arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Nevjerovatna sudbina Srbina koji je umakao ustaškom nožu (VIDEO)

Nevjerovatna sudbina Srbina iz sela Donji Pridjel kod Doboja satkana je od boli, tragedije, ratnog zločina, gubitka identiteta i ipak – srećnog kraja. Kao dvogodišnjak pretekao je ispred ustaškog noža, dvije decenije živio je pod nametnutim muslimanskim imenom i prezimenom. Ekskluzivno za Pečat govori o životnoj potrazi za izgubljenim srpskim korijenom, identitetom i iznosi sumnju da su stotine i stotine srpske siročadi nakon Drugog svjetskog rata izgubile sopstveni i silom prilika prigrlile drugi nacionalni identitet. Izvor: RTRS

ljuban_jednak.jpg

Ljuban Jednak: Govorilo mi je nešto da ću ostat živ

Dokumentarni film je priča o čovjeku koji je 1941. godine jedini preživio pokolj u glinskoj crkvi Presvete Bogorodice. Zločin koji se dogodio u Glini nije bio najbrojniji po žrtvama Pokolja, genocida počinjenog nad srpskim narodom od strane Nezavisne Države Hrvatske, ali je bio jedan od najstrašnijih po svom karakteru. Ljuban Jednak je pored gnusnog zločina u Glini preživio 1995. godine i „Oluju“, da bi mu se duša dve godine kasnije pridružila dušama velikomučenika koji nisu preživjeli pokolj u glinskoj pravoslavnoj crkvi.

VIDAKOVIĆ: SRBI NE SMIJU DA ĆUTE O ZLOČINIMA U SISTEMU LOGORA GOSPIĆ – JADOVNO – PAG

Sistem ustaškog logora Gospić-Jadovno-Pag bio je preteča logora Jasenovac i srpski narod nikada ne smije da ćuti o zločinima koji su tu počinjeni, istakao je pomoćnik ministra za boračko-invalidsku zaštitu Republike Srpske Nebojša Vidaković. Vidaković je napomenuo da je na ovom mjestu počelo sistematsko uništavanje Srba sa područja NDH, ukazujući da ovdje nisu ubijani samo Srbi iz Like, već sa prostora teritorije tadašnje NDH. „Od Gospića na put bez povrataka išle su mnogobrojene kolone. I tako 132 dana. U tim kolonama smrti bilo je više od 40.000 ljudi, od čega najmanje 38.000 Srba“, istakao je Vidaković, obraćajući se okupljenima kod Šaranove jame na Velebitu. Vidaković je naglasio da se takvi

Đurđica Dragaš: „Jer… mi smo ista krv!“

Da se ne zaboravi, da se pamti, jer narod bez prošlosti nema budućnost. Nakon premijerne promocije zbirke pesama, pod nazivom „Jer… mi smo ista krv!“ ,autorke Đurđice Dragaš-Vukovljak i književne večeri u Prigrevici, 19. juna ove godine, promocija će biti održana i u Beogradu. Sutra, 03. jula 2024. u 18 časova, u KLUBU RTS-a (zgrada Radio Beograda, ulaz iz Svetogorske). Uoči beogradske promocije, autorka nas podseća na velika stratišta Srba na prostoru NDH, za vreme Drugog svetskog rata i za vreme rata od 1991. do 1995. godine. Njene pesme su pune sete, tuge i posvete precima i svim nevinim žrtvama. Kako sama kaže, te duše „pišu“ njene pesme, a ona

Spomenik koga više nema

Centralni spomenik žrtvama kompleksa logora smrti NDH Gospić – Jadovno – Pag, autora Vanje Radauša, podignut je jula mjeseca 1961. nedaleko pravoslavnog groblja u Gospiću. Uništen je u ratu 90-tih. Samo mjesto i ostatke spomenika locirala je ekipa udruženja građana Jadovno 1941, decembra mjeseca 2021. godine. Ovaj video zapis urađen je maja mjeseca 2023. godine. Prenosimo dio teksta dr Koste Popovića, posvećen spomeniku na Jasikovcu: “Obeležavanje stradanja žrtava na Jadovnu spojeno je sa dvadesetom godišnjicom ustanka i revolucije u organizaciji Saveza boraca NOR i održana je 27. jula 1961. u Gospiću. Pri tome je dominirala proslava ustanka i revolucije. To je uticalo i na obeležavanje spomenika stradalim žrtvama terora i

Uz Svetog Vukašina po Lici i Velebitu

Cilj jedne u nizu Jadovničkih ekspedicija, bio je lociranje i obeležavanje tri mesta stradanja Srba u eri Pokolja u Drugom svetskom ratu, tri oskrnavljena ili potpuno srušena spomenika, dva u Gospiću i okolini i jedan u blizini Gračaca. Piše: Đurđica Dragaš I prođe maj… Još jedan maj u kojem preko noći otopli, ozeleni, zamiriše! I mogla bih da dodam- jedan običan maj – da nije bilo putovanja, takoreći hodočašća, na koje sam krenula s mojom braćom, Jadovničanima. Na dugo i pažljivo planirani put u Liku, krenuli smo 13. maja 2022. godine, Nenad i Dušan iz Banja Luke a Momčilo i ja iz Beograda. Cilj su nam bila tri mesta stradanja

