arrow up

Podijelite vijest:

Latinica nije srpsko pismo

Naučni savjetnik Instituta za srpski jezik SANU Sreto Tanasić rekao je da latinica nije srpsko nacionalno pismo, već samo ćirilica, koja je u centru srpske kulture i prepoznatljivi znak kulturnog identiteta Srba.

Foto: Politika
Foto: Politika

Komentarišući prijedlog izmjena i dopuna Zakona o jeziku i pismu, gdje je propisano da se u službenoj upotrebi koristi samo ćirilica, Tanasić je ocijenio da nema nikakvih razloga ni potrebe da se latinica ozakoni kao ravnopravna ćirilici niti da je zamijeni.

“Latinica nije srpsko pismo, iako je u 20. veku mnogo pisano na njoj. Međutim, ona je uvezena, posebno je naturana posle Drugog svetskog rata u ime srpsko-hrvatskog jezičkog zajedništva i bratstva i jedinstva. Međutim, u Hrvatskoj ćirilice nije bilo čak ni za Srbe”, rekao je za “Politiku” Tanasić, koji je i predsjednik Odbora za standardizaciju srpskog jezika.

On napominje da su oni koji se zalažu za latinicu u službenoj upotrebi vrlo glasni, pa se stiče utisak da su brojni, dodavši da je to front koji su organizovale različite grupe, u čijem su centru ljudi koji znaju šta za srpsku kulturu i nacionalni identitet znači ćirilica.

“Zato i čine sve da je proteraju i preprave našu kulturu, dobro znajući da je u kulturi snaga jednog naroda”, rekao je Tanasić, podsjećajući da su nacisti za vrijeme Drugog svjetskog rata bombardovali upravo Narodnu biblioteku u Beogradu.

On je naveo da među zagovornicima latinice ima ljudi koji zaista misle da su dva pisma ravnopravna, kao i onih koji smatraju da će upotrebom latinice steći neke materijalne koristi, kao neki izdavači i mediji, te upitao da li država može i smije žrtvovati indentitet zarad nečijeg profita.

Tanasić je podsjetio da u ustavnoj odredbi o jeziku i pismu piše da je u Srbiji službeni jezik srpski, a pismo ćirilica.

On je napomenuo da će zakon definisati službenu i privatnu upotrebu jezika i pisma, te dodao da je za njega logično da u Srbiji štampa koja izlazi na srpskom jeziku bude na ćirilici, kao i napisi na televiziji.

Tanasić je rekao da će nacionalne manjine u službenoj prepisci morati da se ponašaju isto kao manjine u Francuskoj, Švedskoj ili Austriji, odnosno da koriste službeni jezik zemlje u kojoj žive.

On je naveo da latinice u službenoj upotrebi neće biti i ne treba da bude, a da ju je moguće koristiti u komunikaciji koja ne podrazumijeva službenu upotrebu srpskog jezika.

Tanasić je podsjetio da je gotovo sve što su Srbi stvorili, zapamtili i sačuvali u svojoj istoriji stvoreno na ćirilici, kao što je Miroslavljevo jevanđelje, djelo Svetog Save, Dušanov zakonik, pa Kulinova povelja iz 12. vijeka, koji je najstariji pisani spomenik na srpskom narodnom jeziku.

On je napomenuo da ćirilicu kao prepoznatljivi znak srpskog kulturnog identiteta vide i u svijetu, te podsjeća da standard ISO 12199 uz srpski jezik prepoznaje samo ćirilicu, a da se sve napisano srpskim jezikom na latinici knjiži u hrvatsku kulturnu baštinu.

Izvor: SRNA

Vezane vijesti:

Ili ćirilica ili kazna milion dinara

Gdje je tradicija tu je i ćirilica

Država kreće u boj za spas ćirilice

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​