Na proslavi „Oluje“ Josipović i Milanović izviždani

Podizanjem hrvatske zastave i čitanjem imena poginulih u akciji Oluji na kninskoj tvrđavi u prisustvu državnog vrha počelo je danas rijepodne obilježavanje „Dana pobjede i domovinske zahvalnosti“ i 19 godine od akcije „Oluja“.

Među prisutnim su predsjednik Hrvatske Ivo Josipović, predsjednik
Sabora Josip Leko, predsjednik Vlade Zoran Milanović, načelnik Glavnog
štaba OS general Drago Lovrić, prva potpredsjednica Vlade Vesna Pusić i
drugi članovi Vlade i druge zvanice.

Kolinda Grabar Kitarović dočekana je aplauzom na Trgu Ante
Starčevića, a na pomen premijera Zorana Milanovića čuli su se zvižduci.

Kninska crkvena zvona oglasila su se u 9 sati i 43 minute, označivši
tačno vrijeme kada su na današnji dan prije 19 godina hrvatske snage ušle
u Knin. Nakon podizanja zastave na tvrđavi, Knin je preletjelo pet
MIG-ova, od kojih su četiri nedavno bili na remontu u Ukrajini.

Uslijedilo je polaganje vijenaca i paljenje svijeća ispred spomenika na
Trgu Ante Starčevića, gdje će biti održana i centralna proslava na kojoj
se očekuju govori Ive Josipovića, Josipa Leke i Zorana Milanovića te
predsjednika šibensko kninske županijske Hvidre Ivana Vukića.

Koalicija udruženja izbjeglih Srba traži da se Oluja ne proslavlja

U toku jučerašnjeg dana Koalicija udruženja izbjeglica uputila je
zahtjev međunarodnoj zajednici da Republika Hrvatska operaciju „Oluja“
ne slavi.

„Naša Koalicija udruženja izbjeglica je apelovala na međunarodnu
zajednicu – posebno na EU, OEBS, Savjet Evrope – da zatraže od Hrvatske
da ne slavi operaciju Oluja jer se njome, po našem mišljenju, slavi progon
Srba“, rekao je Linta.

On je naglasio da su „tražili da međunarodna zajednica zatraži da se
konačno procesuiraju svi odgovorni za zločine protiv Srba, te da se
riješe pitanja nestalih lica, vrate imovina i stečena prava i da se
osiguraju uslovi za održiv povratak protjeranih Srba svojim kućama.“

Linta je podsjetio da je sa područja Republike Hrvatske za vrijeme
rata protjerano oko pola miliona Srba, da trenutno više od 300 hiljada
živi u Srbiji, više desetina hiljada širom svijeta, a svega oko 50 hiljada
se vratilo u Hrvatsku.

„Protjerani Srbi, ali i Srbi povratnici, suočavaju se sa velikim
brojem problema. Na prvom mjestu jeste civilizacijsko-humano pitanje,
pitanje nestalih lica. U Hrvatskoj nema dovoljno političke volje da se
ekshumiraju posmrtni ostaci Srba koji se nalaze na poznatim grobnim
mjestima“, istakao je Linta.

Izvor: RTRS

Vezane vijesti:

NASTAVLjENO OBILjEŽAVANjE 19 GODINA OD PROGONA SRBA IZ KRAJINE

HRVATSKA NE TREBA DA SLAVI PROGON SVOJIH GRAĐANA

Krajišnici u Krnjači: Rane duboke, nada jedva tinja