arrow up

Podijelite vijest:

Koliko je Srba stradalo u 20. veku (1): Spisku žrtava nema kraja

Društvo za podizanje Memorijalnog centra srpskim žrtvama genocida u 20. veku – Srpski memorijal, nedavno je saopštilo da je pri kraju prikupljanje bibliografije o broju stradalih Srba u 20. veku.

Milivoje Ivanišević
Istorijski poduhvat: Milivoje Ivanišević 
A. Čukić

Milivoje Ivanišević, jedan od osnivača ovog društva i direktor Instituta za istraživanje srpskih stradanja u 20. veku, u sledećih nekoliko nastavaka za “Vesti” otkriva mnoge podatke do kojih je Srpski memorijal do sada došao, kako je, na primer, Edvard Kardelj “prevideo” 1,1 milion žrtava.

– Zahvaljujući požrtvovanom Jovi Bajiću, pri kraju je registracija knjiga i publikacija, ili bibliografija radova, koji obrađuju problematiku srpskih stradanja u 20. veku. To je svojevrsni temelj za dalja istraživanja – ističe Ivanišević.

Do sada je, kaže, registrovano oko 2.000 naslova. Problem je sa bibliografijom iz bivših jugoslovenskih republika, ali i s inostranim izvorima i literaturom koja se čuva u nacionalnim i univerzitetskim bibliotekama Evrope i šire.

Ivanišević ističe da po okončanju ovog dela posla Srpski memorijal očekuje izrada i objavljivanje ćiriličnih spiskova srpskih žrtava Drugog svetskog rata i sukoba 1991-1995.

– Za Drugi svetski rat znamo imena 392.738 naših pokojnika. Nedostaju imena 1.428.262 žrtve. To se mora pronaći, identifikovati i objaviti. Kako su mogli Jevreji, tako ćemo i mi. Ako dobijemo plebiscitarnu podršku nacije, a dobro bi došla i podrška države, to će biti obavljeno. Isti posao ostaje i za Prvi svetski rat. Jedino imamo podatke za razdoblje poslednjih sukoba 1991-1995.- kaže Ivanišević.

Pomoć dijaspore

Milivoje Ivanišević kaže da srpska dijaspora može da pomogne u izradi bibliografije.
– Kad bi naši ljudi registrovali, zabeležili ili snimili sve što se odnosi na ovu problematiku, groblja s imenima pokojnika, kapele, kosturnice i slično u državama u kojima žive uštedeli bismo ogromna sredstva koja inače nemamo za putne i ostale troškove. Bez tih podataka nema ni Memorijala. Prema procenama, više od 300.000 naših sunarodnika samo iz vremena Prvog svetskog rata sahranjeno je izvan Srbije – ističe Ivanišević.

Srpski memorijal se bavio proučavanjem teritorija na kojima su Srbi živeli, što je najtešnje vezana za jugoslovensku državu i njenu sudbinu.

– Našu pažnju je privukla činjenica da u 20. veku nijednom nije napravljen bilans srpskih gubitaka. U Parizu, na Versajskoj mirovnoj konferenciji 1919. je utvrđeno da je Kraljevina Srbija ostala bez 1.247.435 ljudi. Međutim, to nije sve. Zločini počinjeni na srpskim teritorijama u sastavu Austrougarske monarhije, u Hrvatskoj, BiH, Vojvodini, nikad nisu utvrđeni. Ne zna se ni broj Srba poginulih u vojsci Austrougarske.

Relativno prihvatljiva procena jeste da je u Velikom ratu u Bosni i Hercegovini stradalo oko 400.000 stanovnika srpske nacionalnosti. To su pretežno deca, žene, bolesni i stari, umrli od gladi, bolesti, ali i ubijeni u svojim selima i logorima. Tu su i srpski dobrovoljci, kao i 100.986 dece uzrasta do 10 godina o kojima svedoči Vladimir Ćorović i koja su u razdoblju 1914-1917. godine pomrla od gladi.

Tokom Drugog svetskog rata, ostali smo bez 1.820.000 ljudi – ističe Milivoje Ivanišević i naglašava da se “poslednji krug” odigrao u periodu između 1991. i 1995. godine, kad je stradalo 42.000 Srba.

Izvor: Vesti online

 

Vezane vijesti:

Koliko je Srba stradalo u 20. veku (2): Otadžbina kao gubilište

Koliko je Srba stradalo u 20. veku (3): Kardelj „prevideo“ milion žrtava

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​