arrow up

Podijelite vijest:

Linta traži da se poštuje zakon o pravima manjina

http://jadovno.com/tl_files/ug_jadovno/img/otadzbinski_rat/nove/linta.jpg

Prelepljivanje nalepnica potvrđuje da su Srbi u Hrvatskoj građani drugog reda i da zakon za njih ne važi, ocenio predsednik Koalicije udruženja izbeglica Miodrag Linta.

Predstavnici udruženja branitelja su juče prelepili nalepnice s hrvatskom zastavom preko dvojezičnih tabli na državnim institucijama u Vukovaru.

Linta je istakao da posebno zabrinjava to što je hrvatska policija mirno posmatrala protivustavnu i protivzakonitu akciju predstavnika braniteljskih udruženja, prenosi Tanjug.

Smatra da Srbi u Hrvatskoj nisu mogli ništa drugo ni da očekuju, s obzirom da su najviši hrvatski zvaničnici, pre dva dana u Okučanima, na obeležavanju 19. godišnjice akcije “Bljesak”, rekli da je to “veliki dan za Hrvatsku i dan pobede i dan odbrane njene slobode i demokratije”.

Nijednom rečju nisu pomenuli srpske žrtve i ustavnu i zakonsku obavezu države da procesuira odgovorne za ubistvo 283 Srba, među kojima 57 žena i devetoro dece u akciji “Bljesak”, upozorio je Linta.

Linta je pozvao Evropsku komisiju, posebno komesara za pravosuđe Vivijan Reding, da zatraži od Hrvatske da poštuje u praksi, a ne samo deklarativno, Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina koji je usvojen još 2002. godine.

Sprovođenje pomenutog zakona bila je jedna od obaveza koju je Hrvatska preuzela tokom pregovora o poglavlju 23 “Pravosuđe i ljudska prava”.

U navedenom zakonu i onima koji iz njega proizilaze, Srbi imaju pravo na slobodnu upotrebu srpskog jezika i ćiriličnog pisma u opštinama i gradovima gde ih je više od 33 odsto, podsetio je Linta.

Naveo je da prema rezultatima popisa iz 2011. godine, Srbi to pravo treba da ostvare u 21 opštini i dva grada – Vukovaru i Vrbovskom.

“Hrvatska ne poštuje u praksi odredbu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, koji Srbima garantuje proporcionalno zapošljavanje u opštinama i gradovima gđe ih je više od 15 odsto i u županijama gđe ih je više od pet odsto”, predočio je Linta.

 

Izvor: RTS

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​