USTAŠE SU MALU MILENU LALIĆ NABILE NA KOLAC (SVJEDOČI MIRKO RAPAIĆ)- Svjedočanstvo iz knjige Mirko Rapaić: LIČKA TRAGEDIJA
Na moju nesreću, bio sam očevidac pokolja srpskog naroda u selu Homoljac, nedaleko od Korenice. To se dogodilo 14. marta 1945. godine kada se već približavao kraj rata. Našao sam se tu baš kad su se vodile teške borbe sa hrvatskim fašistima. Povukli smo se sa položaja u brda oko Korenice, ali smo se ubrzo, nakon dan-dva, ponovo vratili u ovo selo. Naišao sam sa grupom boraca na popaljene kuće, ali nigdje nije bilo ljudi. U prvi mah smo pomislili da se narod sklonio negdje u šumi, ili prema Mrsinju, ili prema Uvalici i planini Kik. Ali sve se brzo razjasnilo.
Tu odmah kraj kuća naišao sam pored jedne ograde i ugledao stravičan prizor. Na jednom kocu – nabijeno dijete. Hrvatski zlikovci su djevojčicu nabili na kolac i tako je ostavili. Nabijena na kolac između nožica, i tako ostavljena smrzla se na studeni i izgledala je kao kakva lutka. Bila je potpuno gola. Samo joj je između nožica curila krv, pa niz kolac i tako crveni mlaz krvi se zaledio. Jedva sam skinuo to djete sa koca. Ko je to od nas vidio, nije mogao a da se ne sledi ili da ne zaplače. Što je to djete zlikovcima bilo krivo? Prokleto im i deseto koljeno!
Na spisku žrtava fašističkog terora nalazi se i ime Milene Lalić, koja je rođena 1944. godine. Nije imala ni godinu dana a krvnici je bezdušno nabiše na kolac. Kroz mjesec dana Lika je bila oslobođena od fašista. Mogla je Milena u miru da raste i da se igra sa ostalom djecom da tuda ne prođe hrvatska neman.
Kad smo vidjeli taj užasan prizor, shvatili smo da se stanovnicima ovog srpskog sela dogodilo veliko zlo. Obilazeći zgarišta kuća, naišli smo na pojedine dijelove ljudskog tijela: pečene noge, ruke i poneka glava. Ustaše su ljude zatvorile u kuće i zapalile. Ako je neko i pokušao da pobjegne, sustigli su ga, ubili i bacali natrag u vatru.
Narod se gušio u vatri, poneko je pokušavao da se izbaulja iz plamena, ali su ga ustaše dokrajčile. Tako je nečije tijelo ostalo do polovine u zgarištu, a druga polovina je bila van zgarišta. Koliko smo mogli, razgradili smo i raščeprkali ovo zgarište i pronašli ugljenisana ljudska tijela. Jeziv prizor. Niko se nije spasio.
Tako je u vatri izgorjela čitava porodica Miloša Lalića. Pored Miloša, izgorjeli su i njegova žena, tri sina: Mane, rođen 1932, Milan 1928, Stojan 1934. i dvije kćeri: Mara, rođena 1932. i Milica 1938.godine.
U tom bezumnog pokolju Hrvati su pobili i zapalili 45 žitelja ovog malog srpskog sela. Iz kuća Lalića pobijeno je 37 duša, a iz Panjkovića šest. Pobijeni su Rade Paravina i Pera Stanić.
Nije bilo nikoga iz toga sela da sahrani žrtve. A kako i da ih sahrane kad je od njih ostalo samo nešto ispečenih kostiju. Ipak su ti ostaci nekako sakupljeni i zakopani, u blizini zapaljenog sela, da ih ne bi gladni psi ili kurjaci raznosili.
