arrow up
Latinica | Ćirilica
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Latinica | Ćirilica
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish

Turkovićeva samovoljno proglasila dan žalosti

11. jul 2020.

Ministarka inostranih poslova BiH Bisera Turković samoinicijativno je i bez saglasnosti Savjeta ministara o proglašenju 11. jula danom žalosti uputila instrukciju diplomatsko-konzularnim predstavništvima i misijama BiH da danas spuste zastave na pola koplja. Turkovićeva je to naložila aktom koji je naslovljen sa „Instrukcija za postupanje u skladu sa odlukom o proglaženju 11. jula 2020. godine danom žalosti“, piše Glas Srpske. Bivši zamjenik ministra inostranih poslova BiH Ana Trišić Babić rekla je da gaji pijetet i poštovanje prema svim žrtvama, ali da se od komemoracije u Srebrenici pravi politička priča. Ona je istakla da se instrukcijama, koje je uputila Turkovićeva, ne pokazuje pijetet prema žrtvama, već pokušavaju da prikupe jeftini politički

Rajilić: Sudske presude ne mogu pisati istoriju

9. jul 2020.

Predsjednica Udruženja žena žrtava rata Republike Srpske Božica Жivković Rajilić izrazila je žaljenje zbog toga što razni mediji i dalje prenose neistine o stradanju u Srebrenici, gdje su stradali i Srbi i Bošnjaci, i što se u svemu tome pozivaju na presude Haškog tribunala, izmišljenog suda stvorenog da bi prvenstveno sudio Srbima. Ona je izjavila Srni da istoriju ne mogu pisati sudske presude, pogotovo ne presude Haškog tribunala, koji nije uvažio mnoga dokumenta koja o događajima govore onako kako su se oni stvarno i desili. – Жao mi je što razni mediji i dalje prenose neistine o stradanju u Srebrenici. Na tom području stradali su i Srbi i Bošnjaci i

Ivanišević: Srebreničko mezarje memorijal dželata, a ne civila

9. jul 2020.

Poznati srpski istoričar i istraživač Milivoje Ivanišević rekao je Srni da je srebreničko mezarje memorijal dželata, a nikako žrtava i da je riječ o bezočnoj zloupotrebi mrtvih u interesu obmane živih. – Ovo je samo apel da se Memorijalni centar i mezarje sklone sa prostora na kome se nalaze. Ili, ako postoji iskrena želja da dođe do trajnog pomirenja, onda najmanje što se mora učiniti jeste da se bar identifikovani dželati premjeste na neko mjesto gdje će biti samo dželati – istakao je Ivanišević. Ivanišević ističe da neuspjeh „lova“ za činjenicama o navodnom „velikom zločinu“ koji su počinili Srbi nisu mogla da shvate državna rukovodstva ne samo u Sarajevu, već

Draga Mastilović

Mastilović o „novinama“ u udžbenicima TK: Namjera političkog angažovanja istoriografije

7. jul 2020.

Dekan Filozofskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu Draga Mastilović rekao je da najava uvođenja sadržaja iz perioda 1992-1995. godine u istorijske udžbenike u Tuzlanskom kantonu, uz sadržaje poput „agresija na BiH“, „genocid u Srebrenici“, „opsada Sarajeva“, „etnocid“, „kulturocid“ jasno ukazuje na namjeru političkog angažovanja istoriografije koja podrazumijeva smišljeno formiranje kolektivne nacionalne svijesti jednog naroda. Mastilović za Srnu pojašnjava da je ta angažovana istoriografija opasnija nego što se obično smatra, posebno ako se ima u vidu da se na taj način nastoje cijele generacije odgojiti u okovima nametnute, iskonstruisane istorijske svijesti, ispolitizovane i religiozno fanatizovane, sa predstavama o prošlosti koje su često u permanentnom sukobu sa elementarnom istinom, pa ponekad i

Bradina: Srpska imovina porušena i oteta

6. jul 2020.

Prije 28 godina muslimansko-hrvatske vojne i paravojne formacije ubile su 48 srpskih civila u selu Bradina kod Konjica, a preživjele mještane otjerali u logore i raselili. Danas, skoro tri decenije nakon zločina, u Bradini živi samo dvoje starijih Srba, a ostali, i kada bi htjeli, ne mogu da se vrate jer im je imovina porušena i oteta. Milka Bjeloglav, penzionisana medicinska sestra, u Bradinu se vratila nakon rata. Жivi sama od skromne penzije bez ikakve pomoći. I mnogi drugi Bradinjani vratili bi se da penzionerske dane provedu na svojim imanjima, ali kuće su im porušene i opljačkane, a zemlja uzurpirana. Mirko Đorđić tvrdi da mu je onemogućeno da raspolaže sa

Mihailo Medenica

Ko će oplakati obešenog djeda, kraj obešenog sina, nad obešenim unukom… porodično stablo Srbinovo

5. jul 2020.

