arrow up
Istočno Sarajevo

Danas obilježavanje Dana nestalih Srba

Delegacija Regionalne organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Istočno Sarajevo i porodica ubijenih rezervista JNA trebalo bi danas da položi vijenac na lokaciji Velikog parka u Sarajevu i oda dužnu poštu članovima grupe “Transporter”. “Darovati život, stvoriti slobodu, obezbijediti budućnost – mogu samo hrabri sinovi, roditelji, da njihove slike zablistaju ispred nas, da plamen svijeće ozari njihova lica, a da djela ne ostanu zaboravljena. Čast nam je da se sjećamo sa ponosom šta smo imali”, poruka je ove organizacije povodom Dana nestalih Srba Sarajeva i Sarajevsko-romanijske regije. Tog 22. aprila 1992. godine, za samo jedan čas, život je izgubilo osam pripadnika bivše JNA koji su prvo zarobljeni

Milan Ružić

Milan Ružić: Sarajevska istorija Srba

U Sarajevskom kantonu će se iz istorije učiti o ratnim zločinima, etničkom čišćenju, „genocidu u Srebrenici“ i „opsadi Sarajeva“! To su dopune za gorenavedeni nastavni predmet. Izvor za informacije od kojih će biti skrpljene ove lekcije jesu haške presude! Dakle, opet su Srbi krivi za sve. Nekad se zaista zamislim nad činjenicom da li mi pričamo isti jezik kojim se priča u BiH i da li zaista postoji bosanski, jer vidimo da na dogovor o pomirenju i na ovu samu tu reč ne gledamo isto! Onda sam razmislio još jednom i ipak zaključio da je u pitanju čist bezobrazluk. Takozvani „sarajevluk“. Iz tih udžbenika saznaćemo koga smo još proterali, silovali,

Nehru Ganić, Foto: Stav

Zločini nad Srbima: U Čemernu žrtve sakaćene!

U Sarajevu podignuta optužnica za zločine nad Srbima u Ilijašu 1992. godine. Nehrua Ganića terete za ratni zločin protiv civilnog stanovništva Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu protiv Nehrua Ganića (61), bivšeg komandanta Teritorijalne odbrane Breza, zbog ratnog zločina počinjenog nad Srbima u selu Čemerno kod Ilijaša 1992. godine. Ganić se tereti da je za vreme rata u BiH kao komandant TO Breza i nadređeni komandantima TO Breza i Kakanj znao za pripreme i izvršenje napada na selo Čemerno u opštini Ilijaš. Cilj napada, kako se navodi u optužnici, bio je ubistvo svih Srba, bez razlikovanja vojnika i civila, te uništenje i paljenje imovine i objekata, što je za rezultat imalo

Dnevnik ratnog hirurga: „Bože, poštedi decu!“

17.juli 1993. godine Ova priča i ova stranica posvećena je dečaku od sedamnaest godina, po imenu Peđa. Tako se zove i moj sin. Moj sin je u Nišu, a ovaj dečak je sa Vrela Bosne. Tačnije, bio je sa Vrela Bosne. Ceo dan žestoke borbe za Igman. Tutnji oko nas. Жestoka bitka. Posle dvanaest meseci kreće se na tu „planinu smrti“. Zavila nas je u crno i, evo, i danas gađaju po nama, po bolnici, po prostoru na kojem se nalazi. Oko sedamnaest sati, iz očaja, iz nemoći, fanatici ciljaju bolnicu. Jedna granata pogađa dvorište susedne kuće. Majka i sin. Sin, sedamnaest godina, ima ime kao moj. Otac Жika je

Dnevnik ratnog hirurga: „Doktore, Srbijanac, gde je Beograd?“

Juni 1992. Ranjeni srpski borac, mladić, ime mu nikad nisam saznao, negde kod Modriče: „Doktore, Srbijanac, gde je Beograd?“ „Tamo, junače“, pokazah rukom u pravcu Beograda. „Okreni me tamo, hoću da umrem gledajući prema Beogradu, tamo je sunce“. Umro je posle nekoliko trenutaka… neznani junak. Sećam se mrtvih srpskih mladića koji su tog meseca probijali „put života“, spajali Krajinu sa Srbijom. Umirali su ponosni kao Obilići. Otvarali su svojim životima „put života“ za svoje u Krajini, zatvorene ustaško-muslimanskim obručem smrti. Smrt beba u banjalučkomporodilištu, glad dece u Krajini, nisu im dopuštali drugi izbor. Borili su se kaovukovi, ginuli kao heroji. Svedok sam njihovog ulaska u legendu. O piscu Dr Miodrag

Obilježene 24 godine od pogibije kapetana Lizdeka i vojnika Kneževića

Članovi Udruženja veterana vojne policije Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske danas su na Sokocu položili vijence na spomen-obilježja komandanta Četvrtog bataljona vojne policije ovog korpusa kapetana Nedeljka Lizdeka i vojnika Sretena Kneževića povodom 24 godine od njihove pogibije. Prije 24 godine, Lizdek je poveo dio jedinice kojom je komandovao u širi rejon Rogoja da bi “očistili” taj dio teritorije Republike Srpske od diverzantsko-terorističke grupe koja se probila iz linija Vojske Republike Srpske, saopšteno je iz Udruženja veterana vojne policije. Nakon što je ova diverzantska grupa otkrivena i nakon žestokog vatrenog obračuna sa njima, živote su izgubili Lizdek i Knežević, a neprijateljska strana je pretrpjela žestoke gubitke. Lizdek je na mjesto

Svjedok čuo da je vojnike ubio Mišo Жmiro

U nastavku suđenja komandantu Specijalne jedinice MUP-a takozvane RBiH Draganu Vikiću i još trojici optuženih za ubistvo zarobljenih pripadnika JNA 22. aprila 1992. godine u Sarajevu svjedok Tužilaštva BiH Šefik Delalić rekao je danas da je čuo da je Mišo Жmiro sa svojim ljudima doveo vojne zarobljenike u Dom policije u Sarajevu i ubio ih. “Čuo sam da su taj Жmiro i njegovi ljudi doveli ratne zarobljenike u Dom policije, a da im je komandant Vikić rekao da oni nemaju ništa sa zarobljenicima i da ih vode u SJB”, izjavio je Delalić. On je rekao u Sudu da je bio vozač specijalizovanih vozila Specijalne jedinice MUP-a, ali da je iz

Kako smo „izgubili“ Sarajevo – Ilustracija genocida nad sarajevskim Srbima!

ETNIČKA SLIKA SARAJEVA KROZ POPISE 1961, 1991 I 2013. Karta bi mogla da se zove i “Razvoj multikulturalizma u Sarajevu kao i u celoj BiH“ Dakle, ono što je prikazano na ove tri karte je šira oblast Sarajeva, kombo onoga što se danas naziva “Kanton Sarajevo“ u FBiH i Istočno Sarajevo u RS ali bez opština Pale i Sokolac. Nemojte nasedati na priče o opsadi Sarejava kao koncentracionom logoru, Srbi su držali pod kontrolom teritorije u Sarajevu gde su bili većina, a pogotovo ne verujte stihovima Edo Maajke, ko je došao u čiji grad. Zašto se etnička karta Sarajeva (kao i cele BiH) ovako izmenila za (samo) 70 godina? Srbi

Spomen-ploča ispred ratne vojne bolnice "Koran", na kojoj je ispisano da je od 4. aprila 1992. do 30. juna 1996. godine u ovoj zdravstvenoj ustanovi liječeno više od 20.000 ljudi i izvršeno više od 12.000 operacija.

