Inicijativa Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila o formiranju nove komisije za ispitivanje istine o stradanjima Srba u Sarajevu, osporena je već na samom početku. Učinili su to bošnjački i hrvatski poslanici u Parlamentarnoj komisiji za ljudska prava. Oni su formiranje Komisije uslovili širenjem njene nadležnosti – da umjesto srpskih, istraži sve žrtve na prostoru Sarajeva i cijele BiH. Izjašnjavanje članova ove Komisije je prolongirano sve dok o tome stavove ne zauzmu Predsjedništvo BiH i Savjet ministara, kojima je, posredstvom srpskih predstavnika Inicijativa takođe upućena. Oni, za sada, ne reaguju. Nakon dvočasovne rasprave ispostavilo se da se stavovi u odnosu na 2006. godinu nisu promijenili. Tada su, baš

Predstavnici Udruženja boračkih organizacija Sarajevsko-romanijske regije zatražili su smjenu ministra rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Milenka Savanovića, optuživši ga da se ne zalaže za rješavanje problema boračke populacije. Predsjednik Odobra boračkih organizacija Sarajevsko-romanijske regije Жeljko Lalić rekao je na konferenciji za novinare u Istočnom Sarajevu da će preduzeti radikalne mjere ukoliko ministar Savanović ne bude smijenjen u roku od 15 dana. Prema njegovim riječima, te mjere podrazumijevaju “blokadu institucija, javnih preduzeća i svega što se može blokirati”. On je ponovio ranije zahtjeve da se Boračkoj organizaciji Republike Srpske dodijeli status organizacije od posebnog interesa. Lalić je uputio kritiku na račun Vlade Srpske i zato što kasni isplata boračkog dodatka.

Na suđenju Samiru Bejtiću za zločin počinjen na Kazanima kod Sarajeva, svjedok Kantonalnog tužilaštva Enes Haskić rekao je da je učestvovao u odvođenju jednog civila u komandu Desete brdske brigade tzv. Armije BiH. Bejtić je optužen da je kao pripadnik Desete brdske brigade, 25. decembra 1992. godine nezakonito mobilisanog civila Zorana Vučurevića odveo ispred linije razdvajanja koju su držale snage tzv. Armije BiH i ubio ga, ispalivši u njega dva hica iz pištolja, nakon čega je tijelo polio razređivačem radi uklanjanja tragova zločina. On je optužen i za druge zločine počinjene na lokalitetu Kazani, javlja Birn. Svjedok Haskić naveo je da je bio komandant Drugog bataljona pri Desetoj brdskoj brigadi,

U nastavku suđenja Edhemu Godinjaku, Medarisu Šariću i Mirku Bunozi za zločine nad srpskim civilima u Trnovu, svjedoci Tužilaštva BiH govorili su o tome kako su ubijeni njihovi roditelji i rođaci u ljeto 1992. godine. Vinko Elez izgubio je majku Cvijetu u zbjegu u blizini Rogoja. Majka i otac Boško izbjegli su iz Trnova nakon napada snaga takozvane Armije BiH. On je saznao da je majka Cvijeta, koja je teško hodala, u jednom trenutku zaostala za grupom i da, za razliku od oca, nije uspjela da dođe do šumarka. Pogođena, ostala je da leži u blizini vrela između Visa i Rogoja. “Pronašli smo njene posmrtne ostatke godinu dana nakon pogibije.

Vojno-politički analitičar Miroslav Lazanski izjavio je Srni da je stereotip o Srbima kao dominantnim krivcima za rat u BiH jak, ali da se on “lagano topi” nakon presude prvom predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću i novim detaljima koji su izrečeni o Srebrenici i Markalama. Reagujući na izjavu predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića da je iznenađen navodima u presudi prvom predsjedniku Rapublike Srpske Radovanu Karadžiću da je takozvana Armija BiH gađala vlastite teritorije i pozicije UN, Lazanski je rekao da je godinama unazad jasno da su Markale predmet velike manipulacije. “Sudija Melvik Berd, koji je izdvojio mišljenje u Tribunalu da su Bošnjaci sami gađali Markale i da Karadžić nije kriv za

Možda je dr Nele preterao kada reče da se nijedan Srbin nije vratio u Sarajevo. Poneki se i vrati, ali kada vidi kako je, ponovo ode Prošlo je više od dvadeset godina od Dejtona, promenila su se tri američka predsednika, izumeli su mobilni telefon, Rusija se vratila među velesile, Beograd je bio prestonica tri države…, a nijedan Srbin se nije vratio u Sarajevo”, rekao je dr Nele Karajlić onomad u Bijeljini okupljanim Srbima, koji su posle potpisivanja Dejtona pre 20 godina izbegli sa područja Sarajeva u Semberiju. Domaćini su zahvaljivali izbeglicama zato što su doprineli razvoju grada, a ovi uzvraćali zahvalnošću što su ih u zimu 1996. dočekali kao svoje.

U Kulturnom centru u Istočnom Novom Sarajevu danas će, povodom obilježavanja 20 godina od egzodusa sarajevskih Srba, biti održana akademija “Još uvijek postojim”. U okviru kulturno-umjetničkog programa biće prikazani dokumentarni filmovi Snježana Lalovića “Egzodus ponovo”, koji je nagrađen Zlatnom medaljom Beograda, i Dragana Elčića “Sarajevski egzodus-tri tačke na mir”, koji je baziran na arhivskim materijalima iz vremena egzodusa, kao i ratnog perioda. U okviru obilježavanja ovog značajnog datuma, biće postavljena i izložba dokumentarnih fotografija, dok će pjesnici i pisci iz Istočnog Sarajeva govoriti svoje stihove i priče koje se tematski odnose na egzodus Srba iz Sarajeva. Gradonačelnik Istočnog Sarajeva Nenad Samardžija rekao je da će poruka ove manifestacije biti da

Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske podržaće inicijativu za formiranje komisije za utvrđivanje istine o stradanju Srba u Sarajevu, izjavio je resorni ministar Milenko Savanović. “Bivša komisija za Sarajevo nije opravdala postojanje, jer su bošnjački članovi izbjegavali ono što su trebali da urade, praktično su pravili opstrukciju istraga na lokacijama gdje se znalo da su Srbi ubijani i sahranjivani”, rekao je Savanović Srni. On je napomenuo da Amor Mašović kao član Komisije nije opravdao ulogu koju je imao u njenom radu. Predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Nedeljko Mitrović izjavio je ranije Srni da je potrebno ponovo pokrenuti inicijativu za formiranje komisije za utvrđivanje istine

U Bijeljini će danas biti obilježeno 20 godina od egzodusa Srba iz Sarajeva. U Manastiru Svete Petke biće služena liturgija. Biće održana i akademija na kojoj će se govoriti o tragediji sarajevskih Srba kojoj će prisustvovati i predsjednik RS Milorad Dodik. Iseljavanje 120 hiljada Srba iz Ilijaša, Vogošće, Hadžića, Ilidže, Rajlovaca, Grbavice počelo je 17. februara 1996. i trajalo je cijeli mart. Odoljeli su udarima 36 bošnjačko-hrvatskih ofanziva, pa i NATO, ali nakon što je iz Dejtona stigla vijest da će teritorija tada Srpskog Sarajeva pripasti Federaciji, nisu željeli da prihvate bošnjačku vlast. Nakon egzodusa, dio raseljenih Srba iz Sarajeva novi život počeo je u Istočnom Sarajevu a dio u