kompleks ustaških logora 1941.“ autora dr Đure Zatezala, koji govore o stradanju Srba iz sela Čipuljić kod Bugojna na području kompleksa logora Gospić – Jadovno – Pag. Među žrtvama, na popisu se nalaze i imena Anđelka, Ilije i Steve Vučića. Anđelko je djed sadašnjeg Predsjednika R. Srbije. Odgovor na pismo nije stigao. Preko nekih od funkcionera pokušao sam kasnije isto, nekoliko puta ali uzalud. Danas je na portalu RT, a mnogi su portali to prenijeli, objavljena kolumna vrijednog istoričara dr Nemanje Devića pod naslovom: „Vučići iz Čipuljića“

Obilježene 33 godine od stradanja boraca i civila na Suvoj Međi

Na lokalitetu Suva Međa kod Novog Grada, 12. januara je obilježena 33. godišnjica stradanja troje civila i 56 boraca Četvrtog bataljona Novogradske brigade Vojske Republike Srpske. Na dan 11. januara 1993. Banjane su napali pripadnici takozvane Armije BiH iz Cazinske krajine. Nakon napada, Novogradska brigada konsolidovala je redove i tokom Odbrambeno-otadžbinskog rata učestvovala u odbrani Republike Srpske. Predsjednik Boračke organizacije Novi Grad Marinko Gačić rekao je da je Novogradska brigada najveći gubitak pretrpjela na današnji dan 1993. godine u napadu Petog korpusa takozvane Armije BiH. Prema njegovim riječima, ovaj datum i stradanje srpskih boraca treba da budu sačuvani od zaborava. Predsjednik Skupštine Boračke organizacije Novi Grad Milorad Agbaba podsjetio je

DUŠKO MUŽDEKA: U VLAOVIĆA NEMA TKO DA ORE

Knjiga evocira stradanje Srba 1941. godine. Autor kroz potresnu priču, potkrepljenu autentičnim događajima i ličnostima, govori o masakru nad srpskim stanovništvom u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj koji je prerastao u najveći zločin genocida. Duško Muždeka, srpski humanista, književnik, pravnik, rođen je 1920. godine u Glini, Banija, a umro u Beogradu 2008. godine. Pravni fakultet upisao je u Zagrebu. Međutim, 1941. godine, ustaše su ga zajedno sa porodicom i drugim Srbima deportovale u logor Caprag u Hrvatskoj. Po izlasku iz logora, preselio se u Beograd i 1944. godine učestvovao u borbama na Sremskom frontu. Pravni fakultet završio je u Beogradu. U periodu Informbiroa proveo je dve godine kao zatočenik na Golom otoku. Poslednju

Skelani, 33 godine od zločina: O tihom i tužnom dečaku čija je kuća ponovo puna radosti

Kad je sve bilo gotovo, kad su niz Drinu utihnuli rafali i po selima iznad vode dogorele poslednje kuće, kad je pao i poslednji kamen sa kamena i poslednja krvava kama vraćena u korice, kad su se po selu utišali krici i jauci, umrli nedoklani i izvađene poslednje oči, ostala je samo priča o tihom, tužnom dečaku, velikih, uplakanih crnih očiju koji je ostao sam na svetu. I jedna fotografija, valjda najtužnija od kako je rata i ratovanja. Na njoj dečak, u nekoj svetloj jaknici, u ledeno jutro pored Drine, stoji sam kraj tri sveže humke i tri krstače zakićene belim peškirima. A pod crnom zemljom mu je sve što

Đurđica Dragaš: Roblje

Veslamo ka smrti svojoj, ka ostrvu prokletom. Na leđima nam Velebit, zelen i mračan. Iznad nas plavo,ispod nas plavo,u sredini galija naša.Roblje smo sa krstom oko vrata,sa kućom rodnom u očima. Veslamo ka smrti svojoj,ka ostrvu prokletom.Na leđima nam Velebit,zelen i mračan. Pregazismo ga tabanima krvavim,napunismo ždrela njegova životima našim.Oživesmo,obožismo bezdanke mračneočima dečjim,plavljim od neba. Roblje smo,zverskim kandžama okovano.Veslamo ka hridima sivim.U pustinji onoj smrt nas čeka.Kezi se razastrta po vrhovima kamenim. Veslamo…y oči je gledamo.Živi, a mrtvi.Bez sutra,bez straha jer….iza smrti je nebo,plavo,naše,večno. Od istog autora: KOLUMNISTI – PRIJATELjI: Đurđica Dragaš

Skelani – smrt u begu ka Srbiji

Na današnji dan 1993. godine, počinjen je napad na selo Skelani koje se nalazi u srebreničkoj opštini i koje od Srbije razdvaja samo reka Drina. Toga dana u ovom podrinjskom selu ubijeno je 65 osoba. Bošnjački vojnici ubijali su tog 16. januara i žene i decu. Januar 1993. godine. Podrinje, istočna oblast Bosne i Hercegovine koja se prostire uz samu reku Drinu i granicu sa Srbijom. Armija Bosne i Hercegovine (ili kako se tada zvanično zvalo Združene snage teritorijalne odbrane subregije Sreberenica)  pod kontrolom je držala veću oblast srednjeg Podrinja. Došli su skoro do Zvornika, zauzeli su Bjelovac, na Božić 1993. godine palo je i selo Kravica.  Bratunac se još

NAJNOVIJE VIJESTI

IGRA

Mi, Srbi, toliko puta u istoriji smo bili svedoci onog čuvenog narodnog

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.