arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish

NAJAVA: U Roterdamu i Zandamu tribina „Naše sjećanje – njihov vječni život“

5. februar 2026.

Udruženje građana Jadovno 1941. iz Banjaluke, uz pomoć dobrotvora iz Srpske pravoslavne Crkvene opštine Svete Trojice u Roterdamu i Crkvene opštine Sveti Nikola u Zandamu, Holandija, organizuje dvije tribine. „Naše sjećanje – njihov vječni život“ Teme:– Pokolj, Genocid počinjen nad Srbima od strane NDH – Gospićka grupa logora – preteča Jasenovca – Zločin nad Srbima u Livanjskom polju i na Dinari -Stradanje Srba u logorima u Norveškoj Mjesto i vrijeme:SRPSKA PRAVOSLAVNA CRKVACRKVENA OPŠTINA SVETE TROJICE Lede 121, 3075 HH Rotterdam, HolandijaSubota, 07. februar 2026. u 17:30 časova. Mjesto i vrijeme:SRPSKA PRAVOSLAVNA CRKVAPAROHIJA SVETI NIKOLAStationsstraat 131506 DA Zaandam, HolandijaNedelja, 08. februar 2026. nakon Svete liturgije. Redakcija portala UG Jadovno 1941.

Milovan Bajagić: Ko je Srbima zabranio sećanje?

27. januar 2026.

Ljudi čitajte, vodite decu na mesta srpskog stradanja, neka vide Korićku jamu ili ,,Topolu užasa“ u Donjoj gradini, ili im bar na internetu pokažite Velebitske jame, slike iz Jasenovca i sa Paga, Grom je retko kada grmeo na Svetog Savu. Možda zadnji put pred Prvi srpski ustanak. Svetosavski udari groma danas su drugačiji. Drugačije se čuju i odjekuju. Munja koja im prethodi je munja bliceva fotoaparata i kamera. Zvukovi koji se čuju, uglavnom odzvanjaju sa TV. Za 27.01. većinu nas vežu lepe uspomene – kada smo se posle školske priredbe, recitacija, hora i čitanja sastava posle škole grudvali, sankali i listali Mikijev zabavnik. Nažalost danas ni školskih priredbi nema usled

MOJ DEDA ILI SEĆANjE NA ONO ČEGA NIJE BILO

29. decembar 2025.

Nisam te dala zaboravu iako se nismo nikad videli, iako se nikada nije sve ovo dogodilo, iako ništa od ovoga nismo izgovorili jer si otišao one daleke 1941, godinama pre mog rođenja. Piše: Gordana Dostanić Sećam se, sedimo u našoj kući tvojom željom i trudom podignutoj u Rusinskoj, kako se onda, kad si tamo kupio plac, zvala ta ulica. Ti me držiš na kolenu i zoveš svojom curicom-grlicom. Cupkaš me i govoriš da tako skakuće jahač kad zajaše ždrpca. Obećao si još tada da ćeš me voditi na tvoje Polje koje drema u seni visoke gore, da tamo jašemo ždrepce, prave, ne one nekakve sa četiri drvene noge, i da

Gordana Dostanić: SVETI NIKOLA

20. decembar 2025.

Branitelju čudotvorče i sjajni Hristov ugodniče, svetitelju Nikolaje, slavim te s ljubavlju… U svanuće palim kandilo, a misli se iskradaju na daleku, dedinu grudu gde samuje i ćuti sokak Babića. Samo sitan sneg provejava i ledi se na granama podivljalih šljiva i jedine dve nesasušene grane na krivom stablu jabuke, koju je pre više od jednog veka posadio tada mladi domaćin Miloš. Uvukao se sokak u svoju tišinu kao pod hladan pokrov. Odavno se ovde ni šapat nije čuo, ni korak lagan, mek od tankih opanaka, ni meket janjeta, ni dodir zamrznute grane na oknu malenog prozora, ni pucketanje vatre u toploj sobi… Kao da se sve zavetovalo da niko

Sudbina Livanjskog polja u vreme NDH

15. decembar 2025.

„Krici i odjeci Livanjskog polja“ U jugozapadnom delu Bosne i Hercegovine, pod širokim obroncima Dinare i Cincara, otvara se Livanjsko polje – prostrana kraška ravnica, koja se pruža između Livna, Glamoča i Kupresa. Porodica Cvijetić, koja se u livanjsko selo Lištane doselila iz Dalmacije u 19. veku, generacijama je čuvala priče o svom poreklu i opstajanju na vetrometini Livanjskog polja. U vreme Nezavisne Države Hrvatske 1941. godine, u ustaškim zločinima stradalo su čak 54 člana te porodice. Porodično sećanje očuvala je Sava Cvijetić, koja je pukom srećom preživela. Iako joj je suprug u međuvremenu stradao, Sava je ostala u Sremu, gde se posle rata skućila. Uprkos opasnostima u ratnom vremenu,

Beogradska promocija knjige Krici i odjeci Livanjskog polja

13. decembar 2025.

