arrow up
Mrkonjić Grad: Godišnjica podizanja spomenika Foto: RTRS

Godišnjica podizanja spomenika kralju Petru Prvom Karađorđeviću Mrkonjiću (FOTO)

U Mrkonjić Gradu, služenjem parastosa i polaganjem vijenaca obilježena je 92-godišnjica od podizanja spomenika kralju Petru Prvom Karađorđeviću Mrkonjiću. Spomenik je podignut 14. decembra 1924 godine, a otkrio ga je kraljev izaslanik vojvoda Janko Vukotić Serdar. Nakon četiri mjeseca, od otkrivanja spomenika 1.aprila 1925.godine Mrkonjić Grad je dobio sadašnji naziv. Spomenik su 28.aprila 1941.godine porušile ustaše uz pomoć njemačke vojske. Obnovljen je 1991.godine, da bi ga 10.oktobra 1995.godine porušili pripadnici Oružanih snaga Države Hrvatske i Hrvatskog vjeća odbrane. Ponovo je obnovljen 1996.godine. Izvor: Radio Televizija Republike Srpske Vezane vijesti: Danas 95 godina od smrti kralja Petra Prvog Oslobodioca …

Sokolska štafeta

Štafeta kralja Petra

Muzej istorije Jugoslavije danas slavi 20 godina postojanja Najposećeniji muzej u Srbiji, Muzej istorije Jugoslavije, koji godišnje obiđe 120.000 ljudi, započeće danas od 10 časova, uz svoju publiku, proslavu 20. rođendana, izložbom jednog predmeta “Trčanje kroz vreme”. U objektu Muzeja 25. maj, naime, biće izložena jedna od četiri sokolske štafete koje su u septembru 1940, povodom sedamnaestog rođendana Petra Drugog Karađorđevića, prestolonaslednika i starešine “Sokola”, stigle u Beograd u organizaciji Saveza sokola Kraljevine Jugoslavije. Štafeta je nošena od Skoplja, Niša i Kragujevca do Beograda, a MIJ je otkupio ove godine, tokom trajanja izložbe “Ko je soko – taj je Jugosloven”. Muzej u čijem sloganu piše “Mi čuvamo sećanje”, svojim posetiocima

Grb nove države,Proglašenje prve zajedničke južnoslovenske države 1. decembra 1918.

Prvi jugoslovenski brak iz računa

Na današnji dan pre tačno 98 godina u Beogradu je proglašena prva južnoslovenska država. Zajednica je više bila u interesu ugrožene Hrvatske nego Srbije, koja je državu već imala Prvi jugoslovenski “brak iz računa” sklopljen je na današnji dan – 1. decembra 1918. u Beogradu. Partneri su bili Srbija, koja je izgubila 1,2 miliona stanovnika u Velikom ratu i ni od koga priznata zagrebačka tvorevina Država Slovenaca, Hrvata i Srba. U njoj je živelo 500.000 ljudi koji su prethodne četiri godine ratovali protiv srpske vojske i učestvovali u okupaciji Srbije. – Ulazak srpske vojske u pojedina hrvatska mesta stanovništvo je različito doživljavalo: Srbi s oduševljenjem, Hrvati s rezervom i prikrivenim

Kapela na austrougarskom vojnom groblju, podignuta 1918. godine (Foto: Uroš Bogdanović)

Zapisi u mermeru na nemačkom, mađarskom i hrvatskom jeziku

Okupator do oslobođenja grada nije stigao da prenese ostatke svih austrougarskih vojnika iz masovnih grobnica u Beogradu i Zemunu Austrougarski vojnici poginuli tokom borbi za Beograd 1914–1915. sahranjivani su u provizornim grobnicama širom grada. Nakon okupacije, od oktobra 1915, ranjenici preminuli u rezervnim bolnicama sahranjivani su oko objekata Vojne bolnice na Vračaru i na privremenoj lokaciji uz gradsko „Novo groblje”. Vojni generalni guverman u Srbiji je ubrzo pokrenuo pitanje formiranja stalnog, centralnog vojnog groblja. Za ovu namenu određeno je dotadašnje privremeno austrougarsko vojničko groblje pored severoistočnog dela „Novog groblja”. Austrougarska parcela se graničila sa srpskim vojničkim grobljem, na kojoj će posle rata biti podignuta spomen-kosturnica braniocima Beograda. Do 9. oktobra

