arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Anđeli u paklu

Dušan Bursać: Anđeli u paklu

English Tragao sam za pravim a neupadljivim naslovom za ovu knjigu, jer su za naslov moje objavljene knjige, „Hrvatski genocid nad Srbima 1941-1945”, neki rekli da je provokativan, a neke knjižare knjigu nisu ni pri­mile za stavljanje u izlog, bojeći se neželjenih posle­dica. To je još jedan dokaz koliko je u svest ljudi uko­renjeno „bratstvo i jedinstvo“ između Srba i Hrvata, pa vezivanje hrvatskog imena za genocid, ne samo da nije poželjno, već to može da bude i vrlo opasno. Budući da se radi o stradanju dece, moja žena Eva je predložila da ovoj knjizi dam naslov „Anđeli u pa­klu“.   Autor: Dušan Bursać Anđeli u paklu – sadržaj Uvod

Iza ove slike se krije tužna priča mlade i hrabre Srpkinje!

Potresna nemačka fotografija uslikana neposredno pre pogubljenja Lepe Radić, mlade devojke rođene 19. decembra 1925. godine u selu Gašnici, kod Bosanske Gradiške. Ovo je podsećanje na jednu od mnogobrojnih hrabrih devojaka i žena koje su dale svoje živote braneći slobodu i svoj narod. Devojčica Lepa je završila zanatsku školu u Gradišci, gde je i živela do početka 1941. godine kada su je ustaški zlotvori odveli u obližnji zatvor. Iz njega ubrzo beži 23. decembra iste godine i stupa u partizane, želeći borbu protiv krvnika svog naroda. Kao borac Grbavačke čete Kozarskog odreda učestvovala je u proboju obruča na Kozari, jula 1942., a u avgustu 1942. godine je sa borcima Odreda

Partizani Kozare

Joco Marjanović: Sjećanje na ustanak u okolini Prijedora

Joco Marjanović, student iz Prijedora, koji je radio na organizaciji oružane borbe na području Dragotinje, prilikom polaska sa svojom grupom na zadatak, zadržao se u selu Crnoj Dolini kod Rajka Radetića, da bi sutradan krenuo u Gornju Dragotinju. Međutim, u toku noći, buknuo je ustanak. U svome sjećanju on je zapisao: „Te noći smo dugo razgovarali Rajko i ja, kombinujući kako ćemo bolje izvršiti zadatak… Probudila nas je pucnjava, galama, vika. Čula su se zvona, kleptala. Stravično, jezivo je bučalo… Ustajte, ljudi… Ustanak! Pitali smo se kakav ustanak? Dvorište je, međutim, bilo puno seljaka. Došli su po Rajka, jer je on djelovao u tom kraju. A kada smo se našli

Sajan Munjiza: Vodič u napadu na Prijedor

Prije napada na Prijedor vršene su pripreme iako nama odbornicima ništa nije bilo rečeno. Ovdje su bili viši partizanski rukovodioci (među kojima i Kosta Nađ). Oni su dolazili u naše selo i odatle osmatrali Prijedor i vjerovatno pravili plan napada. Uoči napada smo mi pozvani i obavješteni. Meni je rečeno da pronađem vodiča za Podgrmečku četu, koja će odavde napadati Prijedor. Komandir je bio Jović. Bio je nizak i lijepo građen. Rečeno  mi je da bi trebalo odrediti čovjeka koji dobro poznaje Prijedor i da bude sigurniji i smjeliji. Odredio sam Dušana Tubina, a pošao sam i ja. Jedinica koju smo vodili dobila je zadatak da sa sjeverne strane uđe

Originalan snimak bacanja u jamu načinjen krajem jula ili početkom avgusta 1941. wikipedia.org

Slavni hrvatski reditelj: Snimiću film o stradanju srpske dece na Kozari

Počeo sam razgovore sa RTS-om o „Deci Kozare“. Reč je o čišćenju Kozare i izbegličkim kolonama koje su završavale u Jasenovcu, u dečjim logorima, kaže hrvatski i jugoslovenski reditelj Lordan Zafranović. „Poubijani su na razne načine, i cijankalijem, i nožem, dok su druge prebacivali u Zagreb ili u ostale gradove gde su ih pretvarali u janjičare i gde su služili kao lična garda Ante Pavelića. Mala deca. Tako da je to jedna tragična sudbina čitavog tog kozaračkog naroda, koji je, manje-više, kompletno ubijen. Za taj film se pripremam skoro 30 godina.“ Filmovi „Okupacija u 26 slika“, „Krv i pepeo Jasenovca“, „Pad Italije“, „Večernja zvona“, jugoslovenskog i hrvatskog reditelja Lordana Zafranovića i dalje izazivaju veliku pažnju publike, a njegovo ostvarenje „Testament“ je