Pisah i pisaću – lako li je poznati srpska sela nad Srebrenicom – nema ih! Piše: Mihailo Medenica Hoće li ko danas požaliti rod moj? Ima li suza za srpsku krv, za stradalničke raspete kosti, za preklane vratove zdravičara i kosaca…? Za mrtvu majku nad mrtvim detetom u mrtvome domu živoga ognja? Ko će oplakati obešenog djeda kraj obešenog sina nad obešenim unukom… porodično stablo Srbinovo… Ko će nad Srebrenicom poznati gde su bila srpska sela, u kom trnu i šikari da zapali sveću, koji potok da pregazi a da potok ne jaukne, koji kamen da prevrne a ne prevrne drob starice raspolućene na dvoje, na troje… Koliko je sinova

Treće streljanje dečaka Petra iz Konjica

2. jul 2020.

Petar nikada neće slaviti svoj 32. rođendan i ispričati svoju priču, jer je dva puta streljan, jednom ubijen i večno živ. Ovako počinje tekst objavljen dan nakon hapšenja 13 osoba u Sarajevu i Konjicu zbog ratnih zločina na portalu Al DŽazire, autora Dragana Bursaća, koji prenosimo u celosti: Znate li ko je Petar Golubović? To je mladić iz Konjica. Napunio je 32 godine. Uzoran je građanin, stomatolog. Ponos oca Đure i majke Vlaste, čuvenih profesora u konjičkoj gimnaziji. No, njime se najviše ponosi brat mu Pavle. Dve godine mlađi, svršeni pravnik i referent u mostarskom sudu. Tog 2. jula 1992. šestorica pripadnika Specijalne policije iz sastava Interventnog voda Stanice javne bezbednosti Konjic negde

Episkop Sergije: Svaki Srbin da se upita da li je izdao Kosovo u sebi

1. jul 2020.

Hodeći Krajinom ponovo stičem onaj davno stečeni utisak – svako je naše polje Kosovo, svaki je hram Gračanica, svako je bojno polje naš Gazimestan, navodi vladika Sergije. Njegovo preosveštenstvo episkop bihaćko-petrovački i rmanjski Sergije poručio je da svaki Srbin treba da se zapita da li je izdao Kosovo u sebi, te istakao da su svako selo, grad, hram i polje u Krajini isti kao i na Kosovu, jer kosovski mit vijekovima boji srpsku stvarnost bojama stradanja, žrtve i podviga. – Hodeći Krajinom, iz sela u selo, iz grada u grad, služeći Bogu i slušajući ljude, ponovo stičem onaj davno stečeni utisak – svako je naše polje Kosovo, svaki je krajiški

Sećanje na žrtve rata devedesetih

29. jun 2020.

U Vukovaru,Borovu naselju i Bršadinu na Vidovdan održano molitveno sećanje i polaganje venaca za srpske žrtve rata. Svake godine na Vidovdan članovi Veća srpske nacionalne manjine Grada Vukovara,  Samostalne demokratske srpske stranke i Zajedničkog veća opština okupljaju se na dva svima poznata mesta na kojima su tokom rata 1991. godine vršene egzekucije nad srpskim civilima. Toga dana pripadnici srpske zajednice prisećaju se, ne samo ljudi koji su likvidiranih na ovim mestima, nego i svih drugih žrtava postradalih na mnogim drugim nama znanim i neznanim mestima i ne samo postradalih iz ovog poslednjeg nego i postradalih u svim ratovima od Kosova na ovamo. U Dunav, kod Veslačkog kluba u Vukovaru, na

Жeljko Kresojević: VIDOVDAN – DAN VETERANA

28. jun 2020.

PROMJENILA SU SE VREMENA … kažemo često. Samo nam se čini… LJUDI SE MJENJAJU… Ne zaboravite porodice onih koji su pali, djecu njihovu, žene, majke i očeve, braću i sestre …Obiđite ih. Ako ništa drugo popričajte sa njima… Ne zaboravite one koji sa posljedicama, sa ožiljcima žive. Ca gelerima i zrnima u sebi… Kreću se štakama, na protezama, pomoću kolica… . . . Al` tko te 1971. branio kao najsitnijeg u razredu… taj ulijeće 1981. bez mnogo pitanja u tuču na zabavi kod Vuje Crevara (a zna dobro da smo je mi zakuvali). Takav će te izvući ranjena iz tenka koji gori u Podvožiću, početkom novembra, jeseni 1991… Svratit će

ZLOČIN BEZ KAZNE: Krvavi Vidovdan u Zaboranima kod Nevesinja

28. jun 2020.

Hercegovina, ta mitska zemlja, kroz vijekove je bila simbol slobode srpskoga naroda. Nepokorni duh hercegovačkih gorštaka odolijevao je „domaćim” i stranim okupatorima na vrhuncu njihove krvožednosti. Nerijetko je bila bedem pred kojim su se lomila dušmanska koplja, ali i ono podneblje iz čijih su se kršâ i vrleti dizali ustanci za oslobođenje vaskolikog srpstva sa dalekosežnim istorijskim posljedicama. Ali kako je sloboda oduvijek podrazumijevala stradanje, tako je i Hercegovina ponijela krst prvomučenika, postavši simbol srpske golgote ravan onom kosovskom. Nažalost, znana i neznana stratišta ovog svetosavskog kraja, zub vremena neminovno prepušta zaboravu. Pridvorica, Prebilovci, Korićka jama, iako bi trebali biti mjesta hodočašća, još uvijek su koliko-toliko prisutni u kolektivnom sjećanju

Operacija Koridor: Evo kako je srpska vojska ginula za 12 beba na Vidovdan 1992. godine (video)

27. jun 2020.

Humanitarna operacija, inicirana teškim stanjem tek rođenih beba i hroničnih bolesnika pretvorila se odsudnu bitku za opstanak srpskog naroda u Bosni i Hercegovini, jednu od retkih u tom ratu u kojoj nije počinjen nijedan zločin i ispoštovane su sve ratne konvencije. Malo je događaja iz proteklog krvavog građanskog rata na prostoru Bosne i Hercegovine koji odišu iskrenim viteštvom kada su u pitanju dejstva sve tri zaraćene strane, a istorija će zabeležiti i da je malo ratnih operacija srpske vojske koje se mogu porediti sa slavnim podvizima predaka iz balkanskih ili, recimo, Prvog svetskog rata. Ipak, u klanici do juče bratskih naroda u “bosanskom loncu” izdvaja se vojna akcija “Koridor”, zbog

POLOЖENI VIJENCI NA SPOMEN-OBILJEЖJE POGINULIMA U PROBOJU KORIDORA

21. jun 2020.

Na spomen-obilježje za 413 srpskih boraca poginulih u proboju koridora danas su položeni vijenci povodom obilježavanja 28 godina od jedne od najhumanijih bitaka u proteklom odbrambeno-otadžbinskom ratu. Vijence su položili srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, ministar rada i boračko invalidske zaštite Republike Srpske Duško Milunović, ministar energetike i rudarstva Petar Đokić. Nakon parastosa, vijence su položili i delegacija Narodne skupštine, direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženja nestalih Milorad Kojić, predstavnici Trećeg pješadijskog /Republika Srpska/ puka Oružanih snaga BiH i organizacije proistekle iz proteklog rata. Vijence su položili i gradonačelnik Doboja Boris Jerinić, načelnici opština Modriča Mladen Krekić, Vukosavlje Borislav Rakić, Brod Ilija Jovičić. Njegovo preosveštenstvo

Zločin na Miljevačkom platou nekažnjen 28 godina

21. jun 2020.

Danas se navršava 28 godina od zločina Hrvatske vojske nad 40 Srba, pripadnika teritorijalne odbrane na Miljevačkom platou kod Drniša, koji se dogodio u prisustvu Unprofora, a za šta još niko nije kažnjen. Iz Informaciono-dokumentacionog centra “Veritas” su podsjetili da je 21. juna 1992. godine Hrvatska vojska napala položaje srpske teritorijalne odbrane na Miljevačkom platou i preuzela kontrolu nad sedam sela. Uoči napada je hrvatska strana zatražila od srpske da se suzdrži od eventualnih provokacija zbog Međunarodnog festivala djeteta, koji je taj dan trebalo da počne u Šibeniku, da bi isto to jutro bezobzirno napala srpske položaje. U napadu je ubijeno 40 srpskih teritorijalaca, od kojih su većinu hrvatski vojnici

Savica Sale Medaković – junak sa Dinare

21. jun 2020.

U borbama na Miljevačkom platou kod Drniša, 21. juna 1992. poginuo je Savica Sale Medaković, pripadnik elitne jedinice SVK „Knindže“. Proglašen je te godine u Vukovaru za Narodnog heroja. Savica Sale Medaković, od oca Branka, je rođen 1969. godine, u Kninu (Dalmacija). Završio je srednju školu i nakon toga otišao na služnje vojnog roka u JNA 1989. godine. Bio je u Nišu, kao pripadnik specijalne jedinice 63. padobranska, jedna od najboljih jedinica naše vojske u drugoj polovini 20. veka. Još tada u vojsci bio je sa svojom jedinicom poslan na Kosovo i Metohiju (Orahovac, Gnjilane…). U vojsci je dobio i crni pojas iako je još kao dječak počeo da trenira

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA