arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Tadija Sondermajer (Fotografije iz privatne arhive porodice Sondermajer)

Sondermajeri – patriote i heroji

Tadija, vazduhoplovni as iz Prvog svetskog rata, jedan je od osnivača „Aeroputa”, dr Roman je utemeljivač vojne hirurgije, majka Stanislava je bila hrabra bolničarka, a Stanislav – najmlađi srpski vojnik na Ceru Godina koja je iza nas protekla je u znaku obeležavanja 90 godina od osnivanja društva za vazdušni saobraćaj „Aeroput”, čiji je jedan od osnivač i dugogodišnji direktor bio Tadija Sondermajer, najmarkantnija ličnost u civilom vazduhoplovstvu Srbije i Kraljevine Jugoslavije između dva svetska rata. Osnivanju „Aeroputa”, je prethodio nesvakidašnji lični poduhvat ovog vazduhoplovnog asa iz Prvog svetskog rata. Bio je to let avionom „potez 25” od Pariza do Bombaja u Indiji i nazad do Beograda, od 20. aprila do

Petar I Karađorđević (Foto: arhiv)

Petar Ristovski: Snimiću vestern o kralju Petru I

Snimićemo istorijsku dramu sa elementima vesterna u kojoj će kralj Petar I biti predstavljen kao čovjek od krvi i mesa a ne ikona, kazao je Tanjugu Petar Ristovski reditelj filma “Čarape kralja Petra”. Petar je sin našeg proslavljenog glumca Lazara Ristovskog koji će u filmu igrati srpskog suverena. Film “Čarape kralja Petra” donosi priču o čovjeku koji je porjeklom, rođenjem i ličnom odlukom prigrlio krst sopstvene sudbine. Francuski đak, prekaljeni vojnik i ratnik, kralj Petar Karađorđević, stekao iskustvo ratujući u Legiji stranaca u Francusko-pruskom ratu. Njegov ratnički duh utemeljen je u ličnosti njegovog dede, jednog od najvažnijih srpskih ratnika, srpskog vožda Karađorđa. Poslije 45 godina u izgnanstvu kralj Petar Karađorđević

Bilo i ponovilo se: 2018. – godina jubileja – vijek od ujedinjenja Crne Gore i Srbije

U godini koja je danas počela obilježava se jedan izuzetno značajan jubilej – vijek ujedinjenja Crne Gore i Srbije. Podsjećamo, 1918. godine Velika narodna skupština srpskog naroda u Crnoj Gori, poznatija kao Podgorička skupština, izglasala je istorijsku i slavnu odluku o ujedinjenje Crne Gore i Srbije. Odluku o ujedinjenju izglasalo je 160 poslanika Podgoričke skupštine, a taj dokument je predviđao da se Crna Gora ujedini sa Srbijom u jednu državu pod dinastijom Karađorđević. Prema odluci Podgoričke skupštine, crnogorski suveren kralj Nikola, koji je ranije pobjegao iz zemlje, zbačen je sa prestola. Odluka Podgoričke skupštine od 26. novembra o ujedinjenju Crne Gore sa Srbijom bila je uvod u proglašenje zajedničke države Srba, Hrvata

Obrad Hornjak

Vojevanje Obrada Hornjaka

Srpski dobrovoljac ratovao na raznim frontovima, a simboličnu penziju zaradio na istovaru i utovaru uglja Zrenjanin – Srpski dobrovoljački pokret, koji je dostigao svoje najviše domete i ostvario najznačajnije ciljeve u Velikom ratu posebno je zahvatio Vojvodinu. On je bio deo sveukupnog ratnog napora Kraljevine Srbije, ali i deo nacionalnih, ratnih, političkih i socijalnih težnji dela srpskog naroda koji je živeo u okvirima Austrougarske. Istraživanjem oslobodilačkog pokreta u Zrenjaninu se bavi istoričarka Vladislava Ignjatov, kustos u ovdašnjem Narodnom muzeju gde je priredila dve izložbe o ovoj temi. Otežavajuća okolnost na ovim prostorima je bila okolnost što je ovde živeo veliki broj Srba, a oni su prisilno mobilisani u Austrougarsku vojsku, tada

Stogodišnjica od junačke smrti vojvode Koste Vojinovića

Prošlo je stotinu godina , proći će i mnogi vijekovi , sve do kraja svijeta i drugog Hristovog dolaska, a Kosta Vojinović se zaboraviti neće. Ne mogu ga zaboraviti Srbi, ali ni srbski neprijatelji. Viteza stradalnika zaborav neće. Kosta je bio klasični primjer obrazovanosti i prefinjenosti jednog pravog srbskog junaka. Uvijek uljudan, pravedan i ponosit. Porijeklo od Vučitrnskih Vojinovića, stare srbske vlastele, davalo mu je genetski osnov za sve što je u životu sam stvorio. Njegovi roditelji Jovan i Sofija (rođena Grujić) izrodili su u Smederevu sina Kostadina i ćerku Zorku. Na žalost majka Sofija se razboljela i vrlo brzo umrla. Brigu o maloj djeci vodila je majčina sestra Milica.

Ruski_car_Nikolaj.jpg

Bitka četnika i partizana još od crvenog oktobra!

Srbi su se u ruskom građanskom ratu koji je počeo 1917. godine fanatično tukli na obe strane. Odbijali zakletvu srpskom kralju, ali ne i austrougarskom caru. Tito: Najviše sam voleo misije na srpskom i ruskom frontu SMOTRA Ruski car Nikolaj ispred srpske dobrovoljačke divizije za Solunski front Oktobarska revolucija 1917. promenila je svet i lišila Srbiju jedinog zaštitnika u Velikom ratu. Srbi koji su se zatekli na ruskoj teritoriji upali su u vrzino kolo građanskog rata. O njihovoj ulozi u tim smutnim vremenima mnogo se i često manipulisalo. Učešće Srba u Građanskom ratu i u intervenciji u Rusiji još uvek nije do kraja istraženo. Srbi su se borili kako na

Kod Spomen-kosturnice u Doboju položeni su vijenci i služen parastos u okviru obilježavanja 102 godine od internacije Srba u prvi organizovani logor u civilizovanoj Evropi, u kome je 12.000 lica izgubilo život.

Savanović: U dobojskom logoru izvršen genocid nad Srbima

Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Srpske Milenko Savanović, koji je danas prisustvovao obilježavanju 102 godine od internacije Srba u dobojski logor u kojem ih je ubijeno 12.000, rekao je da je austrougarski logor u Doboju prvi koncentracioni logor u modernoj Evropi 20. vijeka, a zločini počinjeni u njemu imaju sva obilježja genocida nad srpskim narodom. Savanović je rekao novinarima da je logor u Doboju osnovan 27. decembra 1915. godine i da je u njega do 7. jula 1917. internisan 45.791 Srbin. Među njima su bila 16.673 muškarca, 16.996 žena i djece, kao i 12.122 srpskih vojnika. On je naveo da je dobojski logor u Prvom svjetskom ratu bio prvo organizovano

Parastosom u crkvi Svetih Apostola Petra i Pavla u Doboju počelo je obilježavanje 102 godine od internacije Srba u dobojski logor u kojem je ubijeno 12.000 Srba.

Žrtve dobojskog logora sačuvati od zaborava

Služenjem pomena u Hramu Svetih Petra i Pavla u Doboju počelo je jutros obilježavanje 102 godine od internacije Srba u prvi organizovani logor u civilizovanoj Evropi, u kome je 12.000 lica izgubilo život. Sveštenik Mirko Nikolić rekao je tokom obraćanja u hramu da su žrtve dobojskog logora u periodu 1915-1917. godina zbog načina stradanja zaslužile da ne budu zaboravljene. “Zaborav je nastavak njihovog stradanja”, rekao je Nikolić i dodao da nije dovoljno da javni zvaničnici o ovom događaju govore samo jednom godišnje. Nakon pomena, biće služen parastos i položeni vijenci na Spomen-kosturnicu, dok je za 11.30 časova planirano polaganje vijenaca na spomenik “Dobojski logor 1915-1917”, koji se nalazi na mjestu

Spomenik žrtvama dobojskog logora

Danas obilježavanje 102 godine od internacije Srba u Dobojski logor

U Doboju će danas, u organizaciji Odbora Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova, biti obilježene 102 godine od internacije Srba u dobojski logor u kojem ih je ubijeno 12.000. Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Milenko Savanović rekao je da je logor u Doboju osnovan 27. decembra 1915. godine i da je u njega do 7. jula 1917. interniran 45.791 Srbin. Među njima je bilo 16.673 muškarca, 16.996 žena i djece i 12.122 srpskih vojnika. “Statistika govori da je u tom logoru za nepune dvije godine stradalo oko 12.000 Srba, među kojima 643 djece”, rekao je Savanović na konferenciji za novinare u Banjaluci i dodao da su

Dragutin Dimitrijević Apis

Zahtev Srpske lige: Spomenik Apisu u centru Beograda

Srpska liga podnela je zahtev nadležnim službama grada Beograda da na lokaciji koju grad odredi, postavi spomenik Dragutinu Dimitrijeviću Apisu povodom 100 godina od streljanja Povodom 100 godina od streljanja Dragutina Dimitrijevića Apisa, Srpska liga podnela je zahtev nadležnim službama grada Beograda da do kraja godine, na lokaciji koju grad odredi, postavi spomenik, kako navode, ovom srpskom heroju i patrioti koji je nepravedno osuđen na smrt zbog navodne veleizdaje, po nalogu dvora Aleksandra Karađorđevića i radikalske vlade, ali i rehabilitovan prvo 1953. godine na inicijativu Aleksandra Rankovića, a potom i 2012. godine od strane srpskog sudstva – izjavio je Aleksandar Đurđev, predsednik Srpske lige. Smatramo da bi dobra lokacija za

Foto Arhiv muzeja u trsteniku

Senka Tankosića nad Trstenikom

Kako je sahranjivan slavni major koji je ujedinio junake hit serije. Ovaj grad bio utočište članova “Crne ruke” i komita početkom 20. veka Teško da se negde toliko bez daha gledala završnica “Senki nad Balkanom” koliko u Trsteniku, koji je, kako će pokazati manje poznata istorija, bio utočište sledbenicima “Crne ruke” i komita, četnika početkom 20. veka. Jer, upravo je tu, nadomak Zapadne Morave, ljutoj rani podlegao slavni major Vojislav Tankosić (1880-1915), čija je smrt uoči sinoćne poslednje epizode ujedinila junake Bjelogrlićeve serije: inspektora Andru Taneta Tanasijevića, Krojača i Mustafu Golubića. Istorija je potvrdila da je major Tankosić teško ranjen u grudi prilikom borbe u Igrištu, nadomak Velikog Popovića, 31.

Zaboravljeni heroji Prvog svetskog rata: Devet Vajagića kao devet Jugovića

Poslednja fotografija Vajagića pred polazak iz Amerike da se bore za Srbiju. Braća Vajagić, njih devetorica, i njihov otac Risto napustili su porodicu u rudarskom gradu Gera da bi pritekli u pomoć srbskoj vojsci koja je u Prvom svetskom ratu oslobađala zemlju od neprijatelja. Junački su se borili i doprineli pobedi na Solunskom frontu, ali su ubrzo potom zaboravljeni.To su Vajagići: Luka (1877-1970), Risto (1878-1936), Mihajlo (1882-1960), Marko (1885-1961), Simo (1889-1923), Simo Vajkana (1889-1932), Jovo (1893-1923), Đuro (1896-1941) i Stevan (1895-1980). Oni su bili braća i rođaci iz bratstva Vajagića, čiji su koreni u Bosanskoj Krajini, selima Bosanska Bojna, Dobro Selo i Zborište. Njihovi preci, stari Vajagići, emigrirali su u

Kralj Petar 1915. godine

Bronzani kralj Petar Prvi na konju u Novom Sadu

Zavod za zaštitu spomenika kulture preporučio je da figure kralja i konja budu od bronze, a postament od mermera u krem boji, visine osam do deset metara Novi Sad – Kralju Petru Prvom Karađorđeviću podiže se spomenik u Novom Sadu, na Trgu republike, kako je to „Politika” već pisala pre nepuna dva meseca, a sada je poznato da će monarh biti predstavljen na konju. Predlog je juče utvrdio Savet za kulturu Novog Sada i uputio ga na razmatranje Skupštini grada koja treba da obrazuje odbor za podizanje spomenika. Po saznanjima našeg lista, gradski Zavod za zaštitu spomenika kulture preporučio je da figure kralja i konja budu od bronze, a postament od

Predata inicijativa za podizanje spomenika kralju Petru I i kralju Aleksandru I Karađorđeviću u Beogradu

BEOGRAD, 14. decembar 2017 – Gradski odbor Beograd Udruženja Kraljevina Srbija uputio je pismenu inicijativu Skupštini grada Beograda – Komisiji za spomenike i nazive trgova i ulica, za podizanje spomenika Nj.V. Kralju Petru I i Nj.V. viteškom Kralju Aleksandru I Karađorđeviću. Godina koja je pred nama, biće u duhu obeležavanja stogodišnjice završetka Prvog svetskog rata, sukoba u kojem je stradalo preko 1.100.000 stanovnika Kraljevine Srbije, odnosno jedna trećina njene predratne populacije. Tim povodom, GO Beograd smatra da je neophodno podići dostojno spomen obeležje dvojici vladara – Nj.V. Kralju Petru I i Nj.V. viteškom Kralju Aleksandru I Karađorđeviću. U najtežim trenucima, oni su se nalazili na čelu srpskog naroda i njegove države, Kralj Petar

Vojvoda_Stepa_Stepanovic.jpg

Kolubarska bitka

Vrhovna komanda je 16. decembra 1914. objavila sledeće: „Na teritoriji Srbije nema više nijednog neprijateljskog vojnika.“ Srbija je posle Cerske bitke pokrenula ofanzivu ka Drini. Saveznici su insistirali da srpska vojska pređe na teritoriju Austrougarske i izvrši pritisak na njene razbijene jedinice, kako bi se olakšao pritisak na zapadnom frontu.  Međutim, napredovanje je zaustavljeno od strane austrougarske vojske, koja se uprkos velikim gubitcima uspešno reorganizovala. Usledila su dva meseca ratovanja uz reku Drinu, sa velikim ljudskim gubitcima ali bez značajnijeg pomeranja fronta. Austrougarski generalštab, poučen nakon poraza na Ceru, daleko ozbiljnije je pripremio plan nove ofanzive. Srpskoj vojnoj komandi bio je potreban predah zbog popune snaga iz rezerve, kao i

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.