Ljuba Kovačević

Nije baš svako kovač(ević) svoje sreće: Ljubu više niko ne ljubi

U zarušenoj udžerici, napuštena od svih i osuđena na večnu osamu, dočekala je poslednje dane starica Ljuba, kćer Anta Kovačevića, jednog od osnivača Stepanovićeva – doskoranajveće hercegovačke naseobine u Bačkoj piše: Mladen Bulut Kao utamničena, u teskobnoj i kao grob hladnoj, jedinoj preostaloj sobici ispod poleglog krova, samovala je i dugotrajnim mukama se odvikavala od života Ljuba Kovačević. Pritisnuta samoćom i čemernim jadom, ona se tek s vremena na vreme, ne pokazujući pred svetom svoje iznureno lice, kao ranjena zverka, bolnim krikom oglašavala da makar načas vascelo selo podseti na svoje bedno postojanje. Zavetnica ubogog doma – Šta ću kad me, ovako grešnu, ni Bog neće – jadala mi se

Nekad i sad: Kosti hiljada vojnika palih 1914. i 1915. danas su neobeležene

Srpski Zejtinlik još skriven kraj Kragujevca

Posle dve decenije ponovo inicijativa da se obnovi Centralno groblje naše vojske u Velikom ratu. Posle Drugog svetskog rata na mestu 2.500 krstača posađena šuma Prošlo je punih 18 godina otkako je Miloslav Samardžić, glavni i odgovorni urednik “Pogleda”, podneo kragujevačkoj skupštini inicijativu da se obnovi “srpski Zejtinlik” – srpsko vojničko groblje iz 1914-1915. godine, na prostoru Šumarica, između kamenog lava i hotela, gde su sahranjivane žrtve sa Cera, Kolubare i drugih bitaka. Ova inicijativa je svojevremeno prihvaćena, ali do danas nije realizovana. Samardžić je ponovo, skoro dve decenije kasnije, preko medija inicirao obnovu 2.500 starih grobova. – Sramota je da skoro niko ne zna da pored starog srpskog groblja,

Banja Luka se nikad nije odužila Vojvodi Mišiću

Za oslobađanje Banja Luke u Prvom svjetskom ratu najzaslužniji su legendarni srpski vojvoda Жivojin Mišić i 24.000 srpskih dobrovoljaca na Solunu, sa prostora BiH, a najviše ih je bilo iz Bosanske Krajine.  Piše: Dragiša Vulin PRVI DIO-SOLUNSKI FRONT: Жivojin Mišić je postrojio srpke dobrovoljce i poručniku Lazičiću, dobrovoljcu sa Manjače predao zastavu: “POSTAVIĆEŠ JE NA VRH KRAJINE, KADA JE OSLOBODIMO”. DRUGI DIO-OSLOBOĐENI BEOGRAD: Kabinet Aleksandra Karađođevića, Aleksandar i vojvoda Жivojin Mišić, dogovaraju završne operacije za oslobođenje, nazire se kraj Prvog svjetskog rata. Uspostavljene su telefonske veze i jednog trenutka se Aleksandar javio, na poziv iz Berlina, koji je ponudio napuštanje okupiranih prostora, tj. kapitulaciju, pod jednim uslovom: “DA SRPSKA VOJSKA

Parastos u hramu Hrista Spasitelja za nestale i poginule srpske borce Prvog svjetskog rataFoto: RTRS

Obilježavanje Dana ulaska srpske vojske u Banjaluku 1918. (VIDEO, FOTO)

Služenjem parastosa u banjalučkom Hramu Hrista Spasitelja za nestale i poginule srpske borce Prvog svjetskog rata, danas je počelo obilježavanje Dana ulaska srpske vojske u Banjaluku 1918. godine. Parastosu su prisustvovali ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije Aleksandar Vulin, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Milenko Savanović, potpredsjednik Narodne skupštine Srpske Nenad Stevandić, ambasador Srbije u BiH Stanimir Vukićević, generalni konzul Srbije u Banjaluci Vladimir Nikolić, predstavnici Republičkog i Gradskog udruženja potomaka i poštovalaca ratnih dobrovoljaca 1912-1918. Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Milenko Savanović izjavio je da ulazak Srpske vojske u Banjaluku 1918. godine govori o velikoj i časnoj pobjedi srpskog naroda u Velikom ratu.

Banjaluka: Odavanje pošte žrtvama veleizdajničkog procesaFoto: RTRS

Položen vijenac na spomenik žrtvama veleizdajničkog procesa

Delegacija Udruženja potomaka i poštovalaca ratnih dobrovoljaca 1912-1918. godine danas je u Banjaluci položila vijenac na spomenik žrtvama veleizdajničkih procesa na groblju “Sveti Pantelija”. Vijenac je položen u okviru obilježavanja 21. novembra 1918. godine, dana ulaska Srpske vojske u Banjaluku. Predsjednik Udruženja potomaka i poštovalaca ratnih dobrovoljaca 1912-1918 godine u Banjaluci Nebojša Kuštrinović rekao je da je povratak ovog velikog datuma u grad na Vrbasu dokaz da istina živi. On je najavio da se radi na tome da se za dvije godine podigne spomenik povodom 100 godina od ulaska Srpske vojske u Banjaluku. Predsjednik Republičkog udruženja potomaka i poštovalaca ratnih dobrovoljaca 1912-1918 godine Vladimir Ševarika rekao je da su srpske

Ulazak srpske vojske u Banjaluku 21.11.1918. god Foto: RTRS

Obilježavanje Dana ulaska srpske vojske u Banjaluku 1918. godine

U Banjaluci će u utorak, 22. novembra, biti obilježen Dan ulaska srpske vojske u Banjaluku 1918. godine, a u organizaciji odbora za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova Republike Srpske i Srbije. Predsjednik Odbora Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova Milenko Savanović istakao je da zajedničko obilježavanje Republike Srpske i Srbije govori o značaju tog događaja. On je podsjetio da su srpske snage, u kojima je bilo oko 25.000 srpskih dobrovoljaca iz BiH, 21. novembra 1918. godine oslobodile Banjaluku. “Danas postoje neke kvaziistoriografske snage koje pokušavaju revizijom istorije da žrtvu prikažu kao agresora, odnosno okupiranu zemlju kao agresorsku i to je problem koji srpski narod ima u svojoj istoriji, a

1.Generalni konzul Republike Srbije Božidar Vučurović sa saradnikom položio venac na spomenik srpskim vojnicima u Ulmu

Sećanje na srpske junake

Srbija je, kažu istoričari i demografi, u oba velika rata prema nekadašnjem broju stanovnika i u odnosu na sve savezničke zemlje, imala najviše vojnih i još više civilnih žrtava Dok su se posle Drugog svetskog rata pa sve do tzv. demokratskih promena 2000.g. vojne i civilne žrtve tog rata redovno pominjale, razne delegacije su na njihova spomen-obeležja polagale vence i cveće, držani su govori, viđeni, preživeli ratnici, često okićeni generalskim znamenjima, su deci i učenicima pričali o partizanskim i spstvenim herojskim borbama itd., dotle se o mnogim istorijskim bitkama u I svetskom ratu, često i značajnijim borbama od parizanskih, ćutalo. Brojne žrtve Prvog svetskog rata bile su jednostavno ignorisane, možda

Nemanja Dević je prekopao mnoge arhive u zemlji i inostranstvu

Nemanja Dević: Jesmo li ovo i danas mi?

U Srbiji malo ljudi zna šta se obeležava 11. novembra. Možda zato što je ovaj praznik u kalendaru novijeg datuma. Mnogi ga praznuju i raduju mu se jer je to samo jedan više neradan dan. Petak, 8. novembar. Sasvim običan dan u Torontu. Mitrovdan u Srbiji. Šetnja kanadskom metropolom prija, iako je vazduh oštar. Na ulici, u prolazu, sretne se po koji čovek koji na reveru nosi veštački crven cvet. Mali, ali primetan. Na raskrsnici, pa u prodavnici, još po koji. Iz škole izlazi grupa đaka – svi oni nose crven cvetić. Ljudi žute, crne ili bele kože, bez obzira na veru, stari i mladi – nose ga bez razlike.

Obeležen Dan primirja u Prvom svetskom ratu Foto: Tanjug

Državnom ceremonijom obeležen Dan primirja

Centralnom državnom ceremonijom polaganjem venaca i odavanjem počasti kod Spomen kosturnice branilaca Beograda danas je obeležen Dan primirja u Prvom svetskom ratu BEOGRAD – Centralnom državnom ceremonijom polaganjem venaca i odavanjem počasti kod Spomen kosturnice branilaca Beograda danas je obeležen Dan primirja u Prvom svetskom ratu. Ceremoniju je, uz pune vojne i državne počasti, predvodio ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Aleksandar Vulin koji je položio venac u ime Vlade Srbije. “Kada je pre 98 godina najzad stigla dobra vest da će najstrašnija klanica u dotadašnjoj istoriji nestati, svet se obradovao i pomislio da se ludilo rata više neće ponoviti”, istakao je Vulin. Kada se na današnji dan

Banjaluka: Polaganje vijenaca Foto: RTRS

Savanović i Nikolić u Banjaluci položili vijence

Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Milenko Savanović i generalni konzul Srbije u Banjaluci Vladimir Nikolić danas su na banjalučkom groblju “Sveti Pantelija” položili vijenac kod Spomenika žrtvama veleizdajničkog procesa, povodom obilježavanja Dana primirja u Prvom svjetskom ratu. Savanović je istakao da se danas odaje počast svima koji su u Prvom svjetskom ratu dali život za otadžbinu i slobodu. “U Prvom svjetskom ratu srpski narod je imao ogromne gubitke. Srpski narod i u miru mora biti jedinstven u borbi za slobodu i otadžbinu”, rekao je novinarima Savanović. Nikolić je naglasio da je danas odata počast svim žrtvama koje je Srbija dala u Prvom svjetskom ratu. “Znamo kakvu je golgotu

Mural sa likom vojvode Stepe Stepanovića u selu Vojvoda Stepa (Foto Đ. Đukić)

Mural posvećen vojvodi Stepi Stepanoviću

Vojvoda Stepa – U selu koje je po njemu dobilo ime oslikan je mural posvećen čuvenom vojskovođi iz Velikog rata Stepi Stepanoviću. Pored murala napisani su stihovi Alekse Šantića: „Šta Srbija može pokazo si svetu, i njezine duše da su Boga deo”, iz pesme napisane 1919. godine. Mural je veličine 25 kvadratnih metara i nalazi se na zgradi Doma kulture, pored spomenika vojskovođi i njegovim dobrovoljcima iz Prvog svetskog rata, koji su osnovali ovo naselje. Mural je izradio Andrej Josifovski, asistent na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu, poznatiji javnosti kao Pijanista. Selo smešteno u opštini Nova Crnja, uz granicu s Rumunijom, osnovali su Srbi dobrovoljci sa Solunskog fronta, koji su stigli

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.