arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Podijelite vijest:

Ković: U jednom vijeku Srbi žrtve tri genocida

Miloš Ković (Izvor: Geopolitika)
Miloš Ković

U okviru manifestacije „Dani Srpske u Srbiji“, u kripti Hrama Svetog Save u Beogradu, predstavljen je projekat „Dušu nijesu ubili“ koji opisuje stradanje i istrebljivanje srpskog stanovništva u 20. vijeku u BiH.

Izuzetno posjećenoj promociji prisustvovali su, između ostalih, i vikarni episkop patrijarha srpskog Stefan, predsjednik Odbora Skupštine Srbije za dijasporu i Srbe u regionu Miodrag Linta, akademik Vojislav Maksimović i predstavnici udruženja logoraša.

O projektu, koji se sastoji od istoimenog dokumentarnog filma i knjige novinarke Mire Lolić Močević i monografije „Zatiranje Srba u Bosni i Hercegovini u 20. vijeku“ dekana Filozofskog fakulteta u Istočnom Sarajevu Drage Mastilovića, pored autora, govorio je i istoričar Miloš Ković, koji je istakao da je stradanje kroz kakvo je prošao srpski narod rijetka pojava u istoriji svijeta.

Ković je rekao da istoričari i dalje ne razumiju i ne mogu da objasne genocid koji je srpski narod pretrpio nekoliko puta u svojoj istoriji i ukazao da, po periodičnim istrebljenjima, kojima su bili izloženi od dolaska Turaka, Srbi dijele istorijsko iskustvo sa Indijancima – starosjediocima na sjevernoameričkom kontintentu.

On je ukazao da tri genocida koja su izvršena nad Srbima u 20. vijeku – u Prvom i Drugom svjetskom ratu, kao i u ratu devedesetih godina, karakteriše „očigledna nekažnjenost“ zločinaca, kao i prećutkivanje od strane EU.

„Najvažnije pitanje danas je zašto se prećutkuju srpske žrtve, ali istina radi za nas i potrebno je samo da svedočimo istoriju, bez ikakvog prećutkivanja„, naveo je Ković.

Profesor Draga Mastilović je kroz više primjera upozorio na karakterističnu pojavu kada su u pitanju genocidi nad Srbima, a ta je da je na njih isuviše brzo padao zaborav, te upozorio da je potrebno da se sačuva i istraži dokumentacija po raznim arhivima, kako ne bi doživjela sudbinu one o ustaškim zločinima, koja je izgorjela u požaru u Sarajevu.

Mastilović je rekao da je osnovna zamisao knjige „Zatiranje Srba u Bosni i Hercegovini u 20. vijeku“ bila da se na što manjem broju strana napravi naučna sinteza o dugotrajnom istorijskom procesu koji traje od druge polovine 19. sve do kraja 20. vijeka – procesu zatiranja srpskog naroda zapadno od rijeke Drine.

„Poenta knjige jeste da se napravi sinteza na što manje strana, kako bi se čitalac, ne opterećujući se ogromnom istorijskom građom, mogao upoznati sa osnovnim tokovima i procesima zatiranja srpskog naroda„, rekao je Mastilović.

On je najavio skoro objavljivanje drugog izdanja knjige, koje će biti značajno obimnije i obogaćeno sa još više istorijskih izvora i fotografija zločina i zločinaca i njihovih žrtava.

Autorka Mira Lolić Močević navela je da knjiga i film „Dušu nijesu ubili“ donosi svjedočenja 59 ljudi čije su porodice ubijane u tri rata i to na vlastitom kućnom pragu.

Ona je navela da je trag o mnogim stradalnicima, ostao samo zahvaljujući Srpskoj pravoslavnoj crkvi, ističući pritom koliki je apsurd da takvom neljudskom tretmanu bude izložen srpski narod, kao stari evropski narod, koji je dao veliki doprinos evropskoj civilizaciji.

Izvor: IN4S

NAJNOVIJE VIJESTI

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Žepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Jovo Šarović

Prijedor, Aerodromsko naselje Svjedoči: Rođen sam 7. januara 1937. godine u okolini Foče.

Rade Gavrilović

Rođen 10. maja 1933. godine u selu Kadin Jelovac, opština Dubica Svjedoči: Moji

Pregled podataka

Radi orijentacije o približnom broju žrtava hrvatskog logora smrti Jasenovac prilažemo i ovaj

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​