arrow up

Podijelite vijest:

Na Vaskrs sijevnule kame, noževi, maljevi

bijeli-potok

Sveštenici Eparhije banjolučke Srpske pravoslavne crkve juče su služili parastos u Bijelom Potoku, kod Banje Luke, na spomen-obilježju stradalim Srbima u tom mjesta, koje su na zvjerski način pobile ustaše na Vaskrs 1942. godine. Na spomen-obilježju se nalaze imena 54 žrtve dobi od jedne do preko osamdeset godina, pobijeni maljevima, kamama, sjekirama i drugim hladnim oružjem na najveći hrišćanski praznik.

Zločin su 4. aprila 1942. godine izvršile ustaše iz Debeljaka.
Broj žratava ustaškog zločina koji je izvršen tog dana još nije konačno utvrđen. Udruženje “Bijeli Potok” formiralo je stručnu ekipu koja bi trebalo da rasvijetli taj događaj i utvrdi tačan broj ubijenih. Parastosu su prisustvovali potomci žrtava, predstavnici Grada Banja Luka, Boračke organizacije RS, Organizacije poginulih i zarobljenih vojnika i nestalih civila RS, SUBNOR-a i veoma mnogo građana ove mjesne zajednice. Parastos nevino stradalim žrtvama služilo je sveštenstvo Eparhije banjolučke.

Predsjednik Udruženja porodica, potomaka i poštovalaca žrtava ustaškog terora od 1941. do 1945. Bijeli Potok, Branko Milinković, ranije je izjavio da bi svjetskoj javnosti trebalo prezentovati istinu o stradanju 54 lica srpske nacionalnosti iz ovog sela, koje su ustaše ubile na Vaskrs 1942. godine.

Parastos u Bijelom Potoku služi se na drugi dan Vaskrsa od 2002. godine u organizaciji ovog druženja.

– U selo Bijeli Potok 4. aprila 1942, bila je to Velika subota, dan uoči Vaskrsa, došle su naše komšije, ustaše iz Debeljaka, govoreći Srbima da nikuda ne idu od svojih kuća. Međutim, na Vaskrs je jedan dio porodica otišao čuvati stoku, a drugi ostao kući vjerujući da im niko neće ništa. Ustaše su došle i ubile maljevima članove porodica Bogojević i Vujasinović i mnoge druge. Ti dani u ovom selu ostali su zabilježeni crnim slovima, boljelo je što se o tom zločinu nije govorilo punih 60 godina. Ono mora biti opomena da se tako nešto više nikada ne desi i nigdje – poručio je Milinković.

Izvor: FOKUS DNEVNE NOVINE

 

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​