Stevan Kostić

VIDEO: Independent State of Croatia: Fear, Abyss, Silence

SERBIAN How did the Independent State of Croatia come to be, what was its character and who decided on life and death? Why was the Slana Camp on the island of Pag named “the hell in a rocky desert”, how were numerous karst pits on Mount Velebit used in the summer of 1941, why there were no children on Mount Kozara years after the Second World War, and whether the strongest impression is from the „mountain of dead in the plains of Slavonia“, the name some people gave to Jasenovac? These are the questions that a three-part documentary film of the Radio and Television of Serbia (RTS) “Independent State of

STRADANjE SRPSKOG STANOVNIŠTVA NA PODRUČJU DANAŠNjE PAROHIJE LjUBIJSKE (OPŠTINA PRIJEDOR) TOKOM DRUGOG SVJETSKOG RATA

Ovaj izvještaj je sastavljen na osnovu podataka prikupljenih od pravoslavnog življa gore pomenute parohije, u periodu zima – proljeće 2016. godine. 1.Uvod Povod za jedan takav projekat bila je svijest o napaćenosti pravoslavnih u tim krajevima u Drugom svjetskom ratu, kada gotovo da i nije bilo domova bez gubitaka ili u oružanim okršajima ili u pogromima nedužnog civilnog stanovništva. Toliki broj žrtava morao je neko, barem približno, zabilježiti i ostaviti u takvom obliku, da se u budućnosti može sa njim raspolagati pri upoznavanju istorije pravoslavnih Srba, ne samo Potkozarja, već i cijele Bosanske Krajine. Podaci su prikupljani iz usmenih kazivanja parohijana, kojima je ostala u pamćenju kroz predanja sa koljena

Sjećanje Đuje Vukliš

Apstrakt: Ovaj tekst sadrži sjećanje Đuje Vukliš, rođene 1930. u porodici Marin u Bačvanima, opština Kozarska Dubica. Sjećanje sadrži kratak istorijat porodice, praćen detanjnim prikazom ličnog doživljaja tokom okupacije i rata, s posebnim osvrtom na zbjegove u Kozari i na stradanje tokom Kozarske ofanzive, kao i dalji tok rata u selima dubičkog kraja. Sjećanjeje zabilježio i sredio za objavljivanje njen unuk Goran Vukliš. Ključne riječi: selo Bačvani; Kozara; logor Jasenovac; ustaše Baka Đuja Vukliš (1930), želeći da sačuva sjećanje na stradanje svoje porodice, ali i stradanje srpskog naroda Potkozarja, dala mi je u zadatak da vjerno zapišem njene riječi. Iz rodnog sela Bačvani kod Kozarske Dubice, sa svojim narodom krenula je put

Svijeće

U Zagrebu služen parastos za ubijenu djecu sa Kozare

Članovi Gradskog udruženja logoraša Drugog svjetskog rata Banjaluka danas su na zagrebačkom groblju Mirogoj prisustvovali parastosu za 862 ubijene srpske djece sa Kozare u Drugom svjetskom ratu. Predsjednik Udruženja Dobrila Kukolj rekla je Srni da su nakon parastosa položeni vijenci na zajedničkoj grobnici za stradalu srpsku djecu. „Strašne zločine koje su počinile ustaše nad srpskom djecom sa Kozare nikada ne smijemo zaboraviti. Moramo njegovati istinu o stradanju srpskog i ostalih naroda u Drugom svjetskom ratu“, kaže Kukoljeva. Ona je napomenula da su parastosu prisustvovali i predstavnici Srpskog narodnog vijeća u Hrvatskoj. Na zagrebačkom groblju Mirogoj u zajedničkoj grobnici sahranjeno je 862 kozaračke djece, koja su bila žrtve ustaškog terora u

Djeca_sa_Kozare.jpg

U Zagrebu danas parastos za ubijenu djecu sa Kozare

Članovi Gradskog udruženja logoraša Drugog svjetskog rata Banjaluka danas će na zagrebačkom groblju Mirogoj prisustvovati parastosu za 862 ubijene srpske djece sa Kozare u Drugom svjetskom ratu. Parastos je zakazan za 11.30 časova, nakon čega je predviđeno i polaganje vijenaca, rekla je Srni predsjednik Udruženja Dobrila Kukolj. „Nikada ne smijemo zaboraviti ustaške zločine i istinu o stradanju srpskog i ostalih naroda u Drugom svjetskom ratu“, poručila je Kukoljeva i dodala da će parastosu prisustvovati i predstavnici Srpskog narodnog vijeća u Hrvatskoj. Ona je navela da Udruženje intenzivno radi na primanju u članstvo potomaka logoraša kako bi se od zaborava sačuvala istina o ustaškim zločinima i strahotama Drugog svjetskog rata. Na

kalendar-genocida.jpg

Kalendar genocida: 16. avgust 1942. Godišnjica stradanja Srba sa Kozare

Jasenovačke ustaše su 16. avgusta 1942. u selu Sloboštini kod Slavonske Požege ubile 1.165 zarobljenih Kozarčana. U dubokim seoskim bunarima udavljeno je pedesetoro dece iz sela Trebovljana pod Kozarom.   Vezane vijesti: SLOBOŠTINA 16.08.1941. – Mučeništvo srpske nejači sa Kozare

Slikopisi zla

Pre nedelju dana sam završio, bez preterivanja, značajno delo. Reč je o dokumentarnom filmu „Od ratnog dopisnika Kurta Nehera”, koji je se odnosi na „Operaciju Kozara”. Neher je jedan od najpoznatijih nemačkih reportera u Drugom svetkom ratu, a njegov izveštaj do sada nije objavljivan. Original se čuva u Nacionalnom arhivu u Vašingtonu, kaže za „Politiku” autor filma Danko R. Vasović, novinar i publicista, koji se pročuo demistifikovanjem uloge bivšeg generalnog sekretara UN i predsednika Austrije Kurta Valdhajma upravo u ratnim dejstvima Vermahta u zapadnoj Bosni. Ovih dana navršava se 75 godina od okončanja nemačke „Operacije Kozara”, koja je počela poslednjih dana maja 1942. godine, nastavila se krvavim borbama u junu

Dodik polaže vijence na partizanskom grobljuFoto: RTRS

U Milića Gaju obilježena 76. godišnjica ustanka naroda protiv fašizma (FOTO)

Tradicionalnim zborom u Milića Gaju kod Kozarske Dubice obilježena je 76. godišnjica ustanka naroda BiH protiv fašizma u Drugom svjetskom ratu. Brojne delegacije položile su vijence na partizanskom groblju u Knežici, a manifestaciji je prisustvovao i predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik. Rekao je da su u Drugom svjetskom ratu, ustanci podizani na srpskim nacionalnim prostorima, poput Milića Gaja. Poručio je da je sloboda ključna riječ srpskog naroda, a Jasenovac neprocesuirana priča.Nikola Banjac iz dubičkog sela Košuća u vrijeme ustanka, imao je 11 godina. U očajničku borbu za slobodu protiv nadmoćnijeg neprijatelja, krenuo je goloruki narod Knešpolja. Nikola je bio angažovan kao kurir. – Kao dijete već radio za određenu jedinicu,

Kozarska_Dubica.jpg

U četvrtak obilježavanje Dana ustanka naroda i narodnosti BiH

Obilježavanje sjećanja na dan Ustanka naroda i narodnosti BiH protiv fašističke okupacije u Drugom svjetskom ratu biće održano u četvrtak, 27. jula, tradicionalnim narodnim zborovanjem u Milića Gaju. Pododbor Vlade Republike Srpske zadužen za obilježavanje značajnih istorijskih događaja i predstavnici Opštinske uprave Kozarska Dubica najavili su da će tom značajnom istorijskom događaju prisustvovati predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i ministra rada i boračko-invalidske zaštite Milenka Savanovića. Predviđeno je da obilježavanje 76 godina od ustanka naroda i narodnosti BiH protiv fašističke okupacije u Drugom svjetskom počne u 18.30 časova polaganjem vijenaca na partizanskom groblju u Knežici, a potom bi u 19.15 časova prisutnima na tradicionalnom narodnom zboru u Milića Gaju trebalo

Donji Jelovac Foto: RTRS

U Donjem Jelovcu obilježeno stradanje Srba u Drugom svjetskom ratu (VIDEO)

U Donjem Jelovcu kod Kozarske Dubice, obilježena je godišnjica od stradanja naroda iz ovog kraja u Drugom svjetskom ratu. U hramu Vaznesenja Gospodnjeg, služena je sveta arhijerejska liturgija. Srbi na meti ustaša, poznata je činjenica iz Drugog svjetskog rata kao i da su stradale čitave porodice, a među njima najviše stanovnici Potkozarja. Osamdesetdvogodišnji Miloš Knežević, još kao dječak, izgubio je cijelu porodicu. – Izgubio sam braću, sestare, stričeve, babe i djedove…svi su pobijeni – kaže Knežević. U Donjem Jelovcu u Drugom svjetskom ratu, stradalo je stotine Srba. Na ovom lokalitetu postoji masovna grobnica sa više od 200 stradalih iz Jelovca i okolnih sela, među kojima je i 75 djece mlađe

NAJNOVIJE VIJESTI

Stope u snijegu..

Svjedočenje Kate Bukve rođene Trbojević o obruču na Petrovoj gori, pokoljima i

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.