arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Miloš Ković: Kriza srpske istoriografije

Srpska istoriografija, naučna disciplina koja se neguje na srpskim univerzitetima i u institutima, nalazi se u stanju slobodnog pada. Ona kao da više nema ničeg zajedničkog sa onim što je bila u vreme svojih velikih utemeljivača: Stojana Novakovića, Ilariona Ruvarca, Ljubomira Kovačevića, Mihaila Gavrilovića, Slobodana Jovanovića, Jovana Radonjića, Stanoja Stanojevića, Vladimira Ćorovića, Vasilja Popovića, Nikole Radojčića, Mite Kostića i ostalih srpskih istoričara s kraja 19. i iz prve polovine 20. veka. Ovi ljudi imali su zajednička, podrazumevana merila o tome šta je istorijska nauka i šta se očekuje od jednog istoriografskog dela. Danas u tome nema saglasnosti. Mnogo toga od tada se, istina, promenilo. Ostala su, međutim, ključna, jednostavna pitanja

LEKCIJE KOJE NISMO NAUČILI

Dečak Miroslav Lazanski ispred latinične drvene „piramide“ u Jasenovcu, koja je bila jedino spomen obeležje stravičnog hrvatsko-muslimanskog genocida nad Srbima, sve do 1966. Piše: Vladan VukosavljevićTek tada je postavljen simbolički nejasan i neprimeren spomenik u obliku cveta, autora Bogdana Bogdanovića, komuniste i potonjeg aktivnog autošoviniste iz osamdedetih i devedesetih godina. Istorija beleži neke ilustrativne detalje u vezi sa ceremonijom otkrivanja spomenika: „Domaćin ceremonije trebalo je da bude Krajačić, ali se on nije pojavljivao. Nije došao ni tadašnji šef hrvatskih komunista, Vladimir Bakarić, tvrdeći da se ne oseća dobro. Program je trebalo da počne u 9 časova, ali se čekao Krajačić koji nije stizao, pa je početak kasnio više od dva

​Uloga hrvatske Udbe u izboru patrijarha SPC

U „saradničkoj” (doušničkoj) mreži Uprave državne bezbednosti (Udbe) u NR Hrvatskoj 1958. godine, među sveštenim i mirskim službenicima Srpske pravoslavne crkve (SPC) bilo je 20 sveštenika i 16 članova Eparhijskih saveta i Upravnih odbora. Piše: Milan Četnik Te godine, od 26. maja do 10. juna održano je “teško zasedanje” Arhijerejskog sabora SPC na kojem nisu izabrani predloženi kandidati za nove vladike, “domoroci” u makedonskim eparhijama. Nešto kasnije, 5. jula “iznenada” je umro patrijarh Vikentije (Prodanov). Drugo odelenje savezne Udbe poslalo je 14. avgusta depešu hrvatskoj Službi tražeći analizu sastava izbornog Sabora SPC za novog patrijarha, sa njihovog terena. Jer, u tadašnjem izbornom Saboru pravo glasa, osim arhijereja, imali su i

Novi skandal u režiji Dejana Ristića

Kada Muzej žrtava genocida iz Beograda pozove jednu hrvatsku istoričarku iz Zagreba u Srbiju i najavi kao prvog govornika na manifestaciji kojom će biti obilježen nacionalni praznik Sretenje – Dan državnosti Srbije, to zaslužuje posebnu pažnju. Piše: Dušan Bastašić Program pod naslovom ,,JAVNO SVEDOČENjE: Susret s prošlošću – Diana Budisavljević“ će biti realizovan 13. februara ove godine u Atrijumu Narodne biblioteke Srbije u Beogradu a dan kasnije u Kulturnom centru Vojvodine ,,Miloš Crnjanski“ u Novom Sadu. U okviru programa, prisutnima će se pored ostalih obratiti istoričari Nataša Mataušić, i direktor Muzeja žrtava genocida Dejan Ristić. Široj javnosti ali i istoričarima, malo je poznat lik i djelo Nataše Mataušić. Nedavno smo

Srbofobija iz usta jednog Jevrejina: Srbi kao Hamas

Na političkom i medijskom nebu srpskih zemalja, prilično mlako je prokomentarisana izjava Menahema Z. Rosensafta (Menachem Z. Rosensaft), jednog od prvih ljudi Svjetskog jevrejskog kongresa koji je uporedio četnike sa Hamasom. Piše: Boris Radaković Otišao je i korak dalje, pa je pozivajući „Bošnjake“ da razumiju bombardovanje Gaze od strane vojnih snaga Izraela, povukao paralelu između „ideologija Hamasa i onoga što je četnički pokret radio u BiH tijekom rata devedesetih.“ Ko imalo poznaje istoriju ratova za jugoslovensko nasljeđe, dobro zna da nikakva četnička ideologija nije djelovala u BiH. Srpski narod je organizovao svoju vojsku i mimo nekih paravojnih formacija, sve vojne jedinice su bile pod Glavnim štabom Vojske Republike Srpske. Postojale

VLADIMIR DIMITRIJEVIĆ – Poricanje Srbocida nekad i danas: Povodom izlaska jedne knjige

Pred čitaocima je nova knjiga potpisnika ovih redova, „Kuća u našoj krvi: Jasenovac i srpski logoraški zavet“. KUĆA U NAŠOJ KRVI U prvom poglavlju ove knjige, „Srbocid ili Pojam kao sredstvo svesrpskog progledanja“ ponuđeno je izlaganje pojma srbocida, značajnog za razumevanje genocidnog zločina koji se  u NDH desio od 1941. do 1945. godinne. U tekstu „Sedamsto tisuća svedočiće žrtvi“, data je analiza Službe novomučenicima srpskim Svetog vladike Nikolaja, gde je, između ostalog, izloženo pravoslavno učenje o mučeništvu, čiji je Prvomučenik Hristos, kao i o smislu našeg stradalništva u doba NDH. Zatim su u knjizi data dva, nama nova, svedočenja o srbocidu u NDH – francuskog novinara Žana Husara, koji je

Vladika bački Irinej o umanjivanju broja žrtava u Jasenovcu

Uzaludan bi bio revizionizam sa Kaptola i sa nekih drugih adresa u Hrvatskoj da mu nije stigla podrška od ljudi kojima platu i sve životne troškove pokrivaju građani Srbije. Ukoliko ova apologija za Maksa Luburića i ostale ustaške zločince ne bude hitno zaustavljena, to će biti ogroman udarac srpskom narodu u celini, a Srbija kao država biće označena kao nesumnjivi sponzor i pokrovitelj revizionizma na štetu istorijske istine i sopstvenog naroda. U tom slučaju dobili bismo paklenu inverziju – revizionisti „svih zemalja” bili bi proglašeni za svesne i savesne borce protiv navodnog srpskog revizionizma, propagande i „mitomanije”. Jasenovački i drugi NDH-dželati bili bi delimično amnestirani, ako ne i rehabilitovani, a

Mira Radojević, istoričar i profesor na Filozofskom fakultetu u Beogradu.

Mira Radojević: Zlo Jasenovca i njegova duboka veza s vremenom u kome živimo

Broj žrtava mnogo je puta i sa različitih strana osporavan, da bi u savremenom dobu bio proglašen za mit, čije se poreklo netačno i često pripisuje „srpskim nacionalistima“. Ubijanje istorije Javnost u Srbiji je poslednjih meseci suočena s mnoštvom informacija iz novinskih i drugih tekstova, kao i iz televizijskih emisija posvećenih zloglasnom koncentracionom logoru Jasenovac, s naglaskom na pokušaj utvrđivanja broja njegovih žrtava i oštro suprotstavljena tumačenja zavađenih učesnika ove zahuktale diskusije. Nedovoljno upućeni čitalac ili gledalac televizije može biti iznenađen kako obnovljenim interesovanjem za to bolno pitanje iz nacionalne istorije tako žučnošću koja izbija iz njegove analize, a možda ponajviše novim, gotovo „revolucionarnim“ pogledima. Unutar nedoumica izazvanih sadržinom i

U Beogradu predstavljanje knjige: SAMUDARIPEN ROMA U NEZAVISNOJ DRŽAVI HRVATSKOJ

Pozivamo Vas na predstavljanje knjige SAMUDARIPEN ROMA U NEZAVISNOJ DRŽAVI HRVATSKOJ, Dragoljuba Ackovića, u ponedeljak, 29. januara, u 11.00 časova, u knjižari „Geca Kon“ (Knez Mihailova 12, prvi sprat). O knjizi će govoriti Gideon Grajf, izraelski istoričar, Mladen Šarčević, direktor Službenog glasnika, i dr Dragoljub Acković, autor. U svojoj knjizi dr Acković je ovekovečio stradanje romskog naroda, svirepa dela rasističkog i klerofašističkog ustaškog režima, jednog od najsmrtonosnijih režima u istoriji čovečanstva, kao i njegove zverske zločine počinjene u Jasenovcu, jednom od najbrutalnijih i najozloglašenijih logora za istrebljenje od ukupno osam u Drugom svetskom ratu. Ova knjiga, koja je od neprocenjive vrednosti za svetsku istoriografiju, nije usmerena protiv bilo koje religije,

Mira Radojević: Srboljub Živanović se sve vrijeme trudio da govori u ime osuđenih na ćutanje, ne pristajući da nestanu iz kolektivnog sjećanja

Ako se pođe od činjenice da je Jasenovac već nekoliko decenija najvažniji simbol stradanja srpskog naroda u Drugom svjetskom ratu i nacionalne politike NDH očito je da glavni cilj predstavlja dekonstrukcija navodnog jasenovačkog mita, kako se sve češće ističe. Sledstveno tome, rušenjem mita bila bi relativizovana i obesmišljena sva postojeća znanja o genocidnom karakteru NDH. U petak, 26. januara 2024. godine, u punoj svečanoj sali SANU, u organizaciji Instituta „Diana Budisavljević“ održana je komemoracija posvećena nedavno preminulom srpskom akademiku Srboljubu Živanoviću, koji je svoj naučni vijek posvetio istraživanju genocida nad srpskim jevrejskim i romskim narodom o Jasenovcu. Dopisni član SANU prof. dr Mira Radojević, zbog smrtnog slučaja u porodici nije

Bastašić: Gospodine Banjac, Pokolj nije Holokaust

Podvođenje Pokolja, zločina Genocida počinjenog nad Srbima pod Holokaust je ne samo uvredljivo, neodgovorno i potpuno neprihvatljivo nego predstavlja i zlokobnu polugu politike zaborava na srpsko stradanje. Piše: Dušan Bastašić Danas se obilježava međunarodni Dan sjećanja na žrtve Holokausta, zločina Genocida počinjenog nad Jevrejima tokom Drugog svj. rata. Tim povodom, narodni poslanik Darko Banjac položio je vijenac u Spomen području Donja Gradina. Pored ostalog, u obraćanju medijima izjavio je kako je Jasenovac Holokaust za srpski narod i ukazao da treba njegovati kulturu sjećanja na srpski Holokaust. Na žalost nije mu to prvi put. Prije dve godine na istom mjestu je izjavio slijedeće: „Ovdje je bitno doći da otrgnemo od zaborava sjećanje

Gideon Grajf: Srboljub Živanović platio visoku cijenu za stavove o Jasenovcu

Srboljub Živanović se zarekao da će uvijek govoriti u ime onih koji moraju vječno da ćute, smatrajući da će to pomoći i preživjelima i njihovim potomcima, rekao prof. Grajf na komemorativnom skupu u SANU Izvor: Slovo ljubve Izraelski stručnjak za istraživanje Holokausta Gideon Grajf poručio je danas u Beogradu da je profesor Srboljub Živanović platio visoku cijenu za beskompromisne stavove o koncentracionom logoru za istrebljenje Jasenovcu kojim su hrvatske ustaše upravljale ekstremnom okrutnošću i gdje je ubijeno više od 700.000 nevinih Srba, Jevreja i Roma. Grajf je na komemorativnom skupu u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti /SANU/povodom smrti akademika Srboljuba Živanovića, upamćenog kao člana Forenzičkog tima koji je 1964. godine vršio iskopavanja

Efraim Zurof i episkop Jovan Ćulibrk (Foto: Tanjug)

Vasilije Krestić: Vladika Jovan Ćulibrk ključna ličnost oko smanjivanja broja srpskih žrtava genocida u Pavelićevoj NDH

Međunarodni naučni skup o Jasenovcu otkazan jer je Efraim Zurof, izraelsko-američki istoričar, poručio da ga ne treba održati jer će poremetiti odnose između Srbije i Hrvatske. Već duže vreme u našoj javnosti ispoljeno je veliko neslaganje koje se tiče broja srpskih žrtava postradalih u genocidu počinjenom nad Srbima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Do neslaganja je došlo zbog toga što se pojavila grupica istoričara koja neosnovano, bez ikakvih novih dokaza, ignoriše postojeće prvorazredne izvore o broju umorenih i smanjuje njihov broj približavajući se procenama Franje Tuđmana. Problem nije u toj maloj grupi koja je bez naučnog ugleda već u tome što je vrh srpske države stao iza tih istoričara revizionista kojima je namera da

Zapanjujuća „znanja“ i saznanja

Dok ispisujem ove redove o Donjoj Gradini i Jasenovcu, stigla je vijest da se upokojio akademik dr Srboljub Živanović, najpouzdaniji svjedok bestijalnih ustaških zločina, ne samo u ova dva logora, nego širom NDHazije. Neka mu je i slava i hvala na onome što je za života za svoj narod i njegovu istoriju uradio! Piše: Jovan Lakićević Ko je bio u prilici da isprati jednu anketu, valjda neke od zagrebačkih televizija među studentima istorije u Zagrebu, lakše će shvatiti da mlađi žitelji, nama do juče „bratske Hrvatske“, nemaju pojma o logorima, jamama i klanicama u kojima je, tokom Drugog Velikog rata, pobijeno više od milion Srba! Na pitanje reportera – „Šta

Obmanjivanje javnosti u režiji Dejana Ristića

Dinko Čutura, direktor Hrvatskog državnog arhiva, oštro je demantovao tvrdnje Dejana Ristića, ističući da je direktor Muzeja žrtava genocida u Beogradu u potpunosti zloupotrijebio njegovo i gostoprimstvo HDA. Piše: Dušan Bastašić Početkom decembra prošle godine, tokom godišnjeg zasjedanja Međunarodne alijanse za sjećanje na Holokaust (IHRA) održane u Zagrebu, Dejan Ristić je našao za potrebno da se u prostoru Hrvatskog državnog arhiva, sretne sa direktorom te ustanove Dinkom Čuturom. Tada smo u prilogu pod naslovom „Kolaboracionizam ili naučna saradnja?“ pretpostavili da će biti zanimljivo pratiti tok, kako se javno pohvalio Dejan Ristić, „uspostavljene trajne institucionalne saradnje Muzeja žrtava genocida u Beogradu i Državnog arhiva Hrvatske na realizaciji najavljenih zajedničkih projekata“. Ristić je tada precizirao

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.