Ko je pobedio u kulturnom ratu: Zabrana ćirilice

Na današnji dan, 1941. godine, NDH je zakonskim aktom koji je potpisao Ante Pavelić zabranila srpsku ćirilicu. Još u Austro-Ugarskoj ćirilicu je prvo zabranila Marija Terezija.

U vreme Prvog svetskog rata ćirilica je bila zvanično zabranjena u Hrvatskoj, BiH, Crnoj Gori i u Srbiji, od 1915. godine od strane Austro-Ugarskih vlasti. Hrvati su i pre toga u više navrata (1880, 1903.) zabranjivali upotrebu ćirilice. Hrvatski sabor je 13. oktobra 1914. godine doneo odluku o zabrani ćirilice u Hrvatskoj. U nastavku ovog pohoda 1915. godine i Bosanski sabor je doneo odluku o zabrani ćirilice u Bosni i Hercegovini.

U Jugoslaviji, posle Drugog svetskog rata, sklopljen je Novosadski književni dogovor u kome je stajalo da su „latinica i ćirilica ravnopravne“. Samo su Srbi koristili oba pisma, dok su Hrvati i Muslimani koristili samo latinicu.

Kad danas čovek prođe kroz beogradske knjižare, prošeta gradom ili krene recimo smederevskim putem – biće mu jasno ko je pobedio a ko izgubio u kulturnom ratu na ovim prostorima.

Ako je već tako, nema ni razloga da se čovek maltretira sa stalnim prebacivanjem kodnog rasporeda na ćirilicu.

Izvor: Fejsbuk

Vezane vijesti:

Milana Babić: Ćirilica je pitanje srpskog dostojanstva …

Hrvati srušili školu, ćirilica preživjela

Slobodan Remetić: Ćirilica podelila sudbinu naroda …