arrow up

Podijelite vijest:

Ković: Posjećivati Srbe u Hrvatskoj, srpske svetinje i stratišta

Istoričar Miloš Ković rekao je da je srpski narod najstrašnije stradao u Hrvatskoj i da je za preostale Srbe veoma važno da njih i tamošnje svetinje posjećuju sunarodnici iz Srbije i Republike Srpske.
Prof. dr Miloš Ković; Foto: Jadovno 1941.

– Da biste razumeli prošlost morate da dođete na lice mesta da vidite sopstvenim očima. Mi se i dalje nalazimo pred velikim zadatkom tumačenja, razumevanja genocida koji je na tim teritorijama pogodio srpski narod od 1941. do 1945. godine – objasnio je Ković, koji je tokom ljeta obišao mnoga mjesta u Hrvatskoj.

Ković je rekao Srni da je dugo odbijao misao da bi trebalo da dođe u krajeve iz kojih su Srbi protjerani jer čovjek po prirodi ne želi da obnavlja teška sjećanja, ali nakon što je otišao kaže da je to bilo nesvakidašnje iskustvo za njega kao istoričara.

Prema njegovim riječima, razumijeti tako strašno stradanje, naučno ga obraditi, pokušati razumijeti smisao i porijeklo tog stradanja zadaci su koji se sada
nalaze ne samo pred srpskom istoriografijom, već i pred srpskom kulturom.

On je naglasio da se, na žalost, u Srbiji, pa i u Republici Srpskoj, premalo govorio o Srbima i srpskom nasljeđu u Hrvatskoj.

Važno je, kaže, posjećivati Kosovo i Metohiju, kao i Kninsku Krajinu, Liku, Baniju na Kordun, svetinje Slavonije, jer tamošnjim Srbima nisu potrebne velike patriotske tirade, već konkretna pomoć.

– Ona bi bila najvažnija direktim kontaktom i ličnim iskustvom koje se stiče posetama svetinjama i stratištima kojih je prepuna Hrvatska, pre svega, posete Jasenovcu, Jadovnu, ali ima još mnogo stratišta i jama. Srbi su još tamo sa svojim svakodnevnim brigama i rešeni da ostanu i istraju u tome što jesu – rekao je on.

Ković je dodao da među Srbima povratnicima ima i onih koji se asimiluju i to vrlo brzo, ali treba sa sa njima doći u dodir, ocijenivši da bi u tome važnu ulogu mogla da ima Banjaluka kao duhovni, politički i kulturni centar zapadnom Srpstvu.

– I Banjaluka i Krajina po prirodi stvari bolje poznaju Knin, Liku, Baniju i Kordun nego što to poznaje Beograd ili Valjevo – rekao je Ković.

Ukazao je da nasljeđe Srba treba da se vrati u školske programe da se obnavlja svijest o tome da je Gomirje najzapadniji srpski manastir, da se obnovi svijest da je Dalmacija najvećim djelom pripadala državi Nemanjića.

Srbi su, kaže, prema najstarijim istorijskim izvorima živjeli na tlu Dalmacije, čak se u ranom srednjem vijeku pominju kao dominantan etnički faktor.

– Mi i danas u Dalmaciji imamo svetinje iz 14. veka – Krupu, koju je gradio kralj Milutin, Krku, koju je gradila Jelena, sestra cara Dušana. Tu je i manastir Dragović. Dakle, tamo imamo svetinje, naše ljude, a i naša crkva je tamo. Uvek imamo čemu da se vratimo i o čemu da učimo u našim školama – naveo je Ković.

Zaključio je da će Srbima, u mjeri u kojoj pokazuju solidarnost prema sunarodnicima u Hrvatskoj, na Kosovu i Metohiji, FBiH, biti dobro ili loše.

Izvor: RTRS

NAJNOVIJE VIJESTI

Uvod

Tragao sam za pravim a neupadljivim naslovom za ovu knjigu, jer su za

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​