26 godina od osnivanja ratne bolnice “Koran” na Palama

Početkom aprila, prije 26 godina na Palama je osnovana ratna vojna bolnica “Koran” u okviru Četvrtog Sanitetskog bataljona Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske. Početak građanskog rata u BiH, mnoge zdravstvene radnike onemogućio je u dolasku na njihova radna mjesta, posebno u Sarajevu. Sve bolnice koje su tada postojale ostale su u gradu pod muslimanskom kontrolom. Zbog ratnih dejstava i progona ljekara srpske nacionalnosti iz Sarajeva, osim bolnice “Koran”, tada su na području Sarajevsko-romanijske regije osnovane i ratne bolnice – “Podromanija” na Sokocu, “Жica” na Ilidži i “Kasindol” u Lukavici. Ugledni srpski ljekar, hirurg Mirko Šošić rekao je Srni da je ratna bolnica “Koran” na Palama počela da radi 4. aprila

Istočno Sarajevo-parastos Foto: RTRS

Obilježen Dan formiranja ratnih jedinica Istočne Ilidže

U hramu Svetog Vasilija Ostroškog na Veljinama u Istočnom Sarajevu, služen je parastos povodom obilježavanja 4. aprila- Dana formiranja svih ratnih jedinica Istočne Ilidže. Predsjednik Predsjedništva Opštinske boračke organizacije Ilidžanski borac, Goran Šehovac, istakao je da su svi bataljoni, brigade i policijske jedinice na području opštine Istočna Ilidža dale veliki doprinos u stvaranju i očuvanju Republike Srpske. – Hvala Bogu, uspjeli smo odbraniti teritoriju Srpske Ilidže. Danas smo ovde povodom toga i u čast svim borcima sa teritorije Srpske Ilidže – kaže Šehovac. U Administrativnom centru Grada Istočno Sarajevo održan je okrugli sto na temu “Zapošljavanje djece poginulih boraca”. – Pokušaćemo da iznesemo određene zaključke i na osnovu njih pokrenemo stvari

Kliničko-bolnički centar "Koševo", nekad bosansko-hercegovački, a danas u Federaciji BiH

Sarajevo – grad u kojem je ubijena Hipokratova zakletva i grad u kojem je sahranjena humanost!

Jedna od bezbroj nesreća koja je zadesila sarajevske Srbe Piše: Slavko Jovičić Slavuj U Sarajevu je od 1992. do 1996. godine ubijeno i iz tog grada protjerano oko 460 srpskih ljekara. Veliki broj njih mučen je u muslimanskim sarajevskim logorima. Navedeno je to u nepotpunom spisku sarajevskih ljekara srpske nacionalnosti koji su u tom gradu ubijeni, zatvarani, mučeni, maltretirani i protjerani. Kroz logore je prošlo njih pedesetak, a na desetine ih je ubijeno. UBIJENI LJEKARI Na tom spisku je i ugledni sarajevski profesor dr Milutin Najdanović, tadašnji poslanik Srpske demokratske stranke u Parlamentarnoj skupštini BiH koji je ubijen u avgustu 1992. godine. Njegovo tijelo sa više prostrelnih rana pronađeno je na ulazu

Aleksandar i Jeremija Starovlah

Nikad se neće saznati ko je izvršio zločin

Jeremiji i njegovom sinu Aleksandru ostale su trajne posljedice od prebijanja. Aleksandar je stoodstotni invalid kojem je stalno potrebna tuđa njega i pomoć. Priredio: Nevenko ERIĆ Pripadnici NATO i tadašnjeg SFOR-a, na današnji dan prije 14 godina, na Palama su gotovo na smrt pretukli pravoslavnog sveštenika paroha Jeremiju Starovlaha i njegovog sina vjeroučitenja Aleksandra, druge sveštenike i njihove porodice maltretirali, a zgradu parohijskog doma u kojoj su se nalazili njihovi stanovi oštetili. Sreću da su prošli sa lakšim povredama imali su sveštenici Miomir Zekić i Slobodan Lubarda, te njihove porodice. Pripadnici NATO i SFOR-a, koji su tada u ime UN trebali da štite mir u BiH, ovu agresorsku, pa i

U porti Manastira Svete Petke u Bijeljini danas je parastosom palim borcima i poginulim civilima odbrambeno-otadžbinskog rata, polaganjem vijenaca ispred spomen-ploča na kojima su zlatnim slovima uklesana njihova imena, te kulturno-duhovnim programom obilježeno 22 godine od egzodusa Srba iz Sarajeva.

Obilježeno 22 godine od egzodusa Srba iz Sarajeva

U porti Manastira Svete Petke u Bijeljini danas je parastosom palim borcima i poginulim civilima odbrambeno-otadžbinskog rata, polaganjem vijenaca ispred spomen-ploča na kojima su zlatnim slovima uklesana njihova imena, te kulturno-duhovnim programom obilježeno 22 godine od egzodusa Srba iz Sarajeva. “Saborovanja i ovakvi skupovi veoma su važni za nas kako bismo očuvali sjećanje i uspomene na sve te događaje. Desilo se – neka se ne ponovi, ali i desilo se – neka se ne zaboravi. Zato, mi smo uvijek tu da oživimo sjećanje na važne datume za istoriju srpskog naroda, pogotovo u bližoj prošlosti”, rekao je Milenko Zupur, predsjednik Udruženja građana “Prijatelji Ilijaša”, koje svake godine organizuju ovakvo okupljanje. Treba

Malobrojni Srbi u Sarajevu teško ili gotovo nikako ne mogu da ostvare svoja prava, što potvrđuje i primjer Rajke Đurić koja 16 godina uporno nastoji da vrati svoju imovinu koju su joj, uz pomoć lokalnih vlasti, uzurpirale komšije.

Bitka za pravdu duga 16 godina

Жelja Sarajke Rajke Đukić da vrati svoju imovinu ne jenjava, uprkos svim vrstama opstrukcija, omalovažavanja i fizičkih napada. U nastojanju da dođe do svoje imovine, angažovala je i advokata koji je ubrzo odustao od njenog slučaja, a za pomoć se bezuspješno obraćala i nevladinim organizacijama za zaštitu ljudskih prava. Piše: Vera BUGARIN Malobrojni Srbi u Sarajevu teško ili gotovo nikako ne mogu da ostvare svoja prava, što potvrđuje i primjer Rajke Đurić koja 16 godina uporno nastoji da vrati svoju imovinu koju su joj, uz pomoć lokalnih vlasti, uzurpirale komšije. Đurićeva, koja je iz izbjeglištva sa sestrom došla u Sarajevo 1999. godine radi ostavinske rasprave nakon smrti roditelja, rekla je

Organizacija porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Istočno Sarajevo ni nakon 26 godina od početka građanskog rata u BiH nije dobila zvaničan odgovor o tome kakva je sudbina 180 sarajevskih Srba, za čijim se posmrtnim ostacima bezuspješno traga.

Sudbina 180 sarajevskih Srba skrivena i nakon 26 godina…

Prije 26 godina, nelegalni referendum muslimansko-hrvatske koalicije u BiH, ubistvo srpskog svata na Baščaršiji, potom agresija i napadi hrvatske vojske na Srbe u Kupresu, Sijekovcu, te selu Ravno, bili su neki od prvih detonatora krvavog građanskog rata u BiH… Pripremio: Ognjen BEGOVIĆ Organizacija porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Istočno Sarajevo ni nakon 26 godina od početka građanskog rata u BiH nije dobila zvaničan odgovor o tome kakva je sudbina 180 sarajevskih Srba, za čijim se posmrtnim ostacima bezuspješno traga. “Mi nismo posustali, ne smijemo stati, a na umor smo navikli. U Sarajevu, gradu iz kojeg smo morali da odemo, mi još uvijek tražimo naše najmilije… Čekamo na

NAJNOVIJE VIJESTI

Zavet i ispovest

Uzrastanje bez zaveta, mora stvoriti slabe, perverzne i koristoljubive ljude. Narcise i

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.