fbpx
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

Podijelite vijest:

MASAKRI KAO UVOD ZA NAPAD NA KOZARU

Parastos_kod_spomenika_u_Drakulicu-ebe45e64Ustaški pokolji u banjalučkim naseljima Motike, Šargovac, Drakulić, te rudniku Rakovac bili su priprema za napad na Kozaru u ljeto 1942. godine, ali i uvod u pokušaj likvidacije Srba u tadašnjoj NDH.

„Pobrinite se odmah za tajni pokop poubijanih Srba. Odstranite po mogućnosti odmah sve tragove“, glasio je telegram komande „Ustaške nadzorne službe“ sa oznakom „tajno“.

Telegram je iz Zagreba upućen podređenima u Banjaluci šest dana nakon pokolja, na današnji dan, prije 73 godine.

Taj ustaški zločin prethodio je početku velikih priprema za napad na Kozaru, ali i rješavanju „srpskog pitanja“.

„U radu Izudina Čauševića `Ustaška vlast i teror na Kozari 1941-1942` vide se paralelna dešavanja – Pavelić saziva Sabor sa zadatkom stvaranja `hrvatske pravoslavne crkve` i pravnog regulisanja položaja Srba“ – navodi viši kustos Muzeja Kozare Prijedor Vedrana Adamović.

Ustaški poglavnik to čini da bi ublažio odgovornost za zločine i teror nad narodom, jer je postalo očigledno da se posljedice tih zločina vraćaju kao bumerang izvršiocima.

Prema Pavelićevoj ideji, „hrvatska pravoslavna crkva“ trebalo je da odražava veze između države i crkve i države i pravoslavnog stanovništva, a nacrt zakona o pravnom položaju pripadnika istočne crkve u NDH Srbe vidi kao „privremene državne pripadnike“.

„U tom nacrtu, o onima koji se ne bi odrekli svoje nacionalnosti kaže se sljedeće: …

To bi bila jedna od najlošijih kategorija državnih pripadnika sa ograničenjima u pravima i imovini. O svojim vjerskim stvarima ovakvi će se imati sami brinuti dok ne izumru“, piše u knjizi Izudin Čaušević, pozivajući se na dokumente iz Arhiva Socijalističke Republike Hrvatske.

Tako se u vrijeme dok su saborski odbori pripremali materijale za rješavanje „srpskog pitanja“ na zasjedanju zakazanom za 23. februar 1942. godine desio 7. februar i masakr u banjalučkim selima, o čemu tri dana kasnije veliki župan pukovnik Aleman piše ustaškom „ravnateljstvu za javni red i sigurnost“.

„Jedna satnija ustaške bojne pod zapovjedništvom natporučnika Mišlova u pratnji župnika fra Vjekoslava Filipovića dana 7. veljače 1942. u 4 sata ujutro zaposjela je rudnuk Rakovac u poubijala krampom 37 radnika grko-istočnjaka.

Nastavila je sa ubijanjem sjekirom i grko-istočnih muškaraca žena i djece u selima Motike gdje je ubijeno 715, Drakulić i Šargovac gdje je ubijeno 1.500 osoba.

Ubijanje je završeno oko 14.00 sati. Od tada, pa sve do danas ustaše prevoze hranu, stoku i pokućstvo iz kuća poubijanih u svoja skladišta. Opširno izviješće slijedi“, piše pukovnik Aleman.

Manje je poznato da je prije banjalučkog pokolja više od 2.300 Srba, među kojima je bilo 551 dijete, u noći između 13. i 14. januara 1942. godine oko 800 ustaša iz Jasenovca, predvođenih komandantom logora Luburićem, prešlo preko Save u Gradinu.

„Tada su ustaše u crkvi u Drakseniću izvršile masakr nad 160 osoba, među kojima osmoro dece. Sem ovog, u kući Rade Grbavca ustaše su zaklale 21 osobu, u kući Nikole Grbavca 18, a u trgovini Marjana Toromana osam lica.

Silovana je 15-godišnja djevojčica iz Gradine, zatim zaklana i kuća zapaljena… Čitavo selo je spaljeno“, piše Čaušević, pozivajući se na knjigu „Bitka na Kozari“ u izdanju Nacionalnog parka „Kozara“.

Neposredno nakon ovih pokolja, počele su pripreme za ofanzivu na Kozari.

 

Izvor: tl_files/ug_jadovno/img/otadzbinski_rat_novo/2014/srna.png

 

Vezane vijesti:

Drakulić, Šargovac i Motike

 

Podijelite vijest:

Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani bez upozorenja.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pratite nas na društvenim mrežama: