Srbi iz Krajine, koji su se suočili porazom i nepravdom, nisu izgubili svoj identitet, već su postali snaga Srbije i njen pokretač, zaključeno je večeras u Beogradu na promociji 13. Zbornika radova „Građanski rat u Hrvatskoj od 1991. do 1995. godine“.
Istoričar Čedomir Antić rekao je da Srbima koji sutra obilježavaju Dan sjećanja na 2.000 ubijenih sunarodnika, mahom civila i 200.000 protjeranih u „Oluji“ 1995. godine nije svejedno što Hrvati taj događaj slave sve velelepnije i luđe, ali moraju znati da je to odraz nezadovoljstva, mnogo dubljeg i starijeg od te hrvatske vojno-policijske akcije, a koje je opet usmjereno prema ono malo Srba što ih je ostalo u Hrvatskoj.
On je naveo da je u Hrvatskoj registrovano tri puta više incidenata prema Srbima nego na Kosovu i Metohiji, prošle godine je 67.000 Srba izgubilo pravo glasa, a ovih dana su preduzeli i ekonomske mjere prema Srbiji.
„Njihovo nezadovoljstvo je mnogo dublje i mnogo starije od `Oluje`. `Mi sad tugujemo za našom zemljom, a oni slave pustu zemlju. Šta su onda dobili?“, upitao je Antić, koji je i autor jednog teksta objavljenog u Zborniku.
On je poručio da Krajišnici treba da nastave borbu za svoj identitet i nikada ne odustanu od borbe za ono što Krajina znači.
„Pri tome se moraju voditi time da otadžbina nije zemlja, već misao i vera, a ona ne umire“, poručio je Antić, konstatujući da je Srbija dobila dolaskom Krajišnika, koji su se integrisali u društvo.
Istoričar Predrag Marković rekao je da su za Srbiju Krajišnici „čist dobitak“ za koji Srbija još nije uradila dovoljno.
„Stoga se i desilo da iza Zbornika, koji je večeras promovisan i čiji zbir već čini malu enciklopediju, stoji grupa entuzijasta, a ne država. Međutim, to što su ovde večeras samo osedele glave nije ni važno, jer njihovi mladi obnavljaju Srbiju, a svesni su svog identiteta“, istakao je Marković.
On je istakao da samo opštine u Srbiji u koje su došli Krajišnici bilježe demografski rast.
Marković je ukazao na potrebu čuvanja sjećanje na Krajinu u Srbiji na sve moguće načine – da ulice, naselja u Novom Sadu i Beogradu u kojima pretežno žive Srbi iz Krajine dobiju imena znamenitih Krajišnika.
„Ne zaboravimo da je naš krajiški narod dao tri najveća Srbina“, naglasio je Marković.
Istoričar Milan Gulić ocijenio je da Zbornik „Građanski rat u Hrvatskoj od 1991. do 1995. godine“ predstavlja značajan prilog i kamen u čuvanju sjećanja na prisustvo Srba u Hrvatskoj kroz vijekove.
„Prema popisu iz 2011. godine, u Hrvatskoj je živelo oko četiri odsto Srba. Ovaj zbornik, koji se uglavnom bavi kulturnom zaostavštinom Srba u Hrvatskoj, govori koliko ih je bilo i šta su stvorili kroz vijekove“, rekao je Gulić.
Predsjednik Udruženja Srba iz Hrvatske, koje je izdavač Zbornika, Milojko Budimir rekao je da tematski radovi u Zborniku predstavljaju dokaz više da Srbi Krajine nisu svoju zemlju donijeli na opancima, već su na tom prostoru prisutni 13 vijekova.
On je naglasio da će Srbi i u Srbiji i Republici Srpskoj sutra dostojanstveno obilježiti Dan sjećanja na stradale i prognane u akciji „Oluja“ kao što čine godinama unazad.
„Mi tugujemo, a oni slave. To je njihovo, a naše je da se sjećamo i čuvamo od zaborava“, poručio je Budimir.
Akcija „Oluja“ predstavlja najveće etničko čišćenje poslije Drugog svjetskog rata, jer nikada u istoriji Evrope za tako kratko vrijeme, od 4. do 7. avgusta 1995. godine, nije protjeran tako veliki broj ljudi.
Izvor: SRNA
Vezane vijesti:
Srpska i Srbija zajednički obilježavaju 22 godine od egzodusa Srba iz RSK (VIDEO)
ZAŠTO SU STRADALI Srbi Krajišnici?!
Dvadeset dvije godine od zločina u „Oluji“ – pravda još uvijek nedostižna
Operacija Oluja | Hronologija: 138 500 protiv 31 000 | Jadovno …
Mikelić: Bljesak i Oluja počeli su smjenom Aleksandra …
„Oluja“ kao sredstvo kojim je rešeno srpsko pitanje u Hrvatskoj …