Ilić: Donja Gradina – najveće stratište srpskog naroda u Drugom svjetskom ratu (VIDEO)

U nedjelju, 12. maja u Donjoj Gradini biće obilježen Dan sjećanja na žrtve genocida nad Srbima, Jevrejima i Romima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Uz prisustvo zvaničnika Srpske i Srbije, očekuje se oko 15.000 građana, uključujući i veliki broj školske djece. Dragoslav Ilić, istoričar Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica rekao je da je Donja Gradina najveće stratište srpskog naroda u Drugom svjetskom ratu. – Donja Gradina je ustašama služila za izvršenje masovnih zločina i pokopavanje žrtava – rekao je Ilić. Istakao je da je postojao čitav niz bestijalnosti nad žrtvama. – NDH je sprovela genocid nad Srbima, Jevrejma i Romima – rekao je Ilić. Istakao

Rezolucija o zločinima u NDH – put ka zauzimanju zvaničnog stava? (AUDIO)

Udruženja krajiških Srba pokrenula su peticiju za podršku rezoluciji o Genocidu počinjenom nad srpskim narodom u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Da li će rezolucija biti usvojena, šta bi njeno usvajanje donelo Srbiji i društvu u našoj zemlji? Zbog čega je važno da se o zbivanjima tokom II. svetskog rata i masovnom stradanju naroda zauzme zvaničan stav? Gosti emisije su Mile Bosnić, predsednik pokreta Srba Krajišnika i Dušan Bastašić, predsednik udruženja Jadovno 1941. iz Banja Luke. Urednik i voditelj emisije „U središtu pažnje“ na RADIO BEOGRAD 1 je Ivana Pribićević. POSLUŠAJTE EMISIJU: Ko su organizatori, kako može da se potpiše? Bosnić: Organizator je narod i mi smo to nazvali jednom narodnom inicijativom, a to je

UG Jadovno 1941: POZIV NA POTPISIVANjE PETICIJE ZA REZOLUCIJU O GENOCIDU NAD SRBIMA U NDH

Udruženje građana „Jadovno 1941.“ pozvalo je na potpisivanje peticije za rezoluciju o genocidu nad Srbima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj /NDH/, čime je podržalo Pokret Srba Krajišnika. „Pozivam potomke i poštovaoce žrtva kompleksa logora Gospić-Jadovno-Pag da potpišu peticiju“, istakao je predsjednik Udruženja „Jadovno 1941“ Dušan Bastašić, napomenuvši da je on to takođe učinio. Prema njegovim riječima, nakon što je Republika Srpska usvojila Deklaraciju o genocidu počinjenom nad Srbima, Jevrejima i Romima, nije kasno da i Skupština Srbije to učini. „Kao što kažu organizatori ove peticije: vrijeme je. Nadam se da će ova bogougodna akcija uroditi plodom“, rekao je Bastašić Srni. Pokret Srba Krajišnika pozvao je državljane Srbije da se odazovu potpisivanju

VIDEO: Pogledajte film „Irodovi sinovi“

Produkcija „Prijatelj Božiji“ obeležila je 22. aprila 2017. internet premijerom svog najnovijeg filma „Irodovi sinovi“. Na ovaj dan 1945. godine oko 1200 zatočenika logora Jasenovac odlučilo se na pokušaj proboja i samooslobođenje, a samo 107 ih je preživelo. U znak poštovanja i pijeteta prema svim žrtvama genocida učinjenog u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, Produkcija “Prijatelj Božiji” snimila  je film “Irodovi sinovi” koji nije samo faktografsko svedočanstvo zločina. Njegov glavni sadržaj je analiza istorijskih, političkih, duhovnih, psiholoških korena, uzroka, motiva i povoda koji su doveli do najbrutalnijeg obračuna sa srpskim narodom. Posebna pažnja posvećena je stradanju dece, a ono, u svojim biblijskim dimenzijama, predstavlja događaj bez presedana u čitavoj istoriji čovečanstva. O

Bojan Jovanović: GENOCID I SRAMNE PRETNjE (VIDEO)

Ne malom iskušenju bio je izložen i autor ovih redova kada ga je nakon nedavno objavljivanja teksta „Fenomenologija najvećeg zla“ u „Pečatu“ pozvao direktor Muzeja žrtava genocida u Beogradu i zapretio podnošenjem krivične prijave zbog iznošenja neistina, uznemiravanja javnosti i narušavanja ugleda ustanove na čijem je čelu. Sagledavanje i razumevanje fenomena najvećeg zločina u ljudskoj istoriji pretpostavlja i neospornost snage dokaza čiju bliskost istini niko i ništa ne mogu dovesti u pitanje. Ubeđenost i verovanje u snagu argumenata izloženi su, međutim, iskušenjima argumentima snage koji povremeno mogu da preovladaju, ali nikada i da potpuno ospore istinu. Takvom iskušenju je bio izložen i autor ovih redova kada ga je nakon objavljivanja

Bastašić: Broj žrtava Jasenovca je potpuno jasan, tu nema spora

VELIČINA ZLOČINA U JASENOVCU JE PRIKRIVENA A ISTINA JE UBIJENA VEĆ 1945. U Zagrebu se održava zasedanje IHRA. Hrvatska je na skupu Međunarodne alijanse za sećanje na Holokaust, u Zagrebu, kojoj prisustvuje 120 državnih zvaničnika i stručnjaka iz 35 država, predstavila inovacije koje planira u okviru jasenovačkog Spomen-kompleksa. Osim stručnjaka iz Muzeja žrtava genocida, srpsku delegaciju čine i predstavnici naših ministarstava spoljnih poslova i prosvete, kao i SPC. Ostale delegacije stručnjaka takođe su predvođene državnim zvaničnicima svojih zemalja, a dolaze mahom iz Evrope, ali i SAD, Izraela, Australije, Kanade, Argentine. Koncentracioni logori u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj zauzimali su naročito mesto u nizu mnogih sredstava i načina sprovođenja genocida nad srpskim

Dejan Ristić: Beograd mnogo odgovornije od Banjaluke pristupa zaštiti srpskih nacionalnih interesa (VIDEO)

Banjaluka nema dovoljno snažan motiv za saglasje sa Beogradom. Piše: Dušan J. Bastašić U nedavnom gostovanju Dejana Ristića, direktora Muzeja žrtava genocida iz Beograda na BN TV, voditelj je postavio pitanje, ima li dovoljno mudrosti, znanja, strpljenja u glavama srpskih predstavnika u Bosni i Hercegovini. Ristić je iznio svoj, kako je naglasio, snažan utisak da u pojedinim situacijama kada su pojedine teme u pitanju, Beograd pokazuje potrebnu mudrost, strpljenje, državništvo i da u tom smislu mnogo odgovornije pristupa zaštiti srpskih nacionalnih interesa na čitavom srpskom etničkom prostoru. Imajući u vidu nedavno izraženu, snažnu podršku Predsjednice Vlade čitavom timu Muzeja žrtava genocida i odluci vladajuće partije da se Dejan Ristić postavi

Jovan Ćulibrk: Ne, nije istina da je u Jasenovcu ubijeno 700.000 ljudi (VIDEO)

Vladika je dodao da su najnovije procjene i dalje divlje i da se kreću između sto i nešto hiljada do dvesta pedeset hiljada Na Drugoj međunarodnoj naučnoj konferenciji o medicini u Holokaustu i poslije, (WGC- Western Galilee College The Second International Scholars Workshop on Medicine in the Holocaust and Beyond) održanoj od 7-11. maja 2017. godine u Galileji, Izrael, Episkop slavonski Jovan Ćulibrk, predsjednik Odbora za Jasenovac SPC, izlagao je na temu: „Jevrejski medicinski radnici: Od učesnika u jugoslovenskom otporu do istoriografa holokausta“. Pored ostalog, episkop Jovan je rekao i slijedeće: „Ozloglašeno mjesto u Jugoslaviji tokom rata je koncentracioni logor Jasenovac. Neposredno poslije rata prve procjene su bile da je

Dr Dušan J. Bastašić fotografija: Frontal.SRB/DHS

Šta mogu a šta neće moći naučiti srpski učenici u Hrvatskoj iz karte koju im servira Srpsko narodno vijeće

Zašto je srpskim učenicima u Hrvatskoj kao dodatni materijal za upotrebu u nastavi na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu, od strane Srpskog narodnog vijeća ponuđena ova i ovakva karta, jasnije može biti samo onima koji pažljivije prate srpsko – hrvatske odnose u susjednoj nam državi i već više od četvrt vijeka dug period vladavine Milorada Pupovca i njemu bliskih saradnika tamošnjom, brojčano sve skromnijom srpskom nacionalnom manjinom. Piše: Dušan Bastašić Srpsko narodno vijeće iz Hrvatske, izradilo je istorijsku kartu “Izabrana mjesta sjećanja i kulture Srba u Hrvatskoj”, na kojoj se, po izboru Čedomira Višnjića nalazi 110 odabranih mjesta i spomenika, kao i ličnosti i događaja koji su obilježili istoriju i

NAJNOVIJE VIJESTI

Fritz

No sudbina je promijenila tijek ovih događaja. Otputovala sam, doduše, u Pariz,

Matura

Čak i najboljim đacima škola je uvijek pomalo “teret”, pogotovo ambicioznijima u

Mladost

Sve u svemu, imale smo sretno djetinjstvo, okružene ljubavlju i brigom, a

Predgovor

Prije nekoliko godina boravila sam u Americi i tamo upoznala jednu bibliotekarku

Prilozi uz knjigu

Knjiga Bilogora i Grubišno Polje 1941 – 1991. Početna strana… Sadržaj poglavlja

Internet

Mišljenja iznesena na internet stranicama koje slijede su privatna mišljenja njihovih autora

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.