arrow up

Podijelite vijest:

Masovne zločine je činila Hrvatska, a ne Nemci

Predsjednik Međunarodne komisije za istinu o jasenovačkim žrtvama iz Londona Srboljub Жivanović rekao je u Štokholmu da maasovne zločine u Drugom svjetskog rata nisu činili Nijemci, već Hrvatska država svojim rasističkim zakonima i njena vojska, ustaše i dvije trećine sveštenika.

Izlaganje_profesora_Zivanovica_u_Stokholmu

Izlaganje profesora Жivanovića, učesnika prve stručne komisije koja je 1964. godine vršila probna iskopavanja u masovnim grobnicama u Donjoj Gradini, prisutni su saslušali sa interesovanjem, ali i zaprepašćenjem.

Stručnjak iz Londona je tokom obilježavanja Dana sjećanja na žrtve jasenovačkih logora, iznio obilje podataka o potresnim nalazima komisije, o svojim dosadašnjim istraživanjima masovnog pomora Srba, Jevreja, Roma i antifašista, kao i o rezultatima do kojih su došli istraživači iz bivše Jugoslavije i svijeta.

“Nažalost, nalazi ove komisije su objavljeni tek 1992. godine”, rekao je Жivanović, koji je pojasnio da su klice mržnje posijali sveštenstvo Katoličke crkve, Katoličke akcije i tadašnje vlasti još početkom 20. vijeka, kada su se dogodili masovni napadi na Srbe u Zagrebu.

Nakon toga su uslijedili masovni zločini hrvatskih i austougarskih vojnika u Srbiji za vrijeme Prvog svjetskog rata.

“Poslije poraza u tom ratu, kod katoličkog klera i hrvatskih ekstremista je narastao i kulminisao revanšizam i stvoreni planovi za uništenje, progon i pokrštavanje Srba. Ovo je i sprovedeno u toku Drugog svjetskog rata”, rekao je Жivanović.

On je objasnio da nije čudno što stanovništvo nije dovoljno informisano o zločinima, jer je tokom komunizma parola o “bratstvu i jedinstvu” bila važnija od istine i dodao da su komunisti još i u toku Drugog svjetskog rata pregovarali sa ustašama.

Жivanović je naveo primjer pred rat potpisanog sporazuma između predstavnika KPJ Moše Pijade i Mileta Budaka, kasnije visokog funkcionera ustaške NDH.

Na primjedbe prisutnih da se ni danas dovoljno ne radi na njegovanju dostojnog sjećanja na nekoliko stotina hiljada jasenovačkih žrtava, pošto su nekadašnje parole “bratstvu i jedinstvu” zamijenjene novim zahtjevima o potrebi regionalne saradnje i pomirenja, Жivanović je ukazao da tu ostaje još dosta da se radi.

Жivanović vidi samo izvjestan pomak u Republici Srpskoj, gdje je uz saradnju sa stručnjacima Muzeja “Jad Vašem” iz Jeruslema započelo uključivanje građe o Jasenovcu u školske programe.

Govoreći o brojnim pokušajima da se monstruozni zločini u Jasenovcu potisnu i umanji broj žrtava, Жivanović je zaključio da nema smisla sporiti se o broju žrtava i podvukao da masovne grobnice i posmrtni ostaci stradalih i danas postoje u Jasenovcu i Donjoj Gradini.

“To je najveći srpski grad pod zemljom i to niko ne može osporiti. Ostaje naša vječna dužnost da se i na stratištu Donja Gradina izgradi adekvatno spomen obilježje, koje će za sva vremena dostojno služiti kao strašna opomena budućim generacijama”, rekao je Жivanović.

Dan sjećanja na žrtve Jasenovačkih logora obilježen je u Štokholmu na godišnjicu proboja logoraša 22. aprila u Štokholmu, a juče i u Hramu Svetog Save u ovom gradu.

U okviru programa prikazan je dokumentarni film Branka Lazića “Bili su samo djeca”.

Organizatori ovogodišnjeg pomena jasenovačkim žrtvama su NVO Biro Republike Srpske u Švedskoj, Zadužbina “Carica Jelena” uz podršku ABF i Parohije Sveti Sava Štokholm.

Izvor: srna

Vezane vijesti:

Predavanje Srboljuba Жivanovića u organizaciji Pokreta DDD

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​