fbpx
Ж | Ž

Podijelite vijest:

Krsta Žarković: Ta 1941. nikada im nije izašla iz glava

Hrvatska novim zakonom o grobljima, koji predviđa uklanjanje srpskih spomenika koji su postavljeni poslije 30. maja 1990. godine, a koje budu ocijenili kao uvredljive, sprovodi posljednji čin etničkog čišćenja Srba. U toj državi, jednoj od članica EU, ostali su, nažalost, samo starija srpska populacija i grobovi svih godišta, a sada je došao red i na njih.
Krsta Žerković; Foto: Snimak ekrana

Piše: Vedrana Kulaga Simić

Na to je upozorio predsjednik Udruženja Srba protjeranih iz zapadne Slavonije Krsta Žarković koji za „Glas Srpske“ ističe da je inicijativa za taj zakon potekla ni manje ni više nego iz tamošnje vlade i da nadležni i u Banjaluci i Beogradu moraju dobro da prostudiraju ovu situaciju i šta se krije iza nje.

– Zakon je prošao svu proceduru bez ikakvih zamjerki. Iznenađen sam da Srbi u Hrvatskoj, da ta manjina nije reagovala na takav cilj. Degutantno je čak i raspravljati o spomeniku, pokojniku, bez obzira na to gdje je i na koji način poginuo. Siguran sam da ni na jednom spomeniku ne piše ništa što bi drugu naciju na nekim način remetilo, povrijedilo ili uvrijedilo. Ako piše da je 1991. godine poginuo u građanskom ratu između Srba i Hrvata, šta je tu sporno? Imamo primjer, s druge strane, u Derventi, gdje imamo potpuno jasan spomenik u znaku slova „U“, obavljaju pomene stradalima bez reakcije s naše strane. Tako da ovo čemu sada svjedočimo u Hrvatskoj je posljednji čin etničkog čišćenja jer ako mičete i grob iz mjesta gdje je neko rođen ili sahranjen, šta je drugo nego to? A na sve to ćuti i EU, a takvo ponašanje vlasti u Hrvatskoj podsjeća na početak četrdesetih godina prošlog vijeka, kada su bukvalno čistili sve što je srpsko – kaže Žarković.

GLAS: Potpredsjednik Vlade Hrvatske Branko Bačić rekao je da je jedan od razloga koji ih je podstakao na donošenje zakona taj da su nakon posljednjeg rata ostali grobovi na čijim su spomenicima i spomen-pločama bili upisani, kako je naveo, neprimjereni nazivi protivni ustavno-pravnom poretku Hrvatske. Znate li šta još piše na spomen-pločama, a da je Zagrebu sporno?

ŽARKOVIĆ: Ne mogu reći da znam svaki grob, ali znam da samo na jednom, čini mi se, piše „Stradao od neprijateljske vojske“. Na ostalima stoji da su stradali u građanskom ratu od 1991. do 1995. godine između Srba i Hrvata, a na nekima piše: „Republika Srpska Krajina“. Žao mi je zbog spoznaje da im ta 1941. godina nikada nije izašla iz glava. Bio sam i ratni komandant na tim prostorima, a često sam puta poslije rata pitao da li smo morali dizati oružani ustanak ili ne. Sad sam siguran da smo morali. Postavljali smo barikade ispred srpskih sela ne ugrožavajući nijedan centimetar hrvatske zemlje s ciljem da se kroz razgovor nađe rješenje. Nije se našlo, desio se rat, protjerani smo, bili smo slabi, ostavljeni sami i tu smo gdje smo. Očekujem reakciju Banjaluke i Beograda i da otvoreno osude ovaj čin ili da, u najgoroj varijanti, donesu recipročne mjere. I vidjećemo gdje je ko koga uvrijedio. Da li je obilježje u Derventi uvredljivo za srpski narod ili spomen-ploče tamo gdje su Srbi sahranili svoje pokojnike u Hrvatskoj?

GLAS: Kažete da EU, čiji je Hrvatska punopravni član, mora zatražiti od Hrvatske da hitno povuče zakon iz procedure, jer narušava osnovna ljudska prava Srba. Da li zaista vjerujete da je moguć takav scenario?

ŽARKOVIĆ: Kada kažem da očekujem reakciju EU, onda mislim da je to civilizacijski čin i da bi vrh Unije ili taj komesar za izbjegla i raseljena lica morao reagovati. Iskreno, ipak mislim da neće.

GLAS: Rekli ste da je izostala i reakcija organizacije Srba u Hrvatskoj ili čak i stranke sa srpskim predznakom? Da li ste u kontaktu sa nekim od njih i zbog čega je to sve tako?

ŽARKOVIĆ: Nažalost, znam šta se desilo. Na njih je tamo veliki pritisak i oni koji su tamo ostali moraju biti tihi i dobro poslušni, tako da bi i njihova reakcija bila incident neviđenih razmjera za Hrvatsku i njihove komšije. Samo zato što bi digli glas i rekli da to nije u redu.

Ostala samo zemlja

GLAS: Da li i koja prava Srbi u Hrvatskoj uživaju kao narod? Šta je još ostalo kao simbol srpskog identiteta na nekadašnjim ognjištima?

ŽARKOVIĆ: Ostala je samo zemlja, nadajući se da Srbi neće prodati sve jer je riječ mahom o onima starije životne dobi, a život nosi šta nosi. Ipak, očekujem reakciju Srpske pravoslavne crkve u Hrvatskoj da stupi u kontakt sa vlasnicima te zemlje, sa udruženjima građana, pa da se pronađe ugovorno rješenje da bi zemlja bila zaštićena, u iščekivanju drugih i boljih vremena. 

Izvor: Glas Srpske

Podijelite vijest:

Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani bez upozorenja.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pratite nas na društvenim mrežama: