arrow up

Uspon i pad Krajine: Sećanja jednog ministra (1)

Nakon što smo mi iz Krajine odbili Vensov plan, Slobodan Milošević je izvršio smenu Milana Babića i kompletne vlasti koju je on predstavljao. Zamenio ga je Goranom Hadžićem, koji je već sutradan prihvatio plan, čime je bio utrt put za slamanje Krajine. Autor: Borivoj Rašuo Metodološki pristup u pisanju memoarske građe, u što spada i ovaj rad, ide od favorizovanja ličnosti do davanja većeg značaja događajima koji su predmet obrade. Pristup praktikovan u ovom radu biće kombinacija ta dva koncepta, zato što se na taj način može najpotpunije izraziti bit obrađivanog predmeta. Naime, poznato je da ličnosti prave događaje, a onda ti događaji u posledičnom nizu zahtevaju uključivanje većeg broja

Đurđica Dragaš: Kiša suza u Oluji, kad nemaš ništa, a imaš sve

Kiša… Prvo letnji pljusak, a onda teška, dosadna reka. Kapi koje prodiru do kože. Uvek sam volela kišu. Sećam se kako sam, kao tinejdžerka, s velikim kišobranom šetala praznim ulicama mog grada. Mora da su komšije, smerni stanovnici male varošice, bili ubeđeni da sam pomalo “sišla s uma”, ali ja sam samo uživala, udišući miris kapi koje su se mešale s asfaltom, lišćem i travom. Sećam se straha, ali i uzbuđenog iščekivanja kad, posle duge letnje suše, “bele kule” (kako je moja baba zvala gradonosne oblake) najave oluju. Lica priljubljenog za prozor gledala sam, potpuno opčinjena, kako priroda ruši, lomi, uništava, ali i daje novi život. Radovala sam se znajući

Zašto Sarajevu smeta podsećanje na decu Kozare? | gost: Boris Radaković

Istoričar i kustos Memorijalnog muzeja na Mrakovici, u okviru Nacionalnog parka “Kozara” Boris Radaković, govorio je u emisiji “Relativizacija” Ljiljane Smajlović o ovogodišnjem obeležavanju godišnjice Kozaračke bitke, reakcijama koje je to obeležavanje izazvalo, stradanju civila u Drugom svetskom ratu i posledicama ustaškog genocida nad Srbima. Priredio: Redakcija portala Jadovno 1941.

VLADO ŠEGRT – DŽELAT KOJI SE NIJE POKAJAO: Kako Hercegovina pamti „heroja“ koji je ubijao sopstveni narod

Na današnji dan, prije 35 godina, umro je Vlado Šegrt, za jedne general i revolucionar, za Srbe iz Hercegovine – nemilosrdni egzekutor. Dok je Beograd slavio njegovo ime, Nevesinje i Trebinje su ispisivali spiskove pobijenih domaćina i ugašenih ognjišta. Povodom godišnjice smrti ovog nekrunisanog kralja „lijevih skretanja”, pretresamo činjenice koje je zvanična istorija pokušala da sakrije pod tepih „bratstva i jedinstva”. Istina o krvavom Trifundanu i jamama koje i danas traže pravdu, više se ne može prećutati. U udžbenicima je on general, ministar i narodni heroj. U hercegovačkom predanju, onom koje se prenosi šapatom uz slavsku svijeću, Vlado Šegrt je ostao upamćen pod imenom koje mu je istorija dodijelila prije

kalendar-genocida-c549cd23.jpg

Kalendar genocida: 01. avgust. Godišnjica stradanja Srba sa Korduna, Banije i Like

Na današnji dan bilježimo nekoliko mjesta stradanja Srba u Drugom svjetskom ratu: Glina – Srpska pravoslavna crkva “Rođenja Bogorodice” – Glinski pokolj. 29. jula do 3. avgusta 1941. ustaše poklale 1564 Srbina. Mehino stanje, na granici Slunjskog i Kladuškog kotara. Ranije iskopani rovovi jugoslavenske vojske za odbranu domovine poslužili su ustašama Nezavisne Države Hrvatske za masovno gubilište srpskog naroda. U vremenu od 30. jula do 14. augusta 1941. godine ubijeno je na ovom stratištu 7.000 Srba, muškaraca, žena i djece. Samo iz sela: Komesarca, Savić Sela, Bogovlje, Maljevca, Buhače, Crnog Potoka, Glinice, Gojkovca, Šiljkovače, Krstinje, Široke Rijeke, Jagrovca, Svinjice, Ruševice, Delić Poljane, Pašin Potoka, Жrvnice, Kuplenskog i Selišta ubijeno je 4.000

Sadilovac, Hram Rođenja Presvete Bogorodice | Sadilovac, Hram Rodjenja Presvete Bogorodice

Dana 31.07.1942. godine hrvatske ustaše su u crkvi u Sadilovcu, pobili i zapalili 463 srpskih muškaraca, žena i djece

Danas se obilježava godišnjica Pokolja u Sadilovcu, Bugarima, Lipovači i okolnim selima. Jedini grijeh ovih nevino postradalih ljudi je bio to što su Srbi Pravoslavci. Selo Sadilovac nalazi se na rijeci Korani, na Kordunu, na samoj granici Korduna, Like i Bosne. Prema nekim podacima selo Sadilovac nastalo je 1790. god  ine dolaskom prvog pravoslavnog sveštenika Gaje Grgića, koji je sa sobom doveo i naselio srpski narod. Malo po njihovom dolasku napravljen je i pravoslavni hram posvećen Rođenju Presvete Bogorodice, sagrađen 1826. godine. Dana 31.07.1942. godine ustaški zlikovci su u ovoj crkvi pobili i zapalili 463 muškarca, žena i dece (od kojih 149 mlađih od 13 godina) iz Sadilovca, Bugara, Lipovače

Program obeležavanja 31. godišnjice stradanja srpskog naroda u „Oluji“

Parastos poginulima služiće se u uotorak, 4. avgusta u 11 časova, u Crkvi Svetog Marka u Beogradu. Povodom 31. godišnjice najvećeg progona i stradanja Srba devedesetih godina u Hrvatskoj u operaciji “Oluja“, Udruženje porodica nestalih i poginulih lica „Suza“ u saradnji sa Komisijom za nestala lica Vlade Republike Srbije organizuje: Konferencija za novinare Ponedeljak, 3. avgusta 2026. godine,u 12 časova, Palatia Srbije, ul. Bulevar Mihajla Pupina 2, Novi Beograd, sala 129, I sprat, (istočni ulaz). Tema konferencije: „Vratite nam naše najmilije- predugo čekamo“ Planirani govornici na konferenciji: Planirano trajanje konferencije je od 12 do 13:30 časova. Parastos poginulima služiće se u uotorak, 4. avgusta u 11 časova, u Crkvi Svetog

kalendar-genocida.jpg

Kalendar Pokolja: 31. jul 1941 i 1942, dan kada su počinjeni mnogobrojni zločini nad Srbima

Sadilovac, Kordun – Dana 31.07.1942. godine ustaški zlikovci su u crkvi Rođenja Presvete Bogorodice, pobili i zapalili 463 muškarca, žena i dece (od kojih 149 mlađih od 13 godina) iz Sadilovca, Bugara, Lipovače i okolnih sela. Jedini greh ovih nevino postradalih ljudi je bio to što su Srbi Pravoslavci. U ovom stravičnom zločinu u toku Drugog svetskog rata nestalo je oko 70% stanovništva ovog kraja. Izvor: Knjiga: Mile Zatezalo: Krik pod zvonikom Sadilovačke crkve Ključ. U noći između 31. jula i 01. avgusta 1941. godine u osnovnoj školi u Ključu i u potoku kod šumske uprave ustaše su ubile 542 lica. Najviše ih je bilo iz Kopjenice. Izvor: Strahinja Kurdulija,

Gordana_Dostanic.jpg

Gordana Dostanić: Plansko uništenje srpskog naroda na području Livanjskog polja

Pogledajte izlaganje Gordane Dostanić, predsjednice UO udruženja Ognjena Marija livanjska, na tribini „Zašto negujemo kulturu zaborava?” Pozivajući se i na nesrpske izvore, GordanaDostanić je iznela niz statističkih podataka koji jasno ukazuju na plansko uništenje srpskog naroda na području Livanjskog polja. Navodeći stradanja Livanjskih Srba, osvrćući se na zloglasne Čelebiće, ona je istakla politički problem koji je sasekao širenje istine.  «Politički establišment tog vremena je zarad bratstva i jedinstva srpske žrtve naterao da ćute, jer bi se širenjem istine narušila ideologija zajedničke države. Tako je žrtva živela pored svojih dželata osuđena i na tišinu. Dočekali smo da druga strana plasira svoju priču i da nas vremenom natera da postanemo žrtva sopstvenog ćutanja. Zato smatram da je

Dr Đuro Zatezalo: Pokolj u Glini na Baniji

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA BANIJA GLINA Jovan D. Obrenović, jerej, Veliki Šušnjar Ubijanje u masi bez suda i presude        10. aprila 1941. godine bio sam na pogrebu Stojana Bunčića iz Šušnjara. Vrlo ružno, blato i kiša sa snijegom. Teška muka na frontovima gonila me je da odem u Glinu (srez) da čujem za najnovije vijesti. U 6 sati popodne krenem iz Grabovca za Glinu. U vozu ratno raspoloženje iako je već dva sata prije toga izvršen prevrat i sramna izdaja. Nitko ništa nije znao osim slušača radija. U Glini se već na stanici

Cvijeta Radić: ZAŠTO O TOME?

Evo mi jula! O čemu ću ja, nego o njima u julu! O nama, ustvari. Pitaju me neki: zašto samo o tome? Grabi se uveliko kroz devetu deceniju od tada, a ja još jednako o tome. A o kome ću? O čemu, ako ne o onoj davnoj sredi što mi je ožiljak utisnula na biografiju. Nemam šta o ponedeljku pre te srede. Dan kao svaki drugi. Običan dan. Sigurno su, toga dana, oštrili srpove da zrelom žitu stabljiku preseku. U žuljevite ruke su kose uzimali da prvi otkos blagoslovom zakose. Stožine u zemlju pobodene čekale su da se oko njih seno u plastovima uzdigne. Dan, ko dan. Običan, težački. Жurili

Svedoci velebitskih magli: gde su kosti Bože Latinovića

Na­kon ob­ja­vlji­va­nja ko­lum­ne „Di­gi­tal­no pri­zna­nje s Ve­le­bi­ta: gde su ko­sti Bo­že La­ti­no­vi­ća”, u ko­joj sam otvo­rio bol­no pi­ta­nje sud­bi­ne ne­sta­log kra­ji­škog bor­ca, te­le­fon­ske li­ni­je i elek­tron­ska po­šta „Ve­ri­ta­sa” usi­ja­le su se u istom da­nu. Piše: Savo Štrbac Re­ak­ci­je ko­je su sti­gle ne sa­mo da do­pu­nju­ju pri­ču o tra­ge­di­ji po­ro­di­ce La­ti­no­vić, već skla­pa­ju za­pa­nju­ju­ći, go­to­vo film­ski za­sno­van mo­za­ik o ljud­skim sud­bi­na­ma ras­trg­nu­tim iz­me­đu voj­nič­ke lo­jal­no­sti, po­ro­di­ce i ide­o­lo­gi­je. Pr­vi glas sti­gao je iz Pi­ro­ta. Dra­go­slav Le­šić (82), ver­ni či­ta­lac „Po­li­ti­ke”, ose­tio je mo­ral­nu du­žnost da po­sve­do­či o čo­ve­ku sa vi­deo-sni­ma­ka o ko­jem sam pi­sao – bri­ga­di­ru Hr­vat­ske voj­ske Ili­ji Vin­ce­ti­ću. Is­po­sta­vi­će se da isto­ri­ja ne po­zna­je jed­no­stav­ne li­ni­je raz­gra­ni­če­nja i da

Raspored bogosluženja: Proslavljanje Svetih novomučenika livanjskih

Sveti sveštenomučenici i novomučenici livanjski biće proslavljeni bogosluženjima u pravoslavnim hramovima na području Livna, FBiH, Republike Srpske, Srbije, ali i širom sveta, svuda gde danas žive potomci stradalnika. 29. jula GOLINJEVO, u crkvi u selu Golinjevo (Livno), Sveta liturgija u 9.00 časova BANJA LUKA, hram Rođenja Presvete Bogorodice (Rebrovačka crkva), večernje i čitanje akatista Sv. novomučenicima Livanjskim u 18.00 časova. BANSTOL, crkva Svete Marije Magdalene, akatist Livanjskim mučenicima u 18.00 časova MILVOKI (MILWAUKEE), SAD, crkve Sv. Save, večernje i čitanje akatista Sv. novomučenicima Livanjskim u 17.30 časova 30. jula – praznik Svetih novomučenika Livanjskih LIVNO, u hramu Uspenja Presvete Bogorodice, Sveta Liturgija u 9.30 časova BEOGRAD, u crkvi Svetog Marka,

27.07.2013 - Sadilovačka crkva, Kordun

Dr Đuro Zatezalo: Pokolj u Sadilovcu na Kordunu

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA KORDUN SADILOVAC Srpsko selo Sadilovac imalo je 1941. godine 762 stanovnika. U vrijeme Nezavisne Države Hrvatske, 1941-1945. godine, izgubilo je život 460 njegovih žitelja, što iznosi čak 60% populacije ovog kordunaškog naselja. Od toga broja ustaše i domobrani ubili su ili poklali, spalili u kućama 419, dok ih je u borbi protiv fašizma palo 41. Među žrtvama bilo je 185 djece i to: 16 još u kolijevci, 81 dijete u dobi od 1 do 7 godina i 88 njih od 7 do 14 godina starosti. Samo u jednom danu,

Pokolj Srba livanjskog područja 28. jula – 3. avgusta 1941.

Pokolj u šumi Koprivnici bio je krvavi uvod u masovne pokolje koji će se dogoditi do kraja jula 1941. godine na dvadeset gubilišta u okolini Livna, koja su do sada utvrđena. Ustaše su uporno tvrdile da Srbe proteruju u Srbiju, a egzekucije su vršile najčešće noću, sve do masovnih pokolja koje su izvršili 29. i 30. jula. Kada je, nažalost kasno, Srbima postalo jasno da je počelo njihovo istrebljenje, više nije bilo mogućnosti za ozbiljniji i organizovani otpor jer su već bili razoružani, a oni koji bi otpor mogli organizovati bili su pobijeni. Dana 28. jula ustaše su poklale Srbe koji su se lečili u livanjskoj bolnici. Istog dana u

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.