arrow up

Podijelite vijest:

Lujo Vojnović o hrvatskom planu za istrebljenje Srba, XIX vek

 

Demonstracije protiv Srba Dubrovčana, njihovo proterivanje i uzurpiranje grada.
Demonstracije protiv Srba Dubrovčana, njihovo proterivanje i uzurpiranje grada.
Princ Aleksandar Karađorđević sa svojim vaspitačem Lujom Vojnovićem (foto: Milan Jovanović)
Princ Aleksandar
Karađorđević sa svojim
vaspitačem Lujom Vojnovićem
(foto: Milan Jovanović)

Dubrovčani su u 19. veku bili svesni da Austrija sprovodi plan da Srbe rimokatolike prevede u hrvatsku naciju. Oni su se tome opirali i preko novina upozoravali rimokatolike da ne prihvate ovu antisrpsku podvalu. Vodeći dubrovački intelektualci su uočavali da ova austrijska politika podrazumeva i teror nad Srbima najširih razmera. Njega je trebalo da sprovode Hrvati iz Zagreba i Zagorja, s pridobijenim katolicima među Srbima u Dalmaciji, Dubrovniku, Hercegovini, Bosni, Slavoniji i drugim srpskim krajevima.

Lujo Vojnović (Split, 1864 – Zagreb, 1951) bio je srpski pravnik, advokat, istoričar, diplomata i pisac iz stare srpske plemićke porodice (venecijanskih knezova) Vojnovića. Doktorirao je prava u Gracu, bio je dubrovački advokat i čovek „sa dva srpska dvora“. 1896. postaje sekretar crnogorskog kneza Nikole a zatim ministar pravde Knjaževine Crne Gore, opunomoćeni poslanik Crne Gore u Vatikanu (1901-1903). Od 1904. do 1906. bio je guverner kraljevića Aleksandra Karađorđevića u Beogradu, na dvoru Petra I Karađorđevića. Između 1907. i 1911. u Bugarskoj je pripremao teren za srpsko-bugarski sporazum. U Crnu Goru se vraća 1912, kao šef kabineta kralja Nikole. Od 1913. do 1914. delegat je Crne Gore na Londonskoj konferenciji gde potpisuje mir sa Turskom, 28. maja 1913.

Dubrovnik, kalendar 1898.
Dubrovnik, kalendar 1898.

 

Preko srpskih dubrovačkih novina, u članku 1897, Lujo Vojinović je tačno predvideo hrvatski genocid nad Srbima, sproveden u velikim razmerama u Drugom svetskom ratu.

Proročki je napisao:

Srbi preko Drine! I ta se lozinka slijepo sluša i slušaće se do onog usudnog dana koji mora da dođe, kad će jedan veliki kataklizam oboriti sve umjetne ograde, ili… ili, jaoh, porušiti i pošljednje bedeme narodne srpske zgrade i tada će — Hrvati biti zadovoljni!“ 1

Napomena:

1 Srpske novine: Dubrovnik, broj 35, 1897. godine.

Autor: Slobodan Jarčević

(Tripod)

Izvor: RASEN

Vezane vijesti:

List ,,Dubrovnik” o borcima za oslobođenje i ujedinjenje 1912 …

Spomenik kralja Petra u Dubrovniku | Jadovno 1941.

Srpsko sokolsko društvo “Dušan Silni” u Dubrovniku (1 …

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​