arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Podijelite vijest:

Komemoracija u Gornjoj Trebinji

U organizaciji Županijskog vijeća srpske nacionalne manjine Karlovačke županije i udruženja antifašista grada Karlovca i Karlovačke županije, u Gornjoj Trebinji pored Karlovca obilježena je 71. godišnjica stradanja 220 civila s područja nekadašnje općine Skakavac. Njih su ubili ustaše na pravoslavni Badnjak i Božić 1942. godine.

http://jadovno.com/tl_files/ug_jadovno/img/stratista/ostala_stratista/gornja-trebinja.jpg

Ovaj zločin dogodio se samo dva tjedna nakon masovnog pogroma više od 1500 ljudi iz Prkosa Lasinjskog i okolnih srpskih sela. Tim okrutnim zločinima htio se spriječiti ustanak srpskog naroda ovog dijela Korduna, no postignut je upravo suprotni efekt.

– Umjesto da se vesele Božiću, oni su odvedeni vezanih ruku u šumu Domaćaj lug i Lipljansko mlađe i u njima su poklani i zakopani u četiri masovne grobnice. One su neadekvatno obilježene i ta su obilježja oštećena u zadnjem ratu, nakon Oluje – kazao je Dušan Krivokuća iz Skakavca, predsjednik Inicijativnog odbora za izgradnju zajedničke spomen kosturnice za sve ove žrtve.

Spomen kosturnica bi trebala biti na Pravoslavnom groblju uz crkvu u Gornjoj Trebinji i u nju bi se pokopali posmrtni ostaci iz sve četiri masovne grobnice. Odbor je tokom 2012. pribavio projekt za kosturnicu. Dobio je tri ponude za uređenje od kojih je izabrana najpovoljnija po cijeni 72 hiljade kuna. Tamo će biti grobnica i ploča sa imenima svih 220 žrtava od kojih je 147 Srba, 72 Roma i jedan Rus, pravoslavni sveštenik, tadašnji paroh trebinjski. Grad Karlovac je obećao sufinanciranje od 50 posto, ŽVSNM je donirao tri hiljade kuna, a preostalih 33.000 kuna sakupit će se naknadno.

U obraćanju prisutnima, Josip Boljkovac je istaknuo velik doprinos Srba ovog kraja u Drugom svjetskom ratu jer su oni na početku rata nosili ustanak i dali velike žrtve. Založio se za promjenu prikaza povijesti u školskim udžbenicima gdje se antifašizam i partizani stigmatiziraju. Kritizirao je i izbacivanje Srba kao konstitutivnog naroda iz Ustava samostalne RH. Martin Jendrašic je izrazio nezadovoljstvo održavanjem partizanskih grobova na karlovačkom Vojnom groblju uz istovremeno pokapanje ostataka za koje nije utvrđeno čiji su ali su javno proglašeni žrtvama komunizma. To smatra revidiranjem povijesti jer su i patolozi karlovačke Opće bolnice izjavili da je nemoguće utvrditi identitet ostataka.

AUTOR: Milan Cimeša

Izvor: SNV

 

NAJNOVIJE VIJESTI

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Žepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Jovo Šarović

Prijedor, Aerodromsko naselje Svjedoči: Rođen sam 7. januara 1937. godine u okolini Foče.

Rade Gavrilović

Rođen 10. maja 1933. godine u selu Kadin Jelovac, opština Dubica Svjedoči: Moji

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​