Evo spiska žitelja sela Homoljac koji su pobijeni i izgorjeli u svojim kućama u bezumnom ustaškom zločinu, samo mjesec dana prije slobode:
– Lalić Ilije Anica, 1898. | – Lalić Stevana Milka, 1923. |
– Lalić Mile Anka, 1903. | – Lalić Steve Milka, 1935. |
– Lalić Ilije Bogdan, 1937 | – Lalić Branka Milorad,1932. |
– Lalić Ilije Bosiljka, 1935. | – Lalić Laze Miloš, 1896. |
– Lalić Ilije Darinka, 1932. | – Lalić Ilije Neđa, 1934. |
– Lalić Jakova Draga, 1924. | – Lalić Jakova Nikola, 1932 |
– Lalić Milana Draga, 1922. | – Lalić Jovana Vaso, 1873 |
– Lalić Bude Ilija, 1910. | – Lalić Vase Nikola, 1906. |
– Lalić Steve Ilija, 1933. | – Lalić Bude Perka, 1901. |
– Lalić Blagoja Jeka, 1894. | – Lalić Dane Savka, 1913. |
– Lalić Branka Jovo, 1933. | – Lalić Dmitra Smilja, 1882. |
– Lalić Ilije Kosa, 1936. | – Lalić Ilije Soka, 1936. |
– Lalić Bude Ljuba, 1908. | – Lalić Vuje Stana, 1896. |
– Lalić Steve Ljuba, 1941. | – Lalić Ilije Stevo, 1933. |
– Lalić Miloša Mane, 1932. | – Panjković Ilije Dušan, 1929. |
– Lalić Miloša Mara, 1932. | – Panjković Milete Ilija, 1900. |
– Lalić Miloša Milan, 1928. | – Panjković Bude Mara, 1895. |
– Lalić Miloša Milica, 1938 | – Panjković Todora Mara, 1894. |
– Lalić Miloša Stojan, 1934. | – Panjković Ilije Milka, 1937. |
– Lalić Rade Mika, 1891. | – Panjković Ilije Perka, 1924. |
– Lalić Steve Milena, 1944. | – Paravina Nikole Rade, 1934. |
– Lalić Jakova Milica, 1930. | – Stanić Vuje Pera, 1890. |
Toga dana, 14. marta 1945. godine, u Homoljcu je pobijeno: 22 djece uzrasta od jedne do petnaest godina, šest osoba od 16 do 23 godine, jedanaest osoba od 32 do 49 godina i šest osoba od 51 do 72 godine.
MILENIN POGLED
(Mileni Lalić, djevojčici staroj samo godinu dana, koju su ustaše na bestijalan način ubile 1945. godine u Lici)[1]
Milena je plakala
Kada su joj majku otrgli Milenu To dijete Tu suštu dobrotu Zvijeri su ostavile Na seoskom plotu Milena To dijete Ta sušta dobrota Ni slutila nije Da se u čovjeku Toliko zlo krije Milena To dijete Ta sušta dobrota U zadnjem trenutku Svoje dječije svijesti Zadržala je pogled | Ka kući u plamenu
Milena je plakala Kada je bez majke ostala Kada je (u jednom narodu) Mržnja do zločina narasla Kada milosti ni za djecu nije bilo Kada su ruke bile krvave Kada si bastije Umjesto ljudi Drumovima hodile I narod u jame odvodile Milenin pogled ih prati I opominje za zločin Koji pred svijetom kriju Da su Milenu To dijete Tu suštu dobrotu Razapetu ostavili Na seoskom plotu. |
Veljko Stambolija, profesor iz Gline
Vezane vijesti:
Mirko Rapaić: LIČKA TRAGEDIJA, Hrvatski zločini genocida nad srpskim narodom 1941. do 1945.
Mirko Rapaić: ZAVJERA HRVATSKIH KOMUNISTA PROTIV SRBA U LICI
Mirko Rapaić: Da li ćete Vi moći nešto učiniti da se njihove kosti spase i izvuku iz jame?
[1] – Naučna knjiga, Beograd 1994.
2 Responses
Vjerovatno sam pod utiskom priče pisala komentar iznad,obično prije objavljivanja provjerim,ali eto vidim da sam ovdje propustila.Uglavnom mislila sam da je ovo toliko surovo da nema pravog izraza u našem jeziku za to.Za nešto surovije nisam čula ,niti šta slično čitala,….a načitala sam se…Uglavnom lijepim link i dalje.
Više puta sam u komentarima na raznim portalima lijepila link za ovu priču,kao najsuroviji i nema te riječi da ovo opiše, što se dešavalo u svijetu uopšte.