Hrvatska Vlada donijela je odluku o istraživanju, ekshumacijama i uređenju grobišta iz Drugog svjetskog rata, a mjesta stradanja srpskog naroda stavljena su u isti rang sa drugim mjestima stradanja domobrana i ustaša, navodi predsjednik Udruženja „Jadovno 1941.“ iz Banjaluke Dušan J. Bastašić
Priredio : Milomir SAVIĆ
Predsjednik Udruženja „Jadovno 1941.“ iz Banjaluke Dušan J. Bastašić ističe da stradanje srpskog naroda u vrijeme Nezavisne Države Hrvatske /NDH/ ne samo na području Hrvatske, već BiH i Srema, ima sve elemente genocida.
„To su u svojim istupima potvrdili i neki od najviših hrvatskih zvaničnika, kao što je bivši hrvatski predsjednik Ivo Josipović“, navodi Bastašić za Srnu povodom obilježavanja 75 godina od zločina u kompleksu logora Gospić-Jadovno-Pag 1941. godine.
Bastašić napominje da, iako današnja Hrvatska osporava da je pravni sljedbenik NDH, nije moguće da za zločin niko nije odgovoran, ako je poznato da se taj zločin desio i da se tijela žrtava nalaze na području koje pokriva danas Republika Hrvatska.
„Genocid se desio i, kad-tad, pošto taj zločin ne zastarijeva, to pitanje će se morati staviti na dnevni red“, poručuje Bastašić.
Govoreći o istorijskom kontekstu stradanja Srba u kompleksu logora smrti Gospić-Jadovno-Pag 1941. godine, Bastašić precizira da je u ovom kompleksu logora za samo 132 dana ubijeno ukupno 40.000 ljudi, od čega 38.000 Srba.
Bastašić naglašava da je istoričar Đuro Zatezalo u svom dvotomnom djelu „Jadovno“, pored sedam sabirnih logora na području kompleksa logora Gospić-Jadovno-Pag evidentirao i 32 kraške jame na području Ličkog polja i Velebita u koje su bacane žrtve.
On podsjeća da je prije nekoliko godina hrvatska Vlada donijela odluku o istraživanju, ekshumacijama i uređenju grobišta iz Drugog svjetskog rata, a kojom su mjesta stradanja srpskog naroda izjednačena sa svim drugim mjestima stradanja Hrvatske vojske, koju su činili domobrani i ustaše.
Prema njegovim riječima, nedavno je tim povodom ekshumirano 2.000 tijela Hrvata koja su uredno sahranjena uz spomen-obilježja sa muzejom, ali do danas nije poznato da su negdje ekshumirane jame u koje su bacani Srbi i Jevreji.
Bastašić kaže da iz tog razloga postoji opravdana potreba da se institucije Republike Srbije i Republike Srpske uključe i uspostave kontakte sa Vladom Hrvatske da bi se ekshumirale kosti srpskih žrtava, o čemu nema nikakvih informacija.
On podsjeća da je Udruženje tokom proteklih sedam godina u više navrata apelovalo da se ekshumiraju jame koje je evidentirao istoričar Zatezalo, ali da, uprkos tome, nema nikakvog odgovora od hrvatskih vlasti niti od političkih predstavnika Srba u Hrvatskoj.
„Ne možemo da prihvatimo da jame naših stradalih mučenika budu grobovi, jer one to nisu. Srbi svoje mrtve sahranjuju i obilaze.
Mi svake godine nad otvorenim grotlima jama na Velebitu služimo parastos za pokoj duša naših postradalih, a voljeli bismo da to bude u nekoj kripti u krugu nekog od hramova Srpske pravoslavne crkve na području Hrvatske“, naglašava Bastašić.
Kada je riječ o ovogodišnjem, sedmom, obilježavanju Dana sjećanja na Jadovno 1941. godine, Bastašić ističe da je od 2013. godine taj dan uvršćen u kalendar značajnih istorijskih događaja Republike Srpske, uz podršku Vlade Republike Srpske.
„Očekujemo da će ove, kao i prošlih godina, zvaničnici najviših institucija Republike Srpske zajedno sa nama biti na Jadovnu i Velebitu“, kaže Bastašić za Srnu.
On navodi da će ove godine, sa blagoslovom episkopa gornjokarlovačkog Gerasima, od 1. do 2. jula biti obilježen „Dan sjećanja na Jadovno 1941-2016“.
Molitveno Sabranje počinje u petak 1. jula u popodnevnim časovima okupljanjem kod Hrama Vavedenja Presvete Bogorodice u Plaškom, dok će isto veče biti održano predavanje na jednu od tema vezanih za stradanje Srba u kompleksu logora smrti Gospić-Jadovno-Pag.
Bastašić dodaje, da će u subotu, 2. jula nad Šaranovom jamom na Velebitu u 10.00 časova biti služen parastos za 38.010 pravoslavnih Srba, pobijenih u kompleksu logora NDH, Gospić-Jadovno-Pag.
Nakon parastosa iz mjesta Brušane krenuće litija mučeničkom stazom Svetog Save Gornjokarlovačkog do Katine jame, gdje je bačeno njegovo izmučeno tijelo ljeta 1941. godine, gdje će biti postavljen časni krst i služen parastos.
Bastašić je rekao da će zatim biti služen kratki pomen žrtvama u selu Stupačinovo, gdje je u ljeto 1941. godine postojao istoimeni sabirni logor, u čijoj blizini se nalazi pet jama, dok je po povratku za učesnike sabranja predviđen obilazak Memorijalnog centra „Nikola Tesla“ u Smiljanu.
Zbog ograničenog broja mjesta za smještaj, noćenje u Plaškom i Josipdolu za učesnike sabranja organizovan je besplatan prevoz sa po jednim autobusom iz Beograda i Banjaluke. Svi oni koji u petak 1. jula namjeravaju doći u Plaški vlastitim prevozom treba da sami obezbijede smještaj.
Bastašić je pozvao zainteresovane za put sa područja Banjaluke, Prijedora i Novog Grada da se jave na telefon Udruženja „Jadovno 1941.“ u Srpskoj 051 333 588 ili 051 333 500 ili putem elektronske pošte: udruzenje@jadovno.com.
Zainteresovani sa područja Srbije treba da se jave Miloradu Miloševiću, predsjedniku Uruženja „Jadovno 1941.“ u Srbiji na telefon 00381 65 3181 375 ili putem elektronske pošte: milorad.milosevic@jadovno.com.
Izvor: SRNA
Vezane vijesti:
Dušan J. Bastašić: Treba nam novo Načertanije | Jadovno 1941.