arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Vuk Drašković Foto: Aleksandar Anđić

Hrvatska: Drašković – „književni četnik“

Zagrebačka promocija novog romana Vuka Draškovića „Aleksandar od Jugoslavije“ izazvala je žestoke osude brojne hrvatske desnice i portala, a Drašković je nazvan osobom koja je htjela da bude „veći četnik od Miloševića“. Vuk Drašković (Foto: N1, arhiva) „Književni četnik“, kako desni portali nazivaju Draškovića, predstavio je u zagrebačkom bioskopu „Evropa“ knjigu o kralju Aleksandru Karađorđeviću, a promociji su prisustvovali, prema navodima tih krugova, „malobrojni Srbi i Jugosloveni“. Drašković je, navodno, više govorio o, za njega, „neprežaljenoj Jugoslaviji“, što je posebno iziritiralo desničare. „Ako je ovo što sada imamo sloboda i sreća koje nam Jugoslavija nije dala, onda je Aleksandar bio veliki grešnik. Ja, međutim, ne mislim da je ovo danas

Slavka Tomić: Zaboravljena srpska heroina

Povodom knjige “Srbija u Prvom svjetskom ratu – hronologija dešavanja” autora Andrije Šošića otkriveno je da u srpskoj literaturi spomena o imenu Slavke Tomić nema. Slavka Tomić, slavna srpska heroina Velikog rata Bila je narednik srpske vojske, sa 16 godina držala je pušku u rukama i udarila na Austrougare. Kada je Andrija Šošić, autor knjige, otkrio ime Slavke Tomić u francuskom listu Ekselsior (1916), shvatio je, proučavajući srpsku literaturu, da njenog imena uopšte nema. Srbi za nju ne znaju. Zar za slavnu Slavku Tomić, koja je dvije godine nosila metak u tijelu i vojevala na ratištima? Zar za heroinu Prvog svjetskog rata, koju je odlikovao u srpskom vojničkom logoru u

Stamatović: Spomenik komitima je vrhunska parodija prešla u tragikomediju

Da se radi o istorijskoj antitezi i falsifikatu dovoljno govori činjenica da se niti komiti za vrijeme austrougarske okupacije, ali ni zelenaški komiti, nijesu borili za nezavisnu crnogorsku državu niti su bili nacionalni Crnogorci, nego Srbi. Spomenik crnogorskim komitima, koji su se protivili odlukama donesenim na Podgoričkoj skupštini, biće otkriven u Nikšiću, 26. decembra. Na samom spomeniku će pisati „U slavu crnogorskih komita koji su se borili za pravo, čast i slobodu Crne Gore, 1916–1929“. Slobodan Bato Mirjačić, predsjednik UBNOR-a i antifašista Nikšića, iz čije je organizacije prošle godine i potekla zvanična inicijativa za podizanje ovog spomen-obilježja, smatra da će se na ovaj način odužiti crnogorskim komitima i zelenašima. Ipak,

Nemanja Dević: Da li smo mi zaista kao nacija preživeli Veliki rat i stvaranje Jugoslavije?

Juče sam u bioskopu odgledao „Kralja Petra I“. Nisam filmski kritičar, a ne volim da govorim o stvarima za koje nisam stručan. Ipak, ovde hoću da sa prijateljima samo u najkraćem obliku podelim utiske, budući da se radi o oceni istorijskih događaja, aktuelnih i vek kasnije. Po mom mišljenju, film je dobar upravo iz onih razloga zbog kojih se mojim prijateljima nacionalistima ne dopada. Piše: Nemanja Dević 1) Slika, ton, muzika, kadar su savršeni. Kao da smo gledali holivudsku ekranizaciju Tolkinovih bajki, a da, opet, efekti nisu bili u prvom planu, niti su zasenili milu i malu srpsku priču. Muzika se, kao da je iz nekog Morikoneovog vesterna, sjajno uklopila

Srpska vojska na putu za Solunski front

OSVEŠTANA SPOMEN-ČESMA U MELINI SOLUNSKIM DOBROVOLjCIMA

U selu Melina kod banjalučkog prigradskog naselja Bronzani Majdan danas je otkrivena i osveštana spomen-česma posvećena solunskim dobrovoljcima iz ovog kraja. Predsjednik banjalučkog gradskog Udruženja potomaka i poštovalaca ratnih dobrovoljaca od 1912. do 1918. godine Nebojša Kuštrinović rekao je Srni da su članovi ovog udruženja sa područja Meline Miloš i Milivoj Majstorović, u čast 100 godina od pobjede u Velikom ratu, svojim sredstvima i radom izgradili i posvetili spomen-česmu slavnim precima – solunskim dobrovoljcima iz ovog kraja. „Ovo je jedinstvena prilika da, povodom obilježavanja 100 godina od završetka Velikog rata, na svojstven način iskažemo poštovanje prema hrabrim precima, solunskim dobrovoljcima koji su se nesebično borili i žrtvovali za državu, svoj

Istorijski govor generala Simovića, za udžbenike… sa svečane akademije povodom dana Kopnene vojske

Govor generala Milosava Simovića povodom Dana Kopnene vojske i 100 godina od završetka Prvog svetskog rata i pobede u Velikom ratu. Govor za udžbenike, protkan činjenicama, dirljiv, ponosan, govor koji podseća na ono što većina Srba ni čula nije. Govor koji vraća nadu i sećanje. Ovakvi generali su potrebni Srbiji, hrabri, odvažni i smeli. U okviru proslave Dana Kopnene vojske i Dana pešadije, u Domu vojske Srbije u Nišu 16. novembra 2018. je održana svečana akademija ,,Prodor za kraj Velikog rata” u prisustvu načelnika Generalštaba Vojske Srbije general-potpukovnika Milana Mojsilovića. Na samom početku, general je istakao žrtvu koji je naš narod podneo na oltar slobode: „Srbija je u Velikom ratu imala toliko žrtava da nije

U PETAK IZLOŽBA O SRBIMA U OSLOBODILAČKIM RATOVIMA 1912 – 1918.

 Izložba „Srbija i Srbi na filmu u oslobodilačkim ratovima 1912-1918“, biće otvorena u petak, 14. decembra, u Jugoslovenskoj kinoteci u Beogradu. Veći dio fotografija, filmskih sličica, isječaka iz štampe, dokumenata i prvenstveno filmova koji čine sastavni dio izložbe, biće prvi put predstavljen javnosti. Riječ je o proširenoj i dopunjenoj postavki izložbe „Srbija i Srbi na filmu u Prvom svetskom ratu“ urađene 2014. godine, povodom stogodišnjice od izbijanja Velikog rata, a koja je bila postavljena u tridesetak gradova Srbije i Republike Srpske, navedeno je na sajtu Jugoslovenske kinoteke. Zamisao nove izložbe, koju su osmislili autori stare – Aleksandar Erdeljanović i Božidar Marjanović – bio je da se šest godina srpskog ratovanja

Pomen za srpske mučenike stradale u austrijskim logorima

Zarobljeni srpski vojnici i internirano stanovništvo masovno su dovoženi u logor Nežider, i odatle raspoređivani u druge logore u carevini. Bili su to zloglasna imena: Hajnrihsgrin, Đenđeš, Nađmeđer, Ašah, Boldogasonj, Braunau i drugi. I ove godine, nakon odslužene jutarnje službe, Crkvena opština Svetog Save u Beču organizovala je jednodnevno pokloničko putovanje sa ciljem da se obilježi stradanje srpskih žrtava u Prvom i Drugom svjetskom ratu. Učesnik ovog pokloničkog putovanja bio je i Nikšićanin, Slavko Krivokapić, koji je ovu zanimljivu priču i izvrsne fotografije podijelio sa redakcijom IN4S-a. Njegovo preosveštenstvo Episkop austrijsko-švajcarski G. Andrej, sveštenici iz Beča: otac Dragan Birtašević, otac Aleksandar Lapin i otac Mihajlo Smiljanić, kao i otac Nikola Pantić iz Gmundena stigli su sa vjernicima

PETAR BOŽOVIĆ: Ako umru Crna Gora i Srbija, opet ću biti siroče

Čini mi se da je danas došlo vreme kad važi suprotno: kradi, laži, špijaj. Došlo je vreme da je to ne samo poželjno, nego je i cenjeno. Kad za današnjeg čoveka kažu „uspešan“, „snašao se“, „on zna“ – budite sigurni da bi taj sa takvim atributima pre samo četrdesetak godina bio osuđen najmanje na petnaest godina zatvora. Danas je on primer drugima, rekao je glumac Petar Božović u intervjuu za Blic. Ističe da o Crnoj Gori govori u Crnoj Gori. „Osetljive su vlasti svuda pa će mi reći ‘pričaš tamo po Beogradu, laješ na nas’. Zato ja ono što mislim kažem kad dođem u Crnu Goru, na licu mesta. Nema to

Hodočašće najvećim bojištem Velikog rata

Decembar je vreme za hodočašće stazom od varoši Ljig do stenovitog Čardaka, vrha brda Građenik. POČETAK decembra je vreme za hodočašće stazom od varoši Ljig do stenovitog Čardaka, vrha brda Građenik, prirodne tvrđave – čuvara puta iz kolubarske nizije ka visovima Rajca i Suvobora. Nema tog spomenika isklesanog ljudskom rukom koji bi bio dostojan prolaska ovim putem srpskih ratnika, mučenika i pobednika Suvoborsko-kolubarske bitke. Prva armija srpske vojske je u novembru i decembru 1915. na bregovima oko Građenika, najvećeg neobeleženog srpskog memorijalnog centra, preokrenula tok boja i naizgled neizbežni poraz pretvorili u trijumf. Cena pobede je bila strašna, svaka od današnjih pitomih kosa Kadine Luke bila je groblje srpskih ratnika

Bojanić: O filmu Kralj Petar I ,ostvarenje dirljivije i od Titanika

Vratihse malopre sa projekcije filma… šta reći, odličan film… pravi pogodak i opis srpskog stradalaštva i patnje za slobodom. Film je pun emocija, naboja, potresan film, prava epopeja. Prikaz rodoljubivog osećanja srpskog naroda, koje je jedno vreme bilo potisnuto i negativno konotirano. Čovek treba da bude kamen pa da ne pusti suzu na par scena… uhhh. Nije mi cilj da prepričavam film, kritikujem ili da tražim greške… tu nije suština. Suština je da ovako nešto nismo imali na platnu. Bez nedoumice, film obavezno pogledajte. Film Kralj Petar bi trebalo uvrstiti kao obavezu da ga svi učenici pogledaju organizovano. Ovo stvaralačko delo svaki učenik treba pogledati, iz razloga što se ovo tiče njegovog pradede, čukundede

Novi Sad: Program povodom 100 godina od završetka Velikog rata

Novi Sad – Dom Vojske – Program posvećen 100 – godišnjici od završetka Velikog rata u izvođenju naših gostiju iz Svilajnca i Despotovca. U četvrtak 13. decembra 2018. godine, u 19 časova u Domu vojske Novi Sad, Beogradski kej 9, održaće se program posvećen 100 – godišnjici od završetka Velikog rata. Organizatori programa su Udruženje ratnih dobrovoljaca 1912-1918 njihovih potomaka i poštovalaca  „Stevan Sinđelić“ – Svilajnac  i Udruženje ratnih dobrovoljaca 1912-1918 njihovih potomaka i poštovalaca  – Despotovac. Suorganizatori su Udruženje ratnih dobrovoljaca 1912-1918 njihovih potomaka i poštovalaca  „Obilić 1912-1918“ – Novi Sad i Komanda prve brigade Kopnene vojske Srbije. Pozdravnu reč daće: Prezviter Đorđe Stojisavljević, vojni sveštenik i Darko Milojković, predsednik Udruženja „Obilić

Neposredno ujedinjenje

Tročlana delegacija Narodnog veća Bosne i Hercegovine posetila je početkom novembra 1918. godine vojvodu Stepu Stepanovića nedaleko od Višegrada. Nemoćni da spreče prevratnu anarhiju i nemire koji su potresali veći deo zemlje, predstavnici narodnih vlasti pozvali su srpsku vojsku da pređe u Bosnu i Hercegovinu i pomogne pri zavođenju reda i mira. Vojvoda Stepanović je tom prilikom poručio da srpske trupe ne dolaze kao okupatori, već prijatelji bez ikakvih teritorijalnih pretenzija. Po preuzimanju vlasti, Glavni odbor Narodnog veća uputio je proglas narodu u kojem se navodi: „Raduj se, veseli, pevaj i plači od sreće, tako željene i teško dočekane, ali budi milostiv i velikodušan, pa prosti i zaboravi sve nevolje

„KRALj PETAR PRVI“: Lekcija iz patriotizma

U sredu uveče premijera istorijske drame „Kralj Petar Prvi“ reditelja Petra Ristovskog. Uzunović: Ono što su ti ljudi činili je nemerljivo viteštvo i herojstvo. FILMSKO ostvarenje „Kralj Petar Prvi“, reditelja Petra Ristovskog, imaće u sredu uveče trostruku beogradsku premijeru: u Sava centru od 19 časova, „Sinepleksu Ušće“ od 20.00 i pola sata kasnije u „Kombank dvorani“. Publici će se na kraju projekcija pokloniti ekipa filma predvođena producentom i glavnim glumcem Lazarom Ristovskim. – Siguran sam da će „Kralj Petar Prvi“ postati bukvar iz koga će se učiti patriotizam, ljubav prema prijateljima, a i rediteljski zanat. Ovo je, možda, i moj poslednji film, i siguran sam da će biti upamćen po

BEĆKOVIĆ: ZABORAVLjENI NAJZNAČAJNIJI SRPSKI VOĐA 20. VIJEKA

Jovan Dučić pisao je o vrhovnom komandantu srpske vojske u Prvom ratu, Kralju Aleksandru Karađorđeviću, koji je otkupio rukopis “Gorskoga vijenca” i iz Beča ga posle 1918. godine donio u svoju biblioteku. Iz te porodične svojine, nečijom samovoljom je odnesen na Cetinje – rekao je Bećković i dodao se ovih godina mnogo slušalo o Prvome ratu. – Vrhovni komandant te vojske imao je samo 21 godinu kad je počeo tom vojskom da komanduje. Prošlo je više od pola vijeka da otadžbina nije uždila svijeću za dušu tog najznačajnijeg srpskoga vladara dvadesetoga vijeka. Prije 74 godine ubijen je on, sin jednog, unuk dva kralja, praunuk vožda Karađorđa, rođen na Cetinju, ostao

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.