arrow up

Podijelite vijest:

Mržnja raste: Višestruki porast napada na Srbe u Hrvatskoj

Prošle godine je zabeležen značajan porast izliva mržnje prema Srbima u Hrvatskoj, a zabrinjavajuće je da trend rasta i dalje traje.

Mržnja raste (Foto: dalmacijanews.hr)
Mržnja raste (Foto: dalmacijanews.hr)

U Hrvatskoj je u prošloj godini evidentirano 189 fizičkih napada, pretnji, javnih izjava koje sadrže govor mržnje i uništavanja imovine u vlasništvu Srba ili srpskih institucija, navedeno je u najnovijem biltenu Srpskog narodnog vijeća „Govor mržnje i nasilje prema Srbima u 2015″.

Autor biltena Tamara Opačić naglasila je da je sve učestalije izražavanje diskriminatorskih stavova u javnom prostoru, kao posledica nesankcionisanja govora mržnje i širenja etničke netrpeljivosti, te društvene atmosfere kojom se takvo ponašanje često podstiče.

„Osim sportskih terena, na kojima su i dalje prisutni povici mržnje, i ulica na kojima su sve prisutniji takvi grafiti, zabrinjava da je u 2015. godini zabeležena 31 javna akcija, najčešće protest protiv gotovo svakog događaja koji je imao srpski i/ili antifašistički predznak“, rekla je Opačićeva novinarima u Zagrebu na predstavljanju biltena.

Ona je kao primer protesta pomenula one koji se, uz dopuštenje Ministarstva unutrašnjih poslova, održavaju uoči obeležavanja Dana ustanka naroda Hrvatske u Srbu, te komemoracije za žrtve logorskog sistema Jadovno 1941.

„U 2015. godini bili smo svedoci pokretanja peticije za uvođenje ustaškog pozdrava ‘Za dom spremni’ u zvaničnu vojnu upotrebu, što je inicirao Branko Borković, potencijalni kandidat za novog ministra boraca“, navela je Opačićeva.

Ona je napomenula da je sve kulminiralo na obeležavanju 20 godina od akcije „Oluja“ koja je u Kninu završena koncertom Marka Perkovića Tompsona i povicima „Ubij Srbina“.

„Tadašnji gradonačelnik Knina i sadašnji poslanik u Saboru Josipa Rimac, nakon svega, popela se na pozornicu i pozdravila ‘Hrvatice i Hrvate’“, dodala je Opačićeva.

Prema njenim rečima, mediji su najzaslužniji za promovisanje osoba koje u javnom prostoru koriste govor mržnje usmeren protiv Srba.

U prošloj godini, tvrdi Opačićeva, zabeleženo je 37 takvih izjava, a ono što zabrinjava je da one najčešće dolaze od državnih zvaničnika.

„Tako nam je poslanik Branimir Glavaš po izlasku iz zatvora poručio da je ‘napunio akumulatore’, a evroposlanik Ruža Tomašić da ‘molimo Boga da Hrvatska ne počne čistiti svoje dvorište’. Takve izjave, nažalost, dolaze i iz redova Katoličke crkve. Neki od sveštenika već godinama učestvuju na obeležavanju dana osnivanja Nezavisne Države Hrvatske“, poručila je Opačićeva.

Ona je dodala da zabrinjava povećanje broja pretnji, od kojih su neke i smrću, upućenih na račun istaknutijih članova srpke zajednice, ali i svih koji su spremni da kritikuju takve pojave u društvu.

Prema podacima MUP-a, u 2014. godini zabeleženo je osam zločina motivisanih etničkom mržnjom, od čega tri prema Srbima, dok je u 2015. vidljiv značajan porast – od ukupno 16 slučajeva, njih 14 se odnosi na Srbe.

Predsednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac izjavio je da sve očigledniji nacionalizam koji se od ulaska Hrvatske u EU ponovo razbuktava suprotno evropskom opredeljenju Hrvatske i njenim postignućima do ulaska u Uniju.

„Taj nacionalizam raspiruju političke stranke koje napuštaju svoje demohrišćanske korene i usmeravaju se prema izrazito nacionalističkom političkom delovanju i savezu sa onima koji, ne samo da su nacionalisti, nego zastupaju i pronacističke, odnosno proustaške stavove“, rekao je Pupovac.

(SRNA)

Izvor: PRAVDA

 

Vezane vijesti:

Mladi se boje da javno kažu da su Srbi | Jadovno 1941.

(I DIO): „Kolji Srbe“ u Karlovcu, „Srbe na vrbe“

Sve je više napada na Srbe u Hrvatskoj

 

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​