arrow up
Latinica | Ćirilica
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Latinica | Ćirilica
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish

Slovo o “crkveno” – narodnim veseljima

20. avgust 2024.

Ljeto je došlo, oživio i naš kraj. Kažu, Korana toplija neg’ more, dani bez kiše, temperature visoke. S’ ovim toplim danima došli su i praznici koje dočekujemo u našim hramovima, a na njih se nadovezuju i narodna veselja, u našem narodu poznati kao zborovi. Sve bi to bilo lijepo i dobro da su ta narodna okupljanja ono što bi trebali i predstavljati: okupljanje u hram uz molitvu, paljenje svijeća za pokoj duša naših prethodnika i za zdravlje nas i potomaka, pa onda pod šator, okrepljenje, radost uz pjesmu i uz tu istu radost odlazak našim ognjištima…  Ne znam kako i šta da učinim, ali evo sad dižem svoj glas i

kalendar-genocida.jpg

Kalendar genocida: 30. jul 1941. Kordun, Banija, Livno, Gorski kotar, Bos. Krajina

30. jul 2024.

Na Ognjenu Mariju 1941. oružane formacije Nezavisne države Hrvatske uz podršku lokalnih Hrvata katoličke i muslimanske vjere, počinile su stravične zločine nad Srbima. Jama Špejarka na brdu Bliznica, Oštarski Stanovi, kotar Slunj i Veljun. Ustaše iz Rakovice, Lađevca i Slunja su 30. jula 1941. godine u opštinama Drežnik i Rakovica uhapsili veliki broj Srba. Isti dan pobili su ih na dve lokacije kod Oštarskih Stanova. Prva grupa uhapšenih Srba odvedena je na brdo Bliznica i pobacana u jamu Špejarku, dok je sat vremena kasnije druga grupa uhapšenih Srba pobijena i bačena u unaprijed iskopanu jamu na imanju Nikole Božičevića udaljenu 300 metara od jame Špejarke. Sa jame Špejarke su uspjela pobjeći tri

27.07.2013 - Sadilovačka crkva, Kordun

Liturgija i parastos u Sadilovcu

26. jul 2024.

Dana, 27. jula tekuće godine Gospodnje, u mjestu Sadilovac na Kordunu, u crkvi Rođenja Presvete Bogorodice, na 82 godišnjicu stradanja, u 10 časova biće služena sveta Liturgija i pomen za nevino postradale srpske žrtve ustaškog terora koji se dogodio 31. jula 1942. godine  u Sadilovcu. Tom prilikom ustaše su ubile i spalile u crkvi u Sadilovcu 463 srpska seljaka iz Sadilovca, Bugara, Čerkezovca, Rujnice, Nove Kršlje, Lipovače, Bogovolje, Kordunskog Ljeskovca, Smoljanca i Vaganca. Među poklanim u crkvi bilo je 149. dece mlađe od 13 godina. Selo Sadilovac nalazi se na rijeci Korani, na Kordunu, na samoj granici Korduna, Like i Bosne. Prema nekim podacima selo Sadilovac nastalo je 1790. godine

Mile Dakić – Spomenici NOR-a i revolucije

6. jun 2024.

Mile Dakić 1986. godine izradio je dragocjenu monografiju spomenika i stratišta iz Drugog svjetskog rata na prostoru opština Karlovac, Vrginmost, Vojnić, Slunj, Ozalj i Duga Resa. Osim fotografija, monografija sadrži i kartu sa iscrtanim lokacijama spomenika, biografije narodnih heroja i hronologiju događaja tokom rata. Kako su spomenici na prostoru Korduna u posljednjem ratu rušeni i skrnavljeni, tako ova monografija ima veću vrijednost. Na pločama nekadašnjih spomenika bila su ispisana imena srpskih žrtava stradalih od hrvatskih i muslimanskih ustaša. Izdavač: Memorijalni park Petrova gora Autor: mr Mile Dakić Recenzenti: dr Đuro Zatezalo, pukovnik Ignjatije Perić Izdanje: prvo Godina izdanja: 1986. Specifikacija: latinica, 141 strana, meki povez, 20 cm Primjerak sačuvao: Dragan Gvozdenović Digitalizacija: Fondacija “Zaboravljeni korijeni” Digitalizovano izdanje uz

Najstrašnija knjiga na svijetu

30. maj 2024.

Čitao sam jednom prilikom o engleskim srednjovjekovnim zakonima, koji po nekim tvrdnjama ni danas nisu ukinuti, a kojima se propisuje način usmrćivanja kod osuđenih na smrt. Od oblika torture je zavisilo koliko će dana proteći do smrti osuđenog. Međutim, bez obzira na varvarski postupak, ovo morbidno štivo se uz malo samokontrole može probaviti. Ono na što sam nailazio u svjedočenjima o ustaškim orgijanjima tek sam djelomično mogao podnijeti. Desilo se da u opsežnijem tekstu pročitam samo pasus-dva, ponekad me kao iz zasjede iznenadi užasan detalj u opisu stradanja nekog mučenika, a postoje i takvi opisi koji se u pristojnom društvu ne mogu ni ispričati. No, sve je to već poznato,

NDH zločini 1941. godine (Fotodokumentacija Muzeja žrtava genocida)

Na današnji dan počeo genocid

13. maj 2024.