U sali parohijskog doma Hrama Svetog Save na Vračaru, a po blagoslovu Njegove Svetosti Patrijarha srpskog g. Porfirija, predstavljena je knjiga Gordane Dostanić, Krici i odjeci Livanjskog polja. Izdavač knjige je Manastir Žiča, po blagoslovu Njegovog Preosveštenstva Vladike žičkog Justina. Knjiga je zbirka priča o životu, seobama, stradanju, osećanjima, sećanjima ispričanim kroz stvarne istorijske događaje i stvarne ličnosti bliske autorki. U ovim pričama brojni srpski rodovi mogu prepoznati svoje porodične događaje i svoje osećaje i razmišljanja. Prof dr Slađana Milenkvić, u svom pogovoru knjizi, između ostalog kaže, da to nije rodoslov, nisu ni sećanja, nisu ni istoriografska fakta, nego priče u kojima su likovi psihološki oslikani… Surova stvarnost se našla

Godine njihove i moje

30. novembar 2025.

Njihove godine teku bez njih, a moje sa mnom. Piše: Cvijeta Radić Brojne prođoše. Njihove godine odavno teku bez njih. Sve ih je presekao isti dan. Jovanov četvrti. Četvrti mu bio od rođenja. Nisu mu se imali kad dani premetnuti u godine. Kao ni Milanu. On jedva mesec sastavio. Prvi. Od tog dana, četvrtog Jovanovog i tek navršenog prvog meseca Milanovog, svima im se broje samo godine bez njih. Svi nanizali jednak broj. Po tome su vršnjaci. Moje godine se još broje samnom od one prve kad svet plačom pozdravih. Tada su se srele naše godine i od tada teku zajedno. Zagrljene. Spojio ih praotac naš kome imena niko ne

Zoran Đuran: Kome su potrebna sećanja, a kome zaborav

10. avgust 2025.

Srbi iz Čelebića i okolnih sela morali su svoju decu slati u školu u istu kuću u kojoj su im zverski ubijane i silovane majke, sestre, ćerke… I da o tom ćute. Povodom javnih manifestacija građana s namerom da se izraze sećanje i osuda etničkog čišćenja Srba u operaciji „Oluja“ 1995, pojedine javne ličnosti ovih dana istupaju bez iskrenog solidarisanja prema stradalima i prognanima, s očitom namerom da pozovu Srbe da ponovo sve zaborave, u nekom novom „višem interesu“. Neverovatno su zlonamerni zaključci koje kritizeri izvode iz takvih manifestacija, kao što je bila neverovatna i groteska u SFRJ, koju smo kao narod očito nasledili – da nije dobro za nas

Imena žrtava ustaškog genocida u Livnu i okolini ljeta Gospodnjeg 1941.

8. avgust 2025.

U ljeto 1991. godine, kada je u štampu krenulo prvo izdanje knjige „Ognjena Marija livanjska“, pedest godina nakon tog krvavog ljeta 1941, kojem je posvećena, još nije bio definitivno utvrđen ni spisak stratišta, a kamoli imena svih žrtava ustaškog genocida na području Livna i Livanjskog polja. Ti  podaci nijesu u potpunosti sređeni ni do danas i kako vrijeme prolazi, sve je manje nade i izgleda da će taj tužni i zastrašujući imenik ikada biti kompletiran, jer je iz dana u dan sve manje svjedoka i savremenika,  pouzdanih i vjerodostojnih. Uz sve to, na ovim prostorima je u međuvremenu progrmio još jedan rat, dogodili se novi zločini i pogromi nad preostalim

Gordana_Dostanic.jpg

Gordana Dostanić: Plansko uništenje srpskog naroda na području Livanjskog polja

30. jul 2025.

Pogledajte izlaganje Gordane Dostanić, predsjednice UO udruženja Ognjena Marija livanjska, na tribini „Zašto negujemo kulturu zaborava?“ Pozivajući se i na nesrpske izvore, GordanaDostanić je iznela niz statističkih podataka koji jasno ukazuju na plansko uništenje srpskog naroda na području Livanjskog polja. Navodeći stradanja Livanjskih Srba, osvrćući se na zloglasne Čelebiće, ona je istakla politički problem koji je sasekao širenje istine.  «Politički establišment tog vremena je zarad bratstva i jedinstva srpske žrtve naterao da ćute, jer bi se širenjem istine narušila ideologija zajedničke države. Tako je žrtva živela pored svojih dželata osuđena i na tišinu. Dočekali smo da druga strana plasira svoju priču i da nas vremenom natera da postanemo žrtva sopstvenog ćutanja. Zato smatram da je

Dan kada su me bacili u jamu

30. jul 2025.

„Ne sećam se uopšte kako sam iz pećine dospela u jamu, niti ko me je tačno od komšija bacio u provaliju. Majka i sestra su mi pričale da su mislile kako sam mrtva pošto sam imala grdnu ranu na glavi. Kažu da mi se mozak video i da je krv šikljala na sve strane, a imala sam tada samo deset godina. Do danas mi je ostao ožiljak na desnoj slepoočnici, deo lobanje mi fali, a mozak mi štiti samo koža. Tek posle pet dana sam se, kažu, osvestila i počela da dozivam majku. Preko mene je bilo mrtvog naroda, jedva su me izvukli ispod njih …“ Stravično sećanje kazuje nam

Cvijeta Radić: ZAŠTO O TOME?

29. jul 2025.

Evo mi jula! O čemu ću ja, nego o njima u julu! O nama, ustvari. Pitaju me neki: zašto samo o tome? Grabi se uveliko kroz devetu deceniju od tada, a ja još jednako o tome. A o kome ću? O čemu, ako ne o onoj davnoj sredi što mi je ožiljak utisnula na biografiju. Nemam šta o ponedeljku pre te srede. Dan kao svaki drugi. Običan dan. Sigurno su, toga dana, oštrili srpove da zrelom žitu stabljiku preseku. U žuljevite ruke su kose uzimali da prvi otkos blagoslovom zakose. Stožine u zemlju pobodene čekale su da se oko njih seno u plastovima uzdigne. Dan, ko dan. Običan, težački. Žurili

Raspored bogosluženja: Proslavljanje Svetih novomučenika livanjskih

29. jul 2025.

Sveti sveštenomučenici i novomučenici livanjski biće proslavljeni bogosluženjima u više pravoslavnih hramova na području FBiH, Republike Srpske, Srbije, ali i širom sveta, svuda gde danas žive potomci stradalnika. 27. jula Čikago, u crkvi Svetog Nikole, Sveta liturgija u 9.00 časova 29. jula Golinjevo, u crkvi u selu Golinjevo (Livno), Sveta liturgija u 9.30 časova Banja Luka,u crkvi Svetog Jovana Bogoslova, večernja služba u 18.00 časova Banstol, u crkvi Svete Marije Magdalene, akatist, u 18.00 časova 30. jula Livno, u Spomen kapeli Sv. Velikomučenice Marine, Sveta Arhijerejska liturgija – DOKEČ VLADIKE U 9.15, Sveta Arhijerejska liturgija u nastavku. Beograd, u crkvi Svetog Marka, Sveta liturgija u 8.00 časova Novi Sad, u Sabornoj crkvi,

UOČI OGNjENE MARIJE

24. jul 2025.

To su ti dani kada su ih u koloni poveli, kada deci nisu dali ni kap vode, kada su žene unezvereno stezale decu, jedno u naručju drugo za ruku… To su ti dani kada su, nikome krivi, živi leteli na dno dubokih kraških jama. To su ti dani kada su Srbi nestajali, odlazili zajedno u večnost. Piše: Cvijeta Radić To su ti dani kada ti vrelina vazduha ulazi u grudi, a sunce siđe do samog temena. To su ti dani kada se raduješ zrelom žitu i zreloj travi i gledaš u nebo hoće li se umilostiviti zemlji toplom kapi kiše… Ne, ne. To su ti dani kada su oni stezali

Zaklali su mi tek rođenog sina

18. jul 2025.

Škola u Čelebiću je tokom Drugog svjetskog rata izgorela. Poslije rata je obnovljena, ali bez bilo kakvog biljega koji bi podsjećao na jezivi zločin koji se odigrao u njoj. U najnovijim ratnim sukobima devedesetih godina prošlog vijeka, ova sumorna i okrvavljena kuća je ponovo razorena. Juna 1990. godine  u Čelebiću sam zapisao i ovo: Škola u Čelebiću, jedno od gubilišta na kojemu je do punog izražaja došla sva bezumnost, bestijalnost i svirepost ustaškog pokreta, i danas stoji kao i onih krvavih julskih dana 1941. godine kada je u njoj i pred njom na najbezdušniji način umoreno blizu četiri stotine Srba iz ovog lijepog sela, uglavnom nejači, od tek rođenog djeteta

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA