Od 24. Juna 1941, Dana sjećanja na Jadovno, prošlo je:

JADOVNIČANI PORUČUJU:

Teče 80-ta godina od početka Pokolja, genocida počinjenog nad srpskim narodom od strane NDH. Osamdeset godina od tragedije na Velebitu, ličkom polju, ostrvu Pagu. Ako Bog da, sabraćemo se 19. juna 2021. kod Šaranove jame.

 

Molitva za jedinstvo hrišćana

Datum objave: četvrtak, 19 januara, 2012
Veličina slova: A- A+

episkop-grigorije.jpg

U Dubrovniku je prvi put služena molitva za jedinstvo hrišćana na episkopskom nivou, koju je služio biskup dubrovački monsinjor Mate Uzinić sa sveštenstvom.

U besjedi nakon molitve episkop zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije rekao je da je prihvatio poziv i izuzetnu čast preuzvišenog biskupa, načelnika crkve dubrovačke, da mu na ovom važnom mjestu, katedrali Uznesenja blažene Djevice Marije, uputi nekoliko riječi o veoma važnoj temi.

“Nijednog trenutka ne zaboravljam koliko je ozbiljan izazov i kakvu odgovornost nosi svaka izgovorena riječ. Dovoljno je podsjetiti se koliko je vijekova prošlo, a da hrišćani Istoka i Zapada nisu razgovarali blisko i otvoreno, u crkvenoj atmosferi, želeći da u svemu, a prije svega u međusobnim odnosima, budu učenici Hrista Gospoda, koji nam je dao novu zapovijest – da ljubimo jedan drugoga kao samoga sebe”, rekao je sinoć vladika Grigorije.

On je kazao da je Hrist dao zapovijest o apsolutnoj i savršenoj ljubavi, tražeći istovremeno i minimum i maksimum.

“Minimum da volimo one koji nas vole, a maksimum da volimo i one koji nas ne vole. Tako nas je naš Bog i učitelj uzdigao do najvišeg mogućeg zvanja koje čovjek može imati: da budemo ljubljeni učenici Njegovi, propovjednici Njegovog jevanđelja”, rekao je vladika Grigorije.

A propovjednik jevanđelja, dodao je on, trebalo bi da bude blagovjesnik novine koju Hristos donosi u svijet; propovjednik i ispovjednik blagovijesti o novom etosu, darovanom od Hrista; o etosu i načinu života koji praštanjem i ljubavlju poražava zlo, preobražavajući ga u dobro.

“Preuzvišeni oče biskupe, prezviteri, đakoni i vjerni narode ovdje sabrani, mogao bih da govorim dugo, da se vraćam u istoriju, podsjećajući se mnogih i značajnih stvari. Mogao bih vam pričati i o umjetnosti koja nas spaja i onome što nas razdvaja, ili čak o budućnosti, ali to bi bilo samo moje viđenje, jer budućnost je u rukama Božijim, ali je i sud u rukama Božijim. Hrišćanska etika, ako bismo je najsažetije htjeli izraziti, etika je praštanja i neosuđivanja”, rekao je episkom Grigorije i dodao:

“Želeći da izbjegnem suvišne riječi i da sačuvam toplinu susreta, ne nalazim bolju i snažniju riječ od one koja je našla svoje mjesto i u samoj božanskoj liturgiji i u našoj najvažnijoj molitvi – Očenašu, a ta riječ je uslov za hrišćanski život. Ona je početak oslobađanja od grijeha i vratnica pokajanja, ali je još više od toga – iskorak u vječnu slobodu ljubavi”.

Vladika je naglasio da ona ima takvu moć da zagrli i onoga koji nas ne voli i da otopi mraz mržnje u onome koji zlo misli, da je važna i da je zato treba izgovarati sa izuzetnom odgovornošću, imajući u vidu najprije onoga koji ju je na taj način izgovarao – samoga Hrista.

“Ona je preduslov svakog jedinstva, ali znamo da postoje i uslovi za jedinstvo hrišćana. Nikome nije zabranjeno da iskrenim srcem i smirenim duhom izgovori tu riječ, svjestan njene težine i smisla; a ta riječ glasi – oprosti. Treba da govorimo uvijek i iznova: oprosti nam, Bože, grijehe naše. I jednako tako snažno i iskreno – oprostite, braćo i sestre, jer Otac naš oprostiće nama dugove naše, samo ako i mi opraštamo dužnicima svojim. Večeras, na ovom svetom mjestu, u ovoj prelijepoj katedrali i u ovom čudesnom gradu, imam potrebu, kao hrišćanin i episkop izgovoriti ovu hrišćansku riječ – oprostite”, poručio je vladika Grigorije.

On je napomenjuo da je svuda zemlja Gospodnja, kao što se i mi u ovom trenutku nalazimo na zemlji Gospodnjoj.

“I svako mjesto i grad i kraj zaslužuju i primaju Božiji blagoslov. Ali sam duboko uvjeren da je današnji susret utoliko važniji zato što se događa u Dubrovniku, u gradu svjetlosti i ljepote, gradu susreta svjetova. Dubrovnik nije granica između Istoka i Zapada, on je oduvijek bio njihova spona. Iako je preživio mnoge nesreće, nadasve je grad sreće i gostoprimstva, jer on dočekuje i ide u susret drugima. Utoliko je značajnije današnje naše susretanje u prizivu mira, blagoslova i jedinstva, kojem treba da teži svaka duša žedna živoga Boga”, riječi su episkopa zahumsko-hercegovačkog i primorskog.

On je istakao da “treba da hitamo tom izvoru, kao jelen na izvore voda, da se napojimo vodom živom – Hristom Bogom, jer je to i put i cilj i smisao”.

“U tome smo, duboko vjerujem, već svi saglasni. Ako neko hita istom cilju različitim putevima, neka zbog toga ne povređuje drugoga i, kada stigne i nađe hljeb života, neka se okrijepi i obraduje i neka dijeli radost sa svijetom i svima – radost života. U toj radosti, u ovom domu Božijem, pozdravljam vas mirom Božijim, želeći jedinstvo svih u Hristu“” kazao je vladika.

Vladiku Grigorija u Dubrovnik je pozvao biskup Uzinić, a povodom organizovanja konferencije “Ka jedinstvu hrišćana”.

Izvor: srna

 




Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani vez upozorenja.

KOMENTARI

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Top