Andrija Artuković je 13. maja 1941. godine dao zeleno svjetlo za genocid nad Srbima, Jevrejima i Romima… Samo u prvih sedam mjeseci ustaške vlasti prekršteno je oko 100.000 pravoslavnih, otvoren konclogor Jasenovac i počele deportacije Srba Ministar unutrašnjih poslova Nezavisne Države Hrvatske /NDH/ Andrija Artuković je 13. maja 1941. godine propisao “Provedbenu naredbu o ustrojstvu i poslovanju ravnateljstva za javni red”, čime je van zakona stavljeno oko dva miliona Srba i desetine hiljada Jevreja i Roma. Ta naredba iskorištena je kao pravni osnov za genocid koji je uslijedio, a na osnovu nje Srbi su proganjani, ubijani, prekrštavani i protjerivani. Otvoren je koncentracioni logor Jasenovac, ljudi su ubijani bez suđenja i

Sveta Petka i Srbi u Plamenu

7. maj 2024.

Istoričar i književnik Mr. Mile Dakić u svojoj zbirka pripovedaka „Bol u prsima” podseća nas na potresna stradanja Srba u Hrvatskoj. Iz pomenute knjige ovom prilikom odabrali smo pripovetku „Sveta Petka i Srbi u Plamenu” Ne da bi vas „hranili” mržnjom već da se ne zaboravi – na takav zaborav nemami pravo ni zbog pijeteta prema nevinim žrtvama. Jutros su žene podranile. Oko crkve Svete Petke na Kolariću čekaju s hranom u košarama. Bijele se roklje i povezače. Tu je i poneka djevojčica žutim rupcem podbrađena. Hrvatski vojnici poručuju da će natporučnik o svemu odlučiti. Rominja proljetna kišica. Niski sivo crni oblaci žure prema Debeloj kosi. Iz Vrginmosta u Vojnić zuje talijanski tenkovi i

Pomen i parastos za 520 Veljunčana

Жeljko Kresojević: Sa Svetim Vukašinom u Veljunu na Kordunu

5. maj 2024.

Đuđevdan je, crn Đurđevdan na Veljunu. Danas je pomen i parastos za 520 Veljunčana i ostalih iz okolnih sela, koji stradaše u Pokolju prvih dana “onoga” rata. Odlazim sa Mićom, Dušanom i Nikolom. Skuplja se svijet oko spomen-kosturnice na Veljunu gdje su njihove kosti prenešene sa mjesta masovnog pokolja u Hrvatskom Blagaju na današnji dan. Ikonu Svetog Vukašina prvi put je na Veljun donio Dušan. Do sad je sa njim bila dva puta na Kordunu, u Sadilovcu. Ljudi zagledavaju ikonu, mnogima je nepoznata. Ima ih i koji znaju, objašnjavaju drugima. Sveti Vukašin je Hercegovac iz sela Klepci. Završio je u logoru Jasenovac uz poznate riječi koje je uputio svojim dželatima:

ZLOČIN U SJENIČAKU 18. APRILA 1942. GODINE

19. april 2024.

U Sjeničaku su u toku NDH od 1941. do 1944. godine ubijena, poginula ili umrla od tifusa i gladi 1.143 stanovnika, skoro trećina prijeratne populacije. U Selo Sjeničak na Kordunu u zoru 18. aprila 1942. godine upale su jake ustaško-domobranske snage iz pravca Karlovca i Lasinje i opkolile mjesto. U samo jednom danu ubili su ili sproveli u ustaške logore 421 Srbina. Ustaše su u selu zaklale i ubile 64 civila na više lokacija koji su sahranjeni u masovnim grobnicima u Starči, Mračaju i Vlajnića strani. Kod škole u Lasinjskom Sjeničaku starce su ubijali maljem. 357 uhapšenih muškaraca u toku dana ustaše su sprovele u 30 kilometara udaljeni Karlovac. Nakon

Jovan Mirić: Primeri ponižavanja Srba u NDH

17. april 2024.

Starčević je podelio sve ljude u tri kategorije. Ispod njih postavio je životinje, a ispod životinja Srbe. Hrvatske ustaše su to usvojile, iako nisu uspevali da se dosledno drže postavke da su Srbi ispod životinja Ante Starčević, „otac domovine“ Hrvata, podelio je sve ljude u tri kategorije. Ispod najdonje kategorije postavio je životinje, a ispod životinja Srbe. Hrvatske ustaše su usvojile Starčevićevu rasističku doktrinu, iako nisu uspevali da se dosledno drže njegove postavke da su Srbi ispod životinja. Potreba da se Srbi i pored ubijanja dodatno ponižavaju bila je tolika da bi se moglo reći da gotovo nijedan susret između aktivista NDH i Srba nije mogao proći bez ponižavanja ili

Dr Đuro Zatezalo

Đuro Zatezalo: Ustaški zločin u Prkosu i šumi Brezje kod Lasinje na Kordunu

21. decembar 2023.

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA KORDUN USTAŠKI ZLOČIN U PRKOSU I ŠUMI BREZJE KOD LASINJE Dugo Selo, selo u općini Vrginmost na Kordunu, imalo je po popisu stanovnišva 1931. godine 210 domaćinstava i 1.243 stanovnika srpske narodnosti. Za vrijeme Nezavisne Dražve Hrvatske, 1941, 1945., život je izgubilo 552 stanovnika od kojih 36 palo u borbi protiv fašizma dok su ih 516 pogubile ustaše. Od njih 516, samo u jednom danu, u nedjelju 21. decembra 1941. godine, ustaše su u šumi Brezje kraj Lasinje usmrtile 460 Srba: muškaraca, žena i djece. Selo Prkos, također u

Prof. dr Svetozar Livada: Ne znam da li sanjam, da li se budim, ili doista ludim, ali znam da nemam zavičaja

15. novembar 2023.

Moj zavičaj i ja živjeli smo dugo kao ranjene zvijeri. Međutim, ja još vegetiram – društveno mrtav, biološki živ, na kraju puta. Primišlje – moj zavičaj, kojeg mi oduzeše, oteše – bi ubijeno istog dana kad ubiše cijelu Krajinu, kolovoza mjeseca 1995. godine. To zovu oslobođenjem. Ja oslobođenje krajeva od ljudi razumijem kao historijski poraz – zločin. Tim više što nisu samo pobijeni i prognani ljudi nego su razoreni svi njihovi antropogeni sadržaji i znamenja, da je tu nekada davno i skoro živio mukotrpno obični seljački svijet. Uskoro će uslijediti prenominacija toponima upisanih u sve geografske karte i historijske sadržaje. Neki već pola  milenija, a  neki stoljećima. Onomastika je već dobrano zatrta. U mojoj osobnoj karti ne piše da

Dr Đuro Zatezalo: Svjedočanstva o pokoljima na Kordunu

12. novembar 2023.

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA KORDUN VOJNIĆ Dušan Šumonja, Vojnić Zatvorili su ih u Srpsku pravoslavnu crkvu i tamo mučili Dana 29. jula 1941. godine oko 9 sati prije podne nahrupio je u dva luksuzna auta i šest kamiona u Vojnić Božidar Cerovski, ravnatelj ustaškog redarstva (P.U.O.) sa oko 100 ustaša, uniformisanih ili poluniformisanih. Naredio je hapšenje ljudi bez ikakvog razloga i povoda. Na putu do Vojnića zatekli su seljake koji su tucali kamen i popravljali put. Čekićima kojim su tukli kamen ustaše su ih zlostavljali i tukli istim. Pucali su za onima koji

Dr Đuro Zatezalo: HRVATSKI BLAGAJ – VELJUNSKI POKOLj

6. novembar 2023.

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA KORDUN HRVATSKI BLAGAJ – VELJUNSKI POKOLj OD 6. DO 9. MAJA 1941. 6. maj – Đurđevdan, godina 1941. Osvanuo je lijep sunčan dan. Toga dana Srbi se svečanije odijevaju, idu jedni drugima na Krsnu slavu u goste, razgovaraju o uspjesima u obavljanju proljetne sjetve. Vesele se i raduju. Sve je razdragano i svečano. Nitko ni u pomisli nije mogao slutiti da će to biti dan nečuvenog  zločina – genocida nad nevinim seljačkim stanovnicima Korduna. Jedan od prvih masovnih zločina nove hrvatske vlasti poglavnika Nezavisne Države Hrvatske, dr. Ante Pavelića.

Dr Đuro Zatezalo: JAME, BEZDANKE, MASOVNE GROBNICE, SUROVA GUBILIŠTA ЖIVOTA

5. novembar 2023.

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje JAME, BEZDANKE, MASOVNE GROBNICE, SUROVA GUBILIŠTA ЖIVOTA SRPSKOG NARODA NA PODRUČJU KORDUNA, BANIJE, GORSKOG KOTARA I LIKE – 1945. GODINE JAME, BEZDANKE, SUROVA GUBILIŠTA ЖIVOTA Jama, bezdan, jemurka ili zvekara poznate su riječi za prirodne jame u zemlji i jame – provalije na kamenitom terenu. Jama je vertikalna pukotina ili kosi kanal različite dubine i širine. U njima prevladavaju okomite ili stepenasto položene strane različitih dimenzija, kako na samom ulazu tako i u njenoj dubini. Veličina otvora može biti samo tolika da se može mjeriti s dužinom od samo jednog

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA