arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Đurđica Dragaš: KO „ZAOBILAZI“ JASENOVAC?

Vidim da je ruta kojom studenti trče do Brisela izazvala brojne komentare pa, iako sam se trudila da sve ignorišem, ne mogu da prećutim. Prvo. Lično mi je zaista žao što, na putu kroz Hrvatsku, ne svratiše do Jasenovca. Bio bi to pravi dokaz da stasavaju generacije koje patriotizam shvataju na ispravan način, ali još u meni tinja nada da će to učiniti u povratku, kad splasne medijska pažnja, i ovde i u Hrvatskoj. Videćemo! Drugo. Oni što ih kritikuju zbog toga zaboravljaju jednu važnu stvar. Deca koja ne znaju ili ne mare za Jasenovac su potpuno očekivana posledica društva u kojem decenijama živimo. Ne, ne mislim na socijalizam i

Nemanja Dević je prekopao mnoge arhive u zemlji i inostranstvu

Nemanja Dević: Još jednom o Jasenovcu – i Jajcu

„Jajačko područje u oslobodilačkom ratu i revoluciji 1941-1945“. Tako se zvala knjiga koju sam svojevremeno kupio za dvesta dinara na buvljaku i koju dugo nisam stigao da očistim od naslaga prašine niti da je čestito izlistam. Obimna je, preko 600 stranica, i jedna je od tri koje su posvećene istorijatu delovanja komunističkog pokreta otpora u ovom kraju. Po dizajnu, naslovu, strukturi, rečenom i prećutanom – to je tipična lokalna hronika NOB-a, koje su masovno bile objavljivane u vremenu socijalističke Jugoslavije. Imao ih je svaki region i bezmalo svaki grad i pisane su tipski, sa potrebom da se prošlost ne rekonstruiše, nego konstruiše, u skladu sa ideološkim i političkim potrebama. Slična je i

Đurđica Dragaš: Jadovno je preteča Jasenovca

Previše je Jasenovaca bilo! Ako je Jasenovac najtužnija srpska reč, Donja Gradina je njeno najstrašnije slovo! Ipak i nažalost, genocid počinjen nad Srbima u NDH, Pokolj nad ljudima čiji je jedini greh bio što su Srbi i pravoslavci, ne može se svesti na Jasenovac! Prvi zatočenici Jasenovca, njih oko devet stotina, stigli su iz rasformiranog kompleksa logora Gospić – Jadovno – Pag…. Svako srpsko selo u Lici, na Kordunu, Baniji, Slavoniji, Sremu, Bosni, Hercegovini, bilo je stratište, a svaki kućni prag gubilište! Jasenovac je kulminacija zla koje je tinjalo širom zloglasne Pavelićeve tvorevine! Pamtimo, ne zaboravljajmo i ne opraštajmo jer… previše je Jasenovaca bilo! Od istog autora: Od istog autora:

Goran Davidović: Oprostite nam deco i molite Boga za nas…

Bili su samo deca. Srpska deca. 22. april, Dan sećanja… ne mogu napisati zvanični naziv, sramota me je, jer naziv je sklepao neko ko ne misli dobro Srbima. Nikad se ne sme reći na šta tačno sećanje, ko je ubijan, zašto, i od koga… To je relativizacija zločina genocida nad Srbima u ND Hrvatskoj 1941-45. Oprostite nam deco. Molite Boga za nas… A sve nas treba da bude sramota što nismo izgradili kulturu sećanja, i što dozvoljavamo da nas idioti prave budalama, da skrnave ovo malo sećanja na srpske žrtve. Tako ih ponovo ubijaju a nas spremaju za neke nove ovce za klanje. Nisam želeo ali pošto neki izazivaju da

Svedočanstvo o Jasenovcu

Izdavačko preduzeće „Svjetlost” iz Sarajeva u svoje zadatke odmah posle Drugog svetskog rata uvrstilo je i podsticanje boraca i ostalih učesnika NOP-a da, u obliku koji im najbolje odgovara, opišu šta su sami doživeli ili videli. Na taj poziv reagovao je Drago H. Čolaković iz Bijeljine, koji je u knjizi „Jasenovac”, izdatoj 1948. godine, detaljno opisao stvaranje logora Jasenovac svedočeći o strahotama kroz koje su već na samom početku prošli logoraši. Za njegovo pisanje „Svjetlost” kaže da ima „pečat uverljivosti i snagu dokumenta”. Logoraši su svakodnevno ubijani na različite načine, radeći teške poslove po blatu i kiši, snegu i mrazu, mokri, gladni, prljavi, vašljivi, maltretirani na svakom koraku. Ubijani su

Predrag Ristić

I Beograd vapi za jasenovačkim memorijalom: Srpska tela su rekom stizala iz Hrvatske

Arhitekta Peđa Ristić (1931 – 2019.): Na tri mesta u Beogradu prikupljani leševi iz reke. Hrvatski zločin Savom rasut do Crnog mora. Kod Kule Nebojše na Kalemegdanu, na Ratnom ostrvu od 1942. do 1945. sahranjivane su ustaške žrtve. Dve reke, Sava i Dunav, na neki način odredile su sudbinu arhitekte Peđe Ristića, autora nekih od najlepših novijih srpskih crkava. Bivši član „Medijale“, a potom Enfant terrible beogradske umetničke scene danas ima 87 godina. Bio je u timu Bogdana Bogdanovića kada je ovaj pravio jasenovački spomenik Kameni cvet. Potom je prošle decenije u Skupštini grada pokrenuo inicijativu da se na Velikom ratnom ostrvu podigne crkva mučenicma čija je tela izbacila Sava

Bursać Vladimir: Predrasuda o stradanju Srba po rasnom osnovu u NDH je zamena teza

Protivnik te tvrdnje stalno poteže, a mnogi ljudi misleći da rade za svoj narod, ponavljaju nešto što nikada nije dokazano niti utvrđeno, suštinski braneći protivnika. Protivnik na taj način konzervira stanje u našem društvu. Kao nacionalna institucija sa odgovornošću da razume i drugima objasni šta se dogodilo tokom Drugog svetskog rata na prostorima okupirane Jugoslavije, Muzej žrtava genocida iz Beograda ima obavezu da u svome radu kao i u saopštavanju rezultata istraživanja, upotrebljava naučnu metodologiju. Naučna zajednica mora biti oruđe, kanal i prozor kroz koji će se objavljivati rezultati istraživanja, svedočenja, dokazi o onome što se zaista dogodilo. Naučna zajednica poseduje monopol nad naučnom metodologijom, i to je činjenica koju

Dan stvaranja NDH, kada je na Zagreb pala tama a iz njega krenulo zlo

U četiri kratke godine, ona je svojim aparatom, u genocidu kakav Evropa nikada nije videla, usmrtila između 500 000 i 1 000 000 Srba sa teritorija koje je okupirala Nezavisna Država Hrvatska je osnovana 10. aprila, pre 83 godine, kao država hrvatskog naroda pod vojno-političkim patronatom Hitlerove Nemačke. To se dogodilo svega 4 dana nakon invazije sila Osovine na Jugoslaviju, na dan ulaska nemačkih trupa u Zagreb. Nemački vojnici su dočekani kao oslobodioci s neskrivenim oduševljenjem najširih masa zagrebačkih Hrvata. Period koji je nastupio predstavlja najsramnije razdoblje hrvatske istorije obeleženo rasnim zakonima, koncentracionim logorima i brojnim zloćinima koji su odredili zločinački karakter nove vlasti, čime su raspršene nade nekih da

ZADAH LjUDSKIH TELA KOJA GORE I DANAS OSEĆAM U NOZDRVAMA

Potresna ispovest Vlajka Kaurina koji je kao dečak bio zatočenik logora Jasenovac. „OD Jasenovca počinjem da pamtim. Od patnje čovek brzo sazri. Strašni prizori. Posle rata, želeo sam da pričam i pričao sam o Jasenovcu, ali nije imao ko da sluša…“ – Zadah ljudskih tela koja gore u pećima Jasenovca i danas osećam u nozdrvama. Noću me posećuju jasenovačke slike. Žicom ograđena livada na kojoj žene, deca, stari i nemoćni čupaju i jedu travu i piju gadnu vodu iz crnih lokvi. Prizori ljudi naslaganih unakrst kao drva, čije grudi ustaše probijaju ćuskijama. Tela kako vise kao neki strašni plodovi na topoli užasa u Gradini i leševa u Savi. Ovako govori Vlajko

POKRŠTAVANjE SRBA VATIKAN ZABELEŽIO U 390 DOKUMENATA: Spisi o unijaćenju Srba ugledali svetlo dana zahvaljujući SANU i Arhivu Vojvodine

Petog decembra 1621. leta Gospodnjeg rimokatolički sveštenik Paskvalin izveštava u pismu Vatikanu da je krstio Nikolu Kopčića „muslimana iz Bosne“, starog 17 godina, a 25.oktobra 1623. skadarski biskup Dominik Andriaši šalje „radosnu obavest“ Svetoj stolici da je preveo u rimokatoličku veru 305 pravoslavaca. Piše: Jovanka Simić Ovo su samo prva dva od ukupno 390 vatikanskih dokumenata o preveravanju (unijaćenju) srpskog naroda u 17. veku na prostoru Dalmacije, Hercegovine, Bosne, Crne Gore i Srbije koje je ugledni srpski arhivista Marko Jačov (Benkovac, 1949. – Kastel Gandolfo kod Rima, 8. januar 2022) u Vatikanu pronašao i potom sabrao u knjigu „Spisi kongregacije za propagandu vere u Rimu o Srbima 1622-1644.“ Knjiga dokumenata

Ruzvelt: Kako možete živeti sa narodom od koga ste doživeli genocid?

REČI SMILjE AVRAMOV O RUZVELTU VAŽNIJE NEGO IKAD: KAKO ŽIVETI SA ONIMA OD KOJIH STE DOŽIVELI GENOCID Ljubaznošću novinarke i prijatelja naše redakcije Milijane Baletić, Glas javnosti prenosi njen intervju iz 2004. godine, sa preminulom profesorkom Smiljom Avramov pod nazivom “Novi svetski poredak, pravo ili sila“ u kojem je, tako jednostavno, a do kraja suštinski sagledan poredak svetskih moćnika i pred njenim argumentima ostaje potpuno razotkriven! U intervjuu ona govori o obnavljanju Jugoslavije i o tome kako je Ruzvelt bio protiv toga, kako je pitao kralja Aleksandra Karađorđevića: “Pa šta vam treba Jugoslavija, kako možete živeti sa narodom od koga ste doživeli genocid?” Izvor: GLAS JAVNOSTI Vezane vijesti: VIDEO: Srpski

Svedočenje Borislava Ševa iz Piskavice o pravljenju sapuna u Jasenovcu

„Gledo sam ja kako oni od ljudi prave sapun. O, diko moja, ja sam ti tačno jedanput udarijo u jednu baraku kod centralne brijačnice. Da njesam bijo brico, ne bi ja smijo tamo ni ići. Tamo ta je bila baraka. Tamo đe je sade onaj spomenik. Vamo malo više bila je ta baraka. Baraka je bila sigurno… Ako nije bila 30-40 metara dugačka. Kaznovi su sve jedan do drugog. Kaznovi su u baraci. Kolko je toga! Puna baraka. Na jednu stranu su kaznovi, na drugu su stolovi. Na stolovima meso ljudsko. E, vako, salo se vidi. Ja sam vidijo tačno na stolovima to, to, to meso. Sve masno. Ljudsko meso.

U Ruskom domu u Beogradu evociraju sećanje na nacističke zločine 

Međunarodni naučni simpozijum «Sećamo se, nema zastarelosti, Nacistički zločini i genocid nad narodima u godinama Drugog svetskog rata» koji je održan 27. februara u Ruskom domu u Beogradu bio je značajan događaj u kontekstu obeležavanja osamdesete godišnjice Velike Pobede nad fašizmom. Međunarodni istraživački centar za Drugi svetski rat iz Maribora i njegova beogradska filijala okupili su na simpozijumu istoričare, istraživače genocida i Holokausta iz Srbije, Rusije, Slovenije i Izraela i tako objedinili zajednički cilj — očuvanje sećanja na zverstva u Drugom svetskom ratu i borbu protiv revizionizma. U centru pažnje bili su nacistički koncentracioni logori koji su postojali na teritoriji bivše Jugoslavije. Na simpozijumu je dobro izučena užasna realnost logora smrti kao što su Jasenovac

Crvena (ne)vera za amneziju genocida

Zašto su komunisti i njihovi trabanti u Krajini, godinama, decenijama posle Drugog svetskog rata, rušili srpske crkve preostale od ustaškog terora, proganjali i premlaćivali popove i arhijereje i harangirali protiv bilo kakve manifestacije pravoslavne religioznosti?! Piše: Milan Četnik Posle ustaškog megazločina, jedinstvenog u poznatoj istoriji zbog zluradog uživanja (sladostrašća) u krvničkom sadizmu, političke vođe srpskog biološkog ostatka nemilosrdno su udarili na tradicionalnu duhovnost. Bila je to sablažnjiva akcija poništavanja (anihilacije) vekovima, jedine srpske nacionalne institucije u austrijskim krajinama. Po mazohizmu, samomržnji i autodestrukciji ta kampanja nezabeležena je u analima hrišćanstva. Kako i zašto je bio moguć takav pad u opsesivno gaženje i gašenje sopstvenog identiteta, u samoporicanje i ništavilo samosvesti?

Ljiljana Bralović: U lelečju i bezrečju (deci logorašima, stradaloj u Jasenovcu)

Treba li da opet u našoj kući / srboseci otvore zaborav, / za jasenovčki košmar, / za jeme bezdanice, / za hiljade umorene dece, / za crne marame i leleka. Stoje li još stopice dečjetamo gde je lelečje i bezrečje,u blatu, kazamatu, čovekolomu,u domu za smrt i plačgde nož i mač, gde malj, gde gasgde su na nejač puštane zverida deci sude,a likom su podsećale na ljude. Po koji put u stosmrt nebeski Oče?Stradali da posvedočeda i Tvoja pravda ponekad zadocni.Kosci satanini u krvavom piruu strašnom miru, kao da naforu delekidaše nežne ručice bele,moriše već umorene.A ti Svevišnji,beše li bar u tišnji? Kliknite na sliku za uvećanje Te stope što

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.