Metak nije ispaljen. Sve su radili kama, nož i tupa sredstva poput palije

U Velikom Palančištu kod Prijedora danas je obilježena 75. godišnjica pokolja u tom selu, gdje su ustaše za samo jednu noć na zvjerski način ubile 342 stanovnika srpske nacionalnosti, među kojima 226 djece.

U noći između 22. i 23. oktobra 1942. godine, grupa ustaša, pripadnika Druge ustaške satnije Osme ustaške bojne, predvođena poručnikom Batinićem, izvršila je pokolj nad mještanima Velikog Palančišta.

Preživjeli mještanin Mićo Banović kaže da je sa nepunih 10 godina bio u grupi koja je noću uspjela pobjeći, jer ih je čuvao samo jedan ustaša, i da se sjeća da su danima nakon pokolja svinje i psi raznosili dijelove tijela koja nisu bila zakopana nego samo prekrivena granama.

„Metak nije ispaljen. Sve su radili kama, nož i tupa sredstva poput palije. Porodično se vodilo na stratišta: da mati gleda kako se kolju djeca ili obratno. To je najveća tragedija koju istorja nije u stanju ni da opiše“, svjedoči starac.

Zamjenik gradonačelnika Prijedora Milenko Đaković istakao je da se građani okupljaju na ovom mjestu da bi se održala sjećanja. „Osnivaju se i nova udruženja koja žele da sve ti događaji ne budu zaboravljeni i prekriveni velom tajne“, rekao je Đaković.

Predsjednik SUBNOR-a Prijedor Veljko Rodić naglasio je da je nad stanovništvom Velikog Palančišta izvršen strahovit zločin. „Ljudi su naivno dočekali koljače u svojim domovima. Oni su ih odvodili govoreći im da ih štite od drugih ustaša koji će naići sa drugačijim zadacima. Pokolji su se desili na tri lokacije u selu“, naveo je Rodić.

On je dodao da na području Prijedora postoji 125 obilježenih istorijskih mjesta iz Drugog svjetskog rata, a još približno toliko neobilježenih.

S ciljem očuvanja sjećanja na nedužno stradale stanovnike Velikog Palančišta, prije dvije godine osnovano je Udruženje potomaka i poštovalaca civilnih žrtava rata 1941-1945 Veliko Palančište.

Potpredsjednik Udruženja Miloš Stojanović kaže da, prema podacima Istorijskog arhiva u Beogradu, ukupan broj stradalih stanovnika Velikog Palančišta u Drugom svjetskom ratu sačinjavaju 464 civilne žrtve ustaškog terora i 72 lica stradala u NOB-u ili gotovo polovina od ukupno 1.080 stanovnika, koliko je selo brojalo po popisu iz 1941.

„Naš je zadatak da ih sačuvamo od zaborava, jer zaborav bi bio zločin možda u istoj ravni sa nedjelom. Treba povesti brigu i o civilnim žrtvama na način na koji se do sada vodila briga o vojnim žrtvama“, rekao je Stojanović.

On je naveo da je SUBNOR organizacija koja se brine o borcima i koja je uvijek imala podršku države, dok slična organizacija, ali za pitanja civilnih žrtava, nikada nije postojala. „Naš je zadatak da dopunimo aktivnosti naših prethodnika, jer smo došli do zaključka da su civilne žrtve bile u sijenci vojnih“, istakao je Stojanović.

Prema njegovim riječima, primjeri iz Norveške, Španije i Njemačke gdje su spomenici žrtvama Drugog svjetskog rata građeni u skorije vrijeme ili se još grade, pokazuju da vremenska distanca od Drugog svjetskog rata ne igra ulogu u procesu memorijalizacije i kulture sjećanja, kao civilizacijskih procesa.

„Iako je prošlo dosta vremena, nije kasno i nećemo propustiti priliku da aktuelizujemo pitanje civilnih žrtava“, poručio je Stojanović.

Vijence su na spomen-obilježje položile delegacije grada Prijedora, opštinskih organizacija SUBNOR-a, Boračke i Organizacije porodica poginulih boraca Prijedor, te potomci žrtava Drugog svjetskog rata.

Izvor: SRNA

Vezane vijesti:

NOVI DOKUMENTI O STRAŠNOM ZLOČINU U VELIKOM PALANČIŠTU