arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
nikola_zutic.jpg

Nikola Žutić: Ličko krvavo ljeto 1941.

9. avgust 2023.

Rad dr Nikole Žutića, sa Instituta za savremenu istoriju, iz Beograda, predstavljen na Prvoj međunarodnoj konferenciji o kompleksu ustaških logora Jadovno – Gospić 1941. održanoj u Banjaluci 24 – 25. jun 2011. English Pored knjiga književnika Dušana Đakovića (Jadovnička žmižda, Beograd, 2011)  i publiciste Dane Lastavice o genocidu na prostoru Like objavljen je određen broj istraživanja o samom genocidu, izvršiocima, žrtvama, a postoje i brojni memoarski iskazi. Naročito su značajne knjige istoričara Đure Zatezala o Jadovnom i drugim stratištima širom NDH.[1] O Jadovnu je pisao episkop Atanasije Jevtić sa vjersko-istorijskog stanovišta (Od Kosova do Jadovna). Međutim, nedostaju radovi koji bi istakli uzroke genocidnih ponašanja većeg dijela rimokatoličke populacije, objedinjene u naciji hrvatstva. Zbog otkrivanja

Komići

Skrivanje istine ne ubija heroine – Milica Mika Pavlica

7. avgust 2023.

Avgusta meseca, kada je započela akcija “Oluja” , krenule su kolone izbeglica. Baka Miku ubiše na njenom ognjištu, baš kao i njenog Vasu. Piše: Srpska književnica Gordana Pavlović Selo Komić smešteno je u divnom predelu Like, udaljeno desetak kilometara od Udbine, a od Gospića 43 km. Nekada su ovo selo krasile dve pravoslavne svetinje: crkva Presvete Bogorodice, koja je  uništena  tokom Drugog svetskog rata i Hram Svetog oca Nikolaja, koji datira još iz 1778.godine, takođe spaljen  u Drugom svetskom ratu, a posle potpuno porušen. Komić obeležava Pokrov Presvete Bogorodice (14. oktobar) kao svoju slavu. Selo je bilo naseljeno pretežno srpskim življem i po popisu iz 1991. godine, imalo je 153

visocica-divoselo.jpg

Dr Đuro Zatezalo: Pokolj na Kruškovačama

6. avgust 2023.

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA GORSKI KOTAR I LIKA KRUŠKOVAČE KRUŠKOVAČE Genocid nad srpskim civilnim stanovništvom sela Divosela, Čitluka i Ornica u Lici kod Gospića izvršile su ustaše 5. i 6. augusta 1941. godine. Nečuveni masakr nad izbjeglicama izvela je ustaška vojska Nezavisne Države Hrvatske, poglavara Ante Pavelića, u uvali Kruškovače, jačine jedne bojna, ličkog zdruga, pod komandom Ivana Devičića Pivca. Tog ljetnog dana 5. augusta u samo svanuće srpske izbjeglice iz svojih spaljenih sela kuća, našle su se iznenađene, opkoljene zvijerima u ljudskoj spodobi. Čula se ustaška vika, urlikanje, vriska: „Koljite! Ne pucajte!

nikola_krajnovic.jpg

Nikola – zauvijek beba

6. avgust 2023.

Nikola nije doživio i proslavio svoj drugi rođendan, ostao je beba, dječak, mališan, u Božjem naručju za cio život. Majka Jelena rodila je Nikolu negdje oko Nikoljdana 1939. godine u porodičnoj kući u Čitluku, selu kraj Divosela, kotar Gospić. Da li je ime dobio po ocu Nikoli ili po Svetom Nikoli, nije mi poznato. Majka mu je umrla desetak dana po porodu. Imao je dvije starije sestre – Nadu i Milevu. Nakon smrti Nikoline majke njegov otac se oženio – Smiljom. Nikola je kao najmlađe dijete i prvi rođeni muškarčić nakon dvoje ženske djece bio mezimac.   Idiličan seoski život porodice Krajnović i djetinjstvo malog Nikole brutalno je prekinula ustaška

Sveti_novomucenici_Prebilovacki.jpg

Tropar i kondak Svetim novomučenicima prebilovačkim

6. avgust 2023.

Tropari imaju svoj različiti napjev u svakom od glasova. Po svom sadržaju tropari mogu dobiti i neke karakteristične dodatke: Vaskršnji, Krstovdanski, Bogorodični, Tropar mučenika, Trojični… Sveti novomučenici prebilovački Tropar je kratka pjesma – strofa od nekoliko redova i ima veliku ulogu u crkvenom pjesništvu jer, iz tropara je sastavljena najvažnija vrsta crkvenog pjesništva – kanon. Ni druge vrste crkvenih pjesama nisu ništa drugo, nego tropari sa raznim osobinama i raznim imenima. Grčka riječ troparion ima svoj korijen u riječi tropea – “trofej“, “znak pobjede“, a u tom slučaju njegov smisao je da proslavi pobjedu hrišćanskog mučeništva nad neznaboštvom ili pobjedu Spasitelja nad smrću. Smatra se da je tropare uveo u

Liturgija i parastos u Sadilovcu

5. avgust 2023.

Dana, 29. jula tekuće godine Gospodnje, u mjestu Sadilovac na Kordunu, u crkvi Rođenja Presvete Bogorodice, na 81 godišnjicu stradanja, služena je sveta Liturgija i pomen za nevino postradale srpske žrtve ustaškog terora koji se dogodio 31. jula 1942. godine  u Sadilovcu. Tom prilikom ustaše su ubile i spalile u crkvi u Sadilovcu 463 srpska seljaka iz Sadilovca, Bugara, Čerkezovca, Rujnice, Nove Kršlje, Lipovače, Bogovolje, Kordunskog Ljeskovca, Smoljanca i Vaganca. Među poklanim u crkvi bilo je 149. dece mlađe od 13 godina. Liturgijom je načalstvovao prezviter Saša Kremić, paroh plaščanski a sasluživali su paroh korenički protonamjesnik Nikola Malobabić . Selo Sadilovac nalazi se na rijeci Korani, na Kordunu, na samoj

Svjedočenje Divoseljanki koje su se uspjele žive izvući iz Jarčje jame

5. avgust 2023.

Probijajući se iz obruča u Kruškovačama, dio naroda se našao u okolnim šumama i šipražju, a najveći se uputio padinama Velebita i Visočice u namjeri da se probije do Počiteljske Dulibe. Prilikom pročešljavanja šume, ustašama je palo u ruke 48 muškaraca, žena i djece, koje su odveli na Alanak, dijelom pobili, poklali i polužive i žive bacili u Jarčju jamu. JARČJA JAMA je jedna od mnogih kraških pojava u srednjem Velebitu iznad sela Alanka. Kao prirodna rijetkost mogla bi biti interesantna iz turističkih i speleoloških razloga. Znajući za nju, loklani ustaše su predložili da se iskoristi kao masovna grobnica za narod pobunjenih sela. Jama je duboka, nastala je proticanjem nadzemnih

Bog me je spasio da svijetu pričam gdje sam bila i što sam vidjela

5. avgust 2023.

Milica Matić, rođena Počuča iz Divosela zapisala je potresnu, istinitu priču, kazivanje svoje majke Marije Počuča, Vujkanove koja je sa 75 svojih komšija Divoseljana bačena u Jarčju jamu na sjevernom dijelu Velebita 06.08.1941. godine u vrijeme pokolja srpskog naroda u Divoselu. Jarčja jama je jedna od brojnih kraških pojava iznad zaseoka Alanak  /Alanak  – toponim Olanak/ u zaseoku Veliki kraj – Divoselo. Jama je dosta duboka, a izdubile su je nadzemne i podzemne vode, kojima je ovaj kraj obilovao od riječnih bujica do otapanja snijega sa Velebita. Hrvatske ustaše /u službi politike NDH/, znale su za ovu jamu posredstvom Hrvata koji su živjeli na Alanku, a i sami su bili

Ubici svoje porodice osvetio se posle rata ali pravdu nije dobio

4. avgust 2023.

DUŠANOVA TRAGEDIJA JE POČELA KAD SU USTAŠE UŠLE U SELO “Moja nesreća je počela 3. aprila 1942. u Begovom Brdu, tamo gdje sam, kako mi je moja pokojna Bosiljka govorila, tresnuo glavom o zemlju. Stasao sam u sedamnaestu. Sjedili smo u svojoj drvenari. Sjećam se, mama je rekla: “Đeco, danas je Veliki petak. Idem zamijesiti pogaču i uštipke!” Mi odrasliji smo napravili kozaljke. Igramo se. Ćaća je neprekidno tvorizao i lupao vratima. Timario je krave. Ođednom britka pucnjava. Ustaše u selu. Nešto mi, u meni reče: Sakrij se, Dušane! Bacim se u živicu i gledam šta će biti. Moji su ostali u kući. Mama je okupila oko sebe četvero djece:

Na ognjištu Nikole Tesle

4. avgust 2023.

Bijaše Smiljan nekad jaka i velika parohija. Razlog je u tome što „sinovi ovog sela ne ljubiše svoje pravoslavne vjere i crkve“, kao što su dužni, nego se iznevjeriše đedovskom amanetu i učenju crkve Božije, odadoše se mješovitijem brakovima. PIŠE: Tomo Radusin, diplomirani ekonomista „Nekad davno, prije tog vremena obavezno se išlo na sajam za Petrovdan u Smiljan. Ali, vremena se promjeniše. Krene grupa iz Gospića za Smiljan, iako je udarila vrućina. Usput stigoše ih dva popa u kolima. Znači idu i oni tamo. Nekad ih je dolazilo i po desetak. Sretoše ih i zatvorenici, koji su vozili voz sijena za nekog domaćina, koji je to platio zatvoru. Put općinskom

Pomen na Garavicama za 12.000 nevino ubijenih Srba

3. avgust 2023.

U prisustvu potomaka, na Garavicama, kod Bihaća služen je parastos žrtvama ustaškog terora u Drugom svjetskim ratu. Kraj rijeke Klokot u ljeto 1941. godine ustaše su ubile oko 12.000 Srba i manji broj Židova Bihaćkog kraja, Like u Korduna koje su u većini slučajeva odvodili od kuća, navodno u radne logore, a završavali su na stratištu na Garavicama. Među njima bio je i veliki broj žena i djece. 1981. godine na tom mjestu izgrađen je spomen park čiji je autor bio vajar Bogdan Bogdanović koji je napravio i spomenik Kameni cvijet u Jasenovcu. Na mjestu masovnih pokolja i grobnica bio je postavljen spomenik sa obilježjem ali je ostećen, a potom

JASENOVAC MIT, ZATOČENICIMA PUŠTALI OPERE

2. avgust 2023.

Sramni navodi u Hrvatskoj – skandalozne teze finansiralo Ministarstvo branitelja. Jurica Kerbler – Od stalnog dopisnika Novosti iz Zagreba Najagresivniji negatori istorije, okupljeni u Društvu za istraživanje trostrukog logora Jasenovac, izdali su nedavno novu knjigu izvesnog Josipa Pečarića o devet godina aktivnosti, sa glavnim ciljem da se „dokaže“ da je najveće stratište iz epohe NDH – mit. Nije to prvo (ne)delo koje je objavilo ovo opskurno udruženje. Njihove „naučne“ studije u kojima se tvrdi da je Jasenovac bio radni logor u kojem je vladala opuštena atmosfera, a da su komunisti posle rata na tom mestu izvršili brojne zločine finansirala je i hrvatska država, uprkos brojnim negativnim reakcijama. Društvo su u

NAJAVA: Promocija knjige „Narodna nošnja Srba Livanjskog polja“ u Livnu

28. jul 2023.

Promocija knjige u Livnu, biće održana u nedelju 30. jula 2023. godine u 12 časova u prostorijama Gimnazije Livno, Kraljice Katarine 16. U izdanju Udruženja OML iz štampe je izašla knjiga Narodna nošnja Srba Livanjskog polja, koju je priredila Gordana Dostanić kao svojevrsnu kompilaciju ranije objavljenih radova i tekstova raznih autora. U knjizi je obrađeno formiranje narodne nošnje, nazivi i opis njenih pojedinačnih delova, način izrade, sličnosti i razlike sa nošnjom susednih područja, opis gradske i seoske nošnje Srba ikavaca i ijekavaca, ukrašavanje i nakit. Autorskim tekstom Jasna Vujičić je predstavila svoj lični pristup čuvanju tradicije izrade nošnje. Pored bogatih ilustracija knjiga sadrži i popis livanjske nošnje u zbirkama Etnografskog muzeja Beograd

Vladimir Bursać: KORAK KA ISTINI O GARAVICAMA

27. jul 2023.

Ne treba dozvoliti  bilo kakve dalje zloupotrebe sa brojem žrtava i identitetom stradalih, jer ih je do sada bilo i previše. Ne dozvoliti upotrebu ovakvih stratišta za dnevno političke potrebe, potrebe izbornih kampanja i dalje zaoštravanje odnosa između dva entiteta Bosne i Hercegovine i između komšija različite nacionalnosti. Na tradicionalnom pomenu žrtvama Pokolja za vreme Nezavisne Države Hrvatske na Garavicama sam bio 2016.g. Tada sam upoznao članove Zavičajnog udruženja “UNA“ iz Banjaluke, koji su 2010.g u Banjaluci organizovali Prvi okrugli sto “Garavice 1941.g“, izdali “Zbornik saopštenja, svjedočenja i dokumenata o Garavicama“[1] na 300 strana na srpskom i engleskom jeziku, obnovili i od 2010.g svake godine organizovali ovo tužno i svečano

Dr Đuro Zatezalo: Pokolj u Glini na Baniji

27. jul 2023.

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA BANIJA GLINA Jovan D. Obrenović, jerej, Veliki Šušnjar Ubijanje u masi bez suda i presude        10. aprila 1941. godine bio sam na pogrebu Stojana Bunčića iz Šušnjara. Vrlo ružno, blato i kiša sa snijegom. Teška muka na frontovima gonila me je da odem u Glinu (srez) da čujem za najnovije vijesti. U 6 sati popodne krenem iz Grabovca za Glinu. U vozu ratno raspoloženje iako je već dva sata prije toga izvršen prevrat i sramna izdaja. Nitko ništa nije znao osim slušača radija. U Glini se već na stanici

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA