arrow up

Dete Kozare nije zaboravilo svoje spasioce

Pa ja sam tvoj tata, rekao je. I zagrlio me. Čučnuo je, naslonio moj obraz na svoje lice. I privio uza se. Osetio sam svu ljubav i svu patnju, čežnju za svojima. Piše: Milan Pilipović Gradiška, Stara Pazova – Posle odluke Višeg suda u Beogradu o rehabilitaciji veleposednika Save Petrovića iz Stare Pazove, koji je 21. oktobra 1944. godine ubijen na nepoznatom mestu, njegova uloga u spasavanju dece sa Kozare u Drugom svetskom ratu aktuelizovana je u Gradišci, stradalničkom mestu u Republici Srpskoj. Zasluge za to ima 88-godišnji Dimitrije Šuvak iz Bistrice, inženjer u penziji, kojeg je, zajedno sa još 53 mališana, iz ustaškog logora Mlaka, koji je pripadao jasenovačkom

Panorama_Veliko_Palanciste.jpg

Ok­to­bar na Ko­za­ri 1942. je bio cr­ven od kr­vi

Pri­je­dor – Usta­ški zlo­čin u ko­zar­skom se­lu Ve­li­ko Pa­lan­či­šte, 22. i 23. ok­to­bra 1942. go­di­ne, ka­da je li­kvi­di­ra­no vi­še od 400 me­šta­na ovog i su­sed­nih me­sta, opi­san je u mno­gim iz­ve­šta­ji­ma, knji­ga­ma, isto­rij­skim do­ku­men­ti­ma i sve­do­če­nji­ma ma­log bro­ja pre­ži­ve­lih. Piše: Milan Pilipović O to­me, Udru­že­nje „Ja­dov­no 1941” pi­še: „Ka­da su usta­še za­vr­ši­le po­kolj mu­ška­ra­ca, po­če­li su sa od­vo­đe­njem gru­pa že­ne i de­ce uglav­nom na istu lo­ka­ci­ju, ali i u za­se­o­ke zva­ne Je­ze­ri­ne i osta­le de­lo­ve bli­že oko­li­ne. Na­čin kla­nja i ubi­ja­nja bio je sli­čan, s tim što su mla­đe že­ne i de­voj­ke bi­le pr­vo si­lo­va­ne, a za­tim su ubi­je­na de­ca sta­vlja­na na ma­sa­kri­ra­ne doj­ke maj­ki, a kod de­vo­ja­ka, na­kon di­vljač­kog iži­vlja­va­nja

„Ruka pravde“ stiže na FEST: Istorijski triler o Blagoju Jovoviću i atentatu na Pavelića

Film „Ruka pravde“, reditelja Nemanje Ćeranića, biće prikazan 10. oktobra 2026. godine na ovogodišnjem 53. Međunarodnom filmskom festivalu FEST, u okviru Gala programa. Film donosi priču o Blagoju Jovoviću, pripadniku Jugoslovenske vojske u otadžbini, i događajima koji su doveli do atentata na Antu Pavelića u Buenos Ajresu. Priča o čoveku koji je potražio Pavelića „Ruka pravde“ spaja elemente istorijskog trilera i lične drame. U središtu priče nalazi se Blagoje Jovović, koji nakon završetka Drugog svetskog rata život nastavlja daleko od Evrope, u Argentini. Njegov život dobija novi tok kada saznaje da se u Buenos Ajresu nalazi Ante Pavelić, jedan od najodgovornijih ljudi ustaškog pokreta i Nezavisne Države Hrvatske. Pavelić je

SAOPŠTENJE UDRUЖENJA KOZARČANA U BEOGRADU

Na nikada isceljene rane, Kozarčanima, ali i svima onima koji baštine sećanje na ove mučenike, dodata je nova doza soli. Nepoznati učinioci su, sumnja se, početkom ovoga meseca uklonili spomen ploču kojom je obeleženo mesto na kojem su pohranjena tela oko 6.500 žrtava fašističkog terora, dominantno Srba, mučenih i ubijenih u prihvatnom logoru Zemun u periodu od 1942. do 1944. godine. Ovaj logor, za nas Kozarčane, značajan je po tome što je veliki deo umorenih, koji nađoše svoju večnu kuću na Zemunskom groblju, doveden sa terena Kozare i Potkozarja. Na nikada isceljene rane, Kozarčanima, ali i svima onima koji baštine sećanje na ove mučenike, dodata je nova doza soli. Udruženje

Noskovačka Dubrava – mjesto stradanja 69 djece sa Kozare

Već pet godina odlazim u Noskovačku Dubravu, tamo je „krvavog avgusta“ 1942. godine odvedeno iz zbjega sa Kozare 300 majki sa malom djecom. 69 djece u dobi od 3 mjeseca do 3 godine nikada se nije vratilo, umrlo je od gladi i bolesti i tamo sahranjeno. Prije tri godine postavili smo novi spomenik sa imenima i prezimenima djece, indentifikovali smo naše žrtve, što je veoma važno, i osjenili ih krstom. Da bih objasnio onima koji nisu bili postaviću par slika gdje se to stradalno mjesto naših anđela nalazi. Samo 150 km od Dubice, blizu granice sa Mađarskom, nalazi se mjesto Noskovačka Dubrava, koje pripada opštini Čađavica kod (Podravske) Slatine. Kada

Ko je bio Dr Milan Bulajić?

Dr Milan Bulajić je rođen u mjestu Vilusi kod Nikšića, (Kraljevina Jugoslavija), 6. septembra 1928. godine. Umro je u Beogradu 29. novembra 2009. godine. Bio je međunarodni stručnjak za genocid, internacionalni ekspert za izučavanje genocida sa gledišta međunarodnog prava, istoričar i istoriograf genocida, i jugoslovenski diplomata u oblasti međunarodnih odnosa i međunarodnog prava. Dr Milan Bulajić je bio pokretač ideje i osnivač Muzeja žrtava genocida, zatim osnivač Fonda za istraživanje genocida, jedan od osnivača i prvi koordinator Međunarodne komisije za utvrđivanje istine o Jasenovcu, kao i zamjenik predsednika odbora SANU za sakupljanje građe o genocidu nad srpskim i drugim narodima u XX vijeku. Bio je pokretač ideje, i zajedno sa

Foto Arhiva "Novosti" Deca nemilice ubijana u logoru u Jasenovcu

SLOBOŠTINA 16.08.1941. – Mučeništvo srpske nejači sa Kozare

Na područje Slavonske Požege u julu 1942. dopremljeno je 155 vagona izbeglica sa Kozare. „Po nalogu bojnika Luburića s njima se ima strogo postupati, ne smiju im se davati propusnice za kretanje, izuzev onih koji su se prijavili za rad u Nemačkoj“, – kaže se u jednom ustaškom izveštaju. 155 wagons of refugees from Kozara were brought to the territory of Slavonska Požega in July 1942. „Under the order of major Luburić they are to be treated sternly. They are not to be issued passes for movement, except those that have applied for labor in Germany“ – stated in one of the Ustasha reports. Jasenovačke ustaše su 16. avgusta 1942.

Krst za žrtve ili krst za potpise?

Kozara – između sjećanja i pokazivanja Piše: Zoran M. KOS, novinar, istraživač i publicista, unuk Jovice Burazora, partizana zarobljenog na Kozari i stradalnika Zemunskog logora. PITANJA KOJA TRAЖE ODGOVOR U prvom tekstu ukazao sam na ono što smatram neprimerenim odnosom prema mestu stradanja. Sada želim da postavim nekoliko pitanja. Ko je odlučio da se izgled ovog spomen-obeležja menja? Ko je izradio projekat? Ko je dao saglasnost i da li su u tom postupku konsultovani istoričari, stručnjaci za zaštitu spomenika i porodice stradalih? Spomenik nije običan građevinski objekat. To je mesto sećanja, pijeteta i opomene. Svaka izmena mora biti pažljivo promišljena, a ne prepuštena ličnom ukusu ili trenutnom rešenju. Ovde nije

Zašto Sarajevu smeta podsećanje na decu Kozare? | gost: Boris Radaković

Istoričar i kustos Memorijalnog muzeja na Mrakovici, u okviru Nacionalnog parka “Kozara” Boris Radaković, govorio je u emisiji “Relativizacija” Ljiljane Smajlović o ovogodišnjem obeležavanju godišnjice Kozaračke bitke, reakcijama koje je to obeležavanje izazvalo, stradanju civila u Drugom svetskom ratu i posledicama ustaškog genocida nad Srbima. Priredio: Redakcija portala Jadovno 1941.

kalendar-genocida-c549cd23.jpg

Kalendar genocida: 01. avgust. Godišnjica stradanja Srba sa Korduna, Banije i Like

Na današnji dan bilježimo nekoliko mjesta stradanja Srba u Drugom svjetskom ratu: Glina – Srpska pravoslavna crkva “Rođenja Bogorodice” – Glinski pokolj. 29. jula do 3. avgusta 1941. ustaše poklale 1564 Srbina. Mehino stanje, na granici Slunjskog i Kladuškog kotara. Ranije iskopani rovovi jugoslavenske vojske za odbranu domovine poslužili su ustašama Nezavisne Države Hrvatske za masovno gubilište srpskog naroda. U vremenu od 30. jula do 14. augusta 1941. godine ubijeno je na ovom stratištu 7.000 Srba, muškaraca, žena i djece. Samo iz sela: Komesarca, Savić Sela, Bogovlje, Maljevca, Buhače, Crnog Potoka, Glinice, Gojkovca, Šiljkovače, Krstinje, Široke Rijeke, Jagrovca, Svinjice, Ruševice, Delić Poljane, Pašin Potoka, Жrvnice, Kuplenskog i Selišta ubijeno je 4.000

Predstavljeno izdanje “Redni broj smrti”

Umorenim mladencima Kozare vraćeno ime, lice, porodica, detinjstvo i mesto u pamćenju naroda. Sa blagoslovom Njegove Svetosti Patrijarha srpskog g. Porfirija i u organizaciji Udruženja “Jadovno 1941.” iz Beograda i Radija “Slovo ljubve” AEM, u Svetosavskom medijskom i kulturnom centru Srpske Pravoslavne Crkve u Svetosavskoj ulici u Zemunu, 18. maja 2026. godine je u Svečanoj dvorani “Patrijarh Lukijan Bogdanović” predstavljeno fototipsko izdanje istorijskog dokumenta – Imenoslovnik 11.219 kozaračke dece čije su živote od 1941. do 1945. godine na najsuroviji način ugasili Hitlerovi vojnici i Pavelićeve ustaše, a koji je 1988. godine objavljen u specijalnom izdanju lista “Borba” pod naslovom “Redni broj smrti”. Ovo, neporecivo svedočanstvo o genocidu izvršenim nad srpskim

NAJAVA: U Beogradu, predstavljanje knjige: “Redni broj smrti” 18. maja 2026.

Sa blagoslovom Njegove Svetosti Patrijarha srpskog gospodina Porfirija, promocija ovog troknjižja, vrednog izdavačkog poduhvata, održaće se Velikoj sali informativne službe SPC, Rajačićeva br. 2 u Zemunu, 18. maja 2026. sa početkom u 18 časova. Izdavačka kuća “Prometej” iz Novog Sada i UG Jadovno 1941. iz Beograda izdali su na srpskom, ruskom i engleskom jeziku fototipsko izdanje specijalnog izdanja lista Borba od 16. 2. 1988. koje je u to vreme ekspresno povučeno iz prodaje. Najstarije dete imalo je samo 14 godina a većina dece su bila starosti od 6 do 7 godina. Naglašavamo da se ovi podaci odnose samo na kozaračku decu a Pokolj, zločin Genocida nad Srbima, dešavao se na prostoru

Lekar i pesnik ranjenog detinjstva

Kozarska sela su gorela, u plamenu nestajale sirotinjske udžerice, a u zbegu, duboko u šumi, među hiljadama nejači, najviše žena i dece, u leto 1943. godine, rođen je Rajko Srdić. Njegova majka Petra iz Crne Doline kod Prijedora pupčanu vrpcu prerezala je srpom kojim je žela žito na skrovitim proplancima, okupala ga na potoku i zavila u staru krpu. „Preživeo sam, na veliko čudo. Mnogi moji vršnjaci, deca rođena u zbegovima, ustaškim logorima, kolibama i vododerinama, nisu imala tu sreću. Svuda, po celoj Kozari, Potkozarju i Knešpolju, o njihovom stradanju svedočili su grobovi, mali, dečji, sa krstačama od pruća”, kaže Srdić. Tako o sebi, o ranjenom detinjstvu u Drugom svetskom

uzeli_mu_seku1.jpg

Ustaše mu pre 70 godina uzele seku i još traga za njom

Miloš Milinović ne gubi nadu da će naći sestru Dobrilu koju su ustaše odvele 1942. i koju traži sve do danas. Poslednji put se videli u prihvatilištu „Karitas“ u Zagrebu. Mićo, ne daj me! Ovaj vapaj, koji je izgovorila, tada trogodišnja, Dobrila Milinović, upućujući ga rođenom bratu, i danas, sedam decenija kasnije, odzvanja u glavi Miloša Milinovića. On veruje da će živeti za dan kada će ponovo sresti svoju Dobrilu, bratski je zagrliti i poljubiti. Za Miloša Milinovića iz Banjaluke, koji je zašao u devetu deceniju, ali je dobrog zdravlja i sveže misli, nema predaje. Kao što svaka nada umire poslednja, tako ni on ne prestaje da traga za Dobrilom,

Anđeli u paklu

Dušan Bursać: Anđeli u paklu

Tragao sam za pravim a neupadljivim naslovom za ovu knjigu, jer su za naslov moje objavljene knjige, „Hrvatski genocid nad Srbima 1941-1945”, neki rekli da je provokativan, a neke knjižare knjigu nisu ni pri­mile za stavljanje u izlog, bojeći se neželjenih posle­dica. English To je još jedan dokaz koliko je u svest ljudi uko­renjeno „bratstvo i jedinstvo“ između Srba i Hrvata, pa vezivanje hrvatskog imena za genocid, ne samo da nije poželjno, već to može da bude i vrlo opasno. Budući da se radi o stradanju dece, moja žena Eva je predložila da ovoj knjizi dam naslov „Anđeli u pa­klu“. Anđeli u paklu – sadržaj Dušan Bursać: ANĐELI U PAKLUIzdavač:

NAJNOVIJE VIJESTI

Prilozi uz knjigu

Knjiga Bilogora i Grubišno Polje 1941 – 1991. Početna strana… Sadržaj poglavlja

Internet

Mišljenja iznesena na internet stranicama koje slijede su privatna mišljenja njihovih autora

Knjiga gostiju

Poštovani, pozivamo vas da vaše utiske, prijedloge i komentare upišete u našu

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.