arrow up
Latinica | Ćirilica
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Latinica | Ćirilica
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
kalendar-genocida.jpg

Kalendar genocida: 10. avgust 1941. Zločini nad Srbima Rakovice, Blažuja, Smiljanskog polja i na Mehinom stanju

10. avgust 2023.

Sela Rakovica i Blažuj, pored Sarajeva. Ustaše ubile veći broj srpskih civila, uključujući žene i djecu, u selima Rakovica i Blažuj pokraj Sarajeva. Prema publikovanim podacima, u Rakovici je ubijeno 125, a u Blažuju 25 stanovnika. Grupa autora, Sarajevo u revoluciji, knjiga 2, Istorijski arhiv Sarajevo, Sarajevo 1977., str., 157-167 Izvor: Vikipedia.org – Hronologija ustaških zločina 1941. Pristupljeno 19. oktobra 2015. Mehino stanje,na granici slunjskog, vojnićkog i kladuškog kotara. Ustaše iz Kladuše i Osijeka na čelu sa zapovjednikom Baljkom su 10. avgusta 1941. godine iz sela Gejkovca, kotar Vojnić odveli Ranka Vuksana i njegove dve snahe sa osmoro djece. Svih 11 su najprije mučili, a onda na Mehinom stanju poubijali.

Ubici svoje porodice osvetio se posle rata ali pravdu nije dobio

4. avgust 2023.

DUŠANOVA TRAGEDIJA JE POČELA KAD SU USTAŠE UŠLE U SELO “Moja nesreća je počela 3. aprila 1942. u Begovom Brdu, tamo gdje sam, kako mi je moja pokojna Bosiljka govorila, tresnuo glavom o zemlju. Stasao sam u sedamnaestu. Sjedili smo u svojoj drvenari. Sjećam se, mama je rekla: “Đeco, danas je Veliki petak. Idem zamijesiti pogaču i uštipke!” Mi odrasliji smo napravili kozaljke. Igramo se. Ćaća je neprekidno tvorizao i lupao vratima. Timario je krave. Ođednom britka pucnjava. Ustaše u selu. Nešto mi, u meni reče: Sakrij se, Dušane! Bacim se u živicu i gledam šta će biti. Moji su ostali u kući. Mama je okupila oko sebe četvero djece:

Sadilovac, Hram Rođenja Presvete Bogorodice | Sadilovac, Hram Rodjenja Presvete Bogorodice

Dani(j)el Simić: Borić Mare Novorođenče

24. jul 2023.

Ono je ono. Ne znam muško ili žensko. Ali kako znam da je – srpsko? Zašto danas, kad se poneko sjeti okupirane Republike Srpske Krajine, biram da pišem baš o njemu? Zato što je to isto. Zato što ili nema, ili ne zna, a najčešće neće niko drugi. Drago naše Novorođenče, moram. Jer možda nijesi moje, ali jesi naše. Da nijesi naše, živjelo bi možda. Sjeme nastavilo. A i šta može biti nekom kao tebi, tek rođenom u prvoj polovini dvadesetog vijeka, bez majčine sise? Zaklaše ti bebi-formulu. Udaviše te u odsječenom pupku. Sramota me tebe. Sramota me, a ti vjeruj ako možeš. Jer možda nijesi moje, ali jesi naše.

U Gornjem Jelovcu kod Prijedora obilježen Dan sjećanja na ubijenu djecu u NDH

21. jul 2023.

U Gornjem Jelovcu kod Prijedora obilježen je Dan sjećanja na ubijenu i umorenu djecu od ustaša u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Kod spomenika u zaoseku Macure, gdje je sahranjeno 312 Srba s Kozare,koje su ustaše ubile u julu 1942. godine, među kojima je i 74-oro djece mlađe od 14 godina, služen je parastos i položeni vijenci i cvijeće. Poručeno je – njegovanje kultutr sjećanja na ustaški zločin gencid naša je obaveza, kako se takve strahote više nikada ne bi ponovile. – Ono što je najpotresnije su djeca. Na ovom mjestu je ubijeno 74-oro djece mlađe od 14 godina, što je najjbrutalnije i na najstrašnije načine, ne birajući sredstva. Dakle ubijali su

Svijece_001.jpg

Bastašić: U proteklih 25 godina mnogi su auto-putevi, naročito kroz Liku, prošli upravo preko kraških jama u kojima su i kosti srpskih žrtava iz ere Pokolja

8. jul 2023.

Partizansko groblje na Barin-kosi, u Magarčevcu kod Karlovca, gde su se nalazili i grobovi ustaških žrtava pobijenih Kordunaša i Banijaca na Petrovoj gori, među kojima i posmrtni ostaci 128 žena i dece, preorano je kako bi državna firma Hrvatske šume na tom mestu nastavila šumski put. Mehanizacija je, piše zagrebački portal Novosti, list srpske zajednice u Hrvatskoj, uništila gotovo sve grobove na kojima su bili istaknuti pravoslavni krstovi. Branko Gvozdenović iz Ključara, najbližeg mesta ovom groblju, ispričao je za portal Novosti da je nekoliko meštana izašlo pred bagere i molilo radnike da ne diraju groblje, ali da ti vapaji nisu uvaženi. – Kad je preko grobova izgrađen širok put, kucali

Pisanjem čuva Kordun i Kordunaše od zaborava

23. jun 2023.

Milka Kajganić sada je, kao viktimolog i koscenarista, deo ekipe filma „33 anđela” o stradanju srpske dece u logorima. Sa snimanja filma (Fotografije lična arhiva) U toku je snimanje dokumentarno igranog filma ,,33 anđela” u norveško-srpskoj produkciji o stradanju srpske dece u hrvatskim i nacističkim logorima za vreme Drugog svetskog rata. Na čelu filmske ekipe su direktor, producent i koscenarista Branko Dimović Dimeski i reditelj Goran Vukčević, a u njoj je, kao viktimolog i koscenarista, i Milka Kajganić, autorka 16 knjiga o Kordunu, njenom zavičaju. Dve najnovije „Mali unproforac” i „Ljubav prema slobodi” (obe u izdanju Arhiva Vojvodine), u januaru je predstavila u Beogradu. – Drago mi je što sam

Vladimir Banković

Banković: „Pokolj“ – termin za genocid nad Srbima u NDH 1941-1945

30. maj 2023.

U junu 2018. godine, u Banjaluci, Skupština udruženja Jadovno 1941. usvojila je odluku da se „zločin genocida počinjen nad pravoslavnim Srbima tokom Drugog svetskog rata od strane Nezavisne Države Hrvatske imenuje kao Pokolj“. Kao jedan od navedenih razloga je taj što se Srbi još od kraja Drugog svetskog rata nisu terminološki odredili prema genocidu koji je počinjen u Nezavisnoj Državi hrvatskoj od 1941. do 1945. godine. Piše: Ms Vladimir Banković Nakon što se pojavila odluka Skupštine ove organizacije počela su razmatranja i diskusije da li je „Pokolj“ pogodan termin za genocid nad Srbima. Tokom duge istorije čovečanstva, ono što je čuvalo nit jedne civilizacije, naroda ili nacije su događaji ili

U Zemunu održano molitveno sabranje za Srbe pobijene u logoru Zemun 1942-1944. godine

17. maj 2023.

U subotu 13. maja 2023. na 81 godinu od početka stradanja Srba u logoru Zemun, u eri Pokolja, Genocida počinjenog nad Srbima od strane NDH, na groblju u Zemunu kod spomenika nad masovnom grobnicom, potomci i poštovaoci žrtava, u organizaciji Udruženja Jadovno 1941. iz Beograda, održali su molitveni skup. Parastos su zajedno služili Protoprezviter Luka Verić, paroh crkve Svete Trojice, O. Petar Bakajlić, paroh hrama Sv. Oca Nikolaja, O. Saša Pajković i O. Igor Bates iz Crkve Sv. Dimitrija sa samog zemunskog groblja. Udruženje Jadovno 1941. je priložilo žito, vino i pogaču za službu, a potom predsednik Udruženja g. Momčilo Mirić i član UO g. Veljko Đinović su svečano položili

Podsedlo_Vojnic.jpg

Neka ga, neka umre od gladi

17. april 2023.

Mlađi ustaša vidjevši da ovaj drugi ima namjeru zaklati moju majku, rekao mu je: “Pusti tu ženu, kuda će ovo dijete bez nje”, našto mu je on odgovorio: “Neka ga, neka umre od gladi.” “U maglovito januarsko jutro 1943. godine u mom zaseoku Podsedlo iznenadile su nas ustaše. Nalazio sam se u kući s majkom. Bilo mi je tada 5 godina. Otac Ilija Malešević, brat Boško i sestra Mila nalazili su se u partizanima negdje na Kordunu. Stariji brat Rade i sestra Stanka pobjegli su od kuće i sklonili se u susjedne grmove. Bio je visok snijeg. Pred našom kućom pojavila su se dvojica ustaša. Ušli su bahato u kuću. Rekli

Godišnjica: Katinovac kod Topuskog 10. aprila 1942.

21. mart 2023.

Selo Katinovac, kod Topuskog. 21. marta i 10. aprila 1942. ustaše, u zločinu Pokolja  pobile 375 Srba, a u kući Petra Жigića, Ilije Obradovića, Mane Orlića i Stojana Oreščanina pobili i spalili 111 muškaraca, žena i djece. Prije zločina majke i njihove kćeri mučene i silovane. Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD Prosvjeta, Zagreb 2005. Stop zaboravu žrtava! Ovo je jedini članak, od nekoliko rečenica, koji se našao na internetu o tom zločinu, što dovoljno govori o našem nacionalnom zaboravu onih koje ne smijemo zaboraviti. Iz knjige “Genocid na Kordunu”, autora Petra Zinaića donosimo djelimični spisak žrtava: Tog tužnog 10. aprila 1942,

Kirin. Sveta Nedelja

16. mart 2023.

Izmještena priča. Teški ljudski mjehur se valjao po prašini, kolskim putem, na Veliki petak, ka crkvi kao ka izbavljenju, gdje će nestati njegova tjelesnost, njegov suvišak pun tečnosti koja mu otežava kretanje, koja mu sputava slobodu. Iz jedne od kuća izveli su oca i majku, dvojicu dječaka od četrnaest i šest godina i dvije djevojčice, jednu od dvanaest, i mlađu, koja je prije neki dan napunila dva ljeta… Piše: Đorđe Brujić Dan je bio tih, kao i svi dani kada sparina dodija. Gluvoću je remetio blag i jednoličan šum vode koja se preko ustave presipala na vodenični točak i dalje niz livade nestajala iza prvih šumaraka. Kroz bagrenje, kuda je

Kordunaški proces, obračun sa srpskim patriotama ili izdajnicima u Hrvatskoj

23. februar 2023.

Kako bi izgledala posleratna Hrvatska, kakva bi bila sudbina Srba u Hrvatskoj da se u leto 1944. nije desio Kordunaški proces? U Gornjem Budačkom tada su zbog optužbi za veleizdaju osuđena petorica Srba partizana, a sedam osuđeno je na gubitak građanskih i političkih prava. Srbima iz Hrvatske u dvadesetom veku presudio je Drugi svetski rat, a Kordunaški proces je jedan “fragment iz istorije nestajanja”, kaže Čedomir Višnjić iz Srpskog kulturnog društva “Prosvjeta” iz Zagreba. Godina je 1943. negde pred kapitulaciju Italije. Na Kordunu vlada apatija zbog masovnog stradanja Srba, vladaju tifus i glad. Od kraja ’41. Kordun je bio gotovo slobodna teritorija. Pojedini partizani žalili su se da se od

Jadovno 1941: Atlas / Mapa Pokolja, Genocida počinjenog nad Srbima od strane Nezavisne Države Hrvatske

27. januar 2023.

Zajedničkim snagama, sabornošću na ovom projektu, učinićemo korak više na objelodanjivanju istine o Pokolju i čuvanju sjećanja na naše nevino postradale Svete novomučenike srpske. Atlas / Mapa Pokolja, genocida počinjenog nad Srbima od strane Nezavisne Države Hrvatske je projekat udruženja građana Jadovno 1941. iz Banje Luke. Cilj projekta je da se na internet Mapu unese što više tačnih lokacija konc. logora, stratišta, masovnih grobnica, kraških jama u kojima su ubijane žrtve, spomenika žrtvama. Za svaku od unesenih lokacija, pored tačnih koordinata sa linkom na Gugl mapu, nastojimo dodati fotografije, kraći tekst i linkove na tekstualne, foto ili video priloge objavljene na našem sajtu, YouTube kanalu ili na drugim sajtovima. Pored do sada unesenih lokaliteta, u našoj bazi podataka

radio-sam-svoj-seljacki-i-kovacki-posao.jpg

Zločin u Čemernici na svetog Jovana

20. januar 2023.

Ratković strana, kod Čemernice, Vrginmost, Kordun – 20. Januara 1942, na Sv. Jovana, Krsnu slavu, ustaše su noževima usmrtile 74 Srpkinje s njihovom djecom. Жene i djevojke prije toga su mučene i silovane. Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD Prosvjeta, Zagreb 